Političke promjene u Sjedinjenim Američkim Državama, Srbiji i Crnoj Gori, prema analizi RTVBN-a, same po sebi neće donijeti unutrašnje promjene u RS-u. Sagovornici televizije ocjenjuju da bi za takav razvoj događaja bio potreban aktivniji angažman domaćeg društva, dok građanski bunt u ovom entitetu uglavnom ostaje ograničen na društvene mreže.
Utjecaj promjena izvan BiH
Na američkim međuizborima Demokratska stranka preuzela je kontrolu nad Senatom i Kongresom, dok je Studentska lista u Srbiji osvojila većinu. U Crnoj Gori ranije je došlo do smjene višedecenijske vlasti, ali sagovornici RTVBN-a ne očekuju da će se posljedice tih promjena automatski prenijeti na Bosnu i Hercegovinu.
Publicista i diplomata Branko T. Nešković, govoreći o gubitku parlamentarne većine američkog predsjednika Donalda Trumpa, smatra da će se promjene najviše odraziti na susjedne zemlje, Meksiko i Kanadu.
"Utjecat će i na rat u Ukrajini, na sukob na Bliskom istoku, ali ne očekujem da će imati utjecaj na zemlje Balkana", tvrdi Nešković za RTVBN, ocjenjujući utjecaj američkih izbora na regiju.
Profesorica Univerziteta u Istočnom Sarajevu Dejana Radovanović Šaranac, odgovarajući na pitanje da li povratak Demokrata u Kongres i Senat može značiti i obnovu američkih sankcija predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, navodi da to ne bi trebalo biti suštinsko pitanje.
"Nas treba da brine pitanje zašto smo se doveli u situaciju da se politička budućnost Republike Srpske vezuje za odnos stranih administracija prema pojedincima, odnosno političkim liderima", poručila je Radovanović Šaranac, ističući da politička budućnost RS-a ne bi trebala zavisiti od stranih administracija.
Nešković također ocjenjuje da se bunt mladih iz Srbije neće preliti u RS i ne očekuje da će se nova Vlada Srbije značajnije baviti ovim entitetom.
Nezadovoljstvo na društvenim mrežama
Sociolog Vladimir Vasić nedostatak masovnih protesta u RS-u povezuje s tim što je socijalno nezadovoljstvo premješteno u virtuelni prostor. On navodi da ekonomski i društveni izazovi nisu doveli do masovnijih uličnih zahtjeva za promjenama.
"Ako su protesti odraz stanja u društvu, mi ne bismo trebali silaziti sa ulica i trgova. Tu svi kritikujemo, objašnjavamo šta treba uraditi, tu potpisujemo peticije i srbujemo, a u praksi, kad nam neko ponudi malo novca, zaboravimo i na srpstvo, i na patriotizam, na predsjednike, generale, zaboravimo i na oca i djeda", tvrdi Vasić.
U prilogu se navodi da se u demokratskim društvima protesti organizuju zbog rasta troškova života i poteza političara koje građani smatraju neprihvatljivim, dok se u domaćem javnom prostoru, i tri decenije nakon završetka rata, nezadovoljstvo često potiskuje porukom: "Ćuti, dobro je, samo da se ne puca." Analiza je objavljena na RTVBN-u RTVBN