Od 2023. godine, Federalni dječiji dodatak je postao jedno od najvažnijih prava u oblasti zaštite porodica s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Ova promjena je rezultirala povećanjem mjesečnog iznosa dodatka sa 113,50 na oko 195 KM, a budžet je porastao sa približno 50 na 228 miliona KM. Broj korisnika je također značajno povećan, sa oko 70.000 na skoro 100.000 djece.
Uvedene su i značajne promjene u pravilima, uključujući ukidanje godišnjih obnova prava, što je olakšalo roditeljima proces ostvarivanja dodatka. Također su razvijena povoljnija pravila za posebno osjetljive kategorije djece, a izrađena je studija koja razmatra mogućnost uvođenja univerzalnog dječijeg dodatka. Ovo otvara pitanje da li bi dodatak trebao ostati socijalna naknada ili postati pravo svakog djeteta.
Za tri godine gotovo 30.000 novih korisnika i četiri puta veći budžet
Porodice koje danas ostvaruju pravo na dodatak za jedno dijete godišnje dobijaju oko 2.340 KM, dok za dvoje djece iznos iznosi oko 4.680 KM. Ove sume više nisu simbolična pomoć, već postaju redovan dio kućnog budžeta za osnovne životne potrebe.
Iznos dječijeg dodatka sada čini 19 posto najniže plaće u Federaciji BiH, dok je prihodovni cenzus postavljen na 40 posto najniže plaće po članu domaćinstva. Ove promjene omogućavaju da iznos prava i granice za njegovo ostvarivanje budu prilagođene rastu troškova života.
Planirano je da u 2026. godini budžet za dječiji dodatak iznosi 228 miliona KM, što je značajan porast u odnosu na približno 50 miliona na početku mandata trenutnog ministra. Također, broj korisnika se kontinuirano povećava.
Jednom priznato pravo više se ne obnavlja svake godine
Jedna od ključnih promjena uvedenih 2023. godine je ukidanje godišnje obnove, poznate kao revizija dječijeg dodatka. Ranije su roditelji morali ponovo prikupljati dokumentaciju svake godine, što je stvaralo dodatne administrativne poteškoće.
Sada, pravo na dodatak traje dok se ispunjavaju propisani uslovi, najduže do 18. godine života djeteta. Nadležne službe godišnje provjeravaju ispunjenje uslova bez potrebe da roditelji ponovno dostavljaju iste informacije.
Ove promjene su dječiji dodatak pretvorile iz godišnje socijalne naknade u stabilniju podršku koja prati dijete tokom njegovog odrastanja.
Bolest i invaliditet djeteta više se ne mjere prihodima porodice
Tokom mandata ministra Adnana Delića, promijenjen je i tretman djece oboljele od malignih bolesti i djece sa stopostotnim invaliditetom. Ova djeca sada ostvaruju pravo na dodatak bez obzira na prihode njihovih porodica.
Raniji sistem je mogao dovesti do situacije da dijete s teškim zdravstvenim stanjem ostane bez dodatka samo zato što prihodi domaćinstva blago premašuju cenzus, ne uzimajući u obzir troškove liječenja i brige o djetetu.
Uklanjanjem cenzusa za ove kategorije, priznaje se da prihodi roditelja ne mogu biti jedini kriterij za potrebe djece kojima je potrebna dodatna podrška.
Veliki rast, ali tri od četiri djeteta još nisu obuhvaćena
Prema procjenama, u Federaciji BiH živi oko 395.000 djece mlađe od 18 godina, što znači da trenutni sistem obuhvata samo svako četvrto dijete. Mnoge porodice s nižim prihodima ne ostvaruju pravo, uključujući one koje blago premašuju cenzus.
“Ovo je najveća slabost sadašnjeg modela: porodica koja ispunjava kriterij dobija puni iznos, dok ona koja ga premaši za nekoliko maraka ne dobija ništa. Razlika u njihovom životnom standardu može biti minimalna, ali razlika u pravima je velika. Sada moramo provjeriti spremnost Federacije da pravo prizna svakom djetetu”, naglašava ministar Delić.
Dječiji dodatak više se ne posmatra samo kao socijalna pomoć
Nakon povećanja iznosa, budžeta i broja korisnika, kao i izmjena koje su ukinule godišnje obnove, u Ministarstvu je pokrenuta rasprava o mogućem univerzalnom dječijem dodatku. Na inicijativu ministra Delića, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u saradnji s UNICEF-om, izradilo je studiju opravdanosti ovog dodatka.
Studija je predstavljena u Parlamentu Federacije BiH i pruža analizu mogućih modela i finansijske održivosti univerzalnog dodatka. Ovaj dodatak bi omogućio da osnovno pravo bude dostupno svakom djetetu bez provjere prihoda roditelja, uz dodatnu podršku za najranjivije kategorije.
“Takav pristup bi dječiji dodatak tretirao kao ulaganje u odrastanje, zdravlje i obrazovanje sve djece”, ističe Delić.
Studija je završena, politička odluka tek slijedi
Uvođenje univerzalnog dodatka podrazumijeva značajno povećanje broja korisnika, što zahtijeva dogovor između Federacije i kantona, kao i stabilan model finansiranja. Neophodno je definirati visinu osnovnog dodatka i način zaštite najranjivijih kategorija djece.
Završena studija ne znači automatski i uvođenje univerzalnog dodatka, već predstavlja osnovu za buduće odluke Vlade, Parlamenta i kantona.
Promjene uvedene od 2023. godine, uključujući povećanje iznosa dječijeg dodatka za više od 70 posto, učetverostručenje budžeta i ukidanje godišnjih obnova, pokazuju značaj reformi. Naredni korak je odluka o suštinskom pitanju: hoće li dječiji dodatak ostati vezan za prihode roditelja ili će se priznati da podrška pripada svakom djetetu.
