Reforme na putu prema NATO-u, modernizacija Oružanih snaga BiH i veća izdvajanja za njihovo opremanje ostaju obaveze Bosne i Hercegovine, izjavio je Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH i predsjedavajući Komisije za saradnju s NATO-om.

Gostujući u podcastu "NATO za BiH", Brkić je rekao da je realizacija Individualnog partnerskog programa dostigla približno 70 posto. Trenutnu fazu odnosa BiH i NATO-a ocijenio je stabilnom, ali je izrazio nezadovoljstvo dosadašnjom dinamikom približavanja.

"Ono što radimo na evropskom putu trebamo nastaviti i na NATO putu. Moramo provoditi reforme, raditi na modernizaciji Oružanih snaga i izdvajati više finansijskih sredstava za njihovo opremanje", kazao je Brkić.

On je naveo da se preuzete obaveze moraju provesti u praksi, a da reformski procesi zahtijevaju stabilnost i kontinuitet rada institucija. Istakao je i značaj što skorijeg uspostavljanja vlasti, kako bi institucije imale kapacitet za provođenje dogovorenih aktivnosti i preuzimanje odgovornosti prema međunarodnim partnerima.

"Nezadovoljan sam jer bih volio da smo brže i da smo već u članstvu Bosne i Hercegovine u NATO-u. To je politički stav koji zagovaram i implementiram. Međutim, Bosna i Hercegovina je država triju konstitutivnih naroda, dvaju entiteta i jedna država. Moramo praviti iskorake na temelju konsenzusa", kazao je Brkić.

Govoreći o iskustvima zemalja regiona, posebno Crne Gore, Brkić je ocijenio da napredak susjednih država treba biti dodatni poticaj BiH. "Svaki uspjeh susjeda iz naše regije uspjeh je i za nas. Potrebno je znati koji su naši ciljevi i ispunjavati ih, a reforme koje dobivamo od Evropske unije i NATO-a ne bismo trebali pretvarati u predmet unutrašnjih političkih sukoba", poručio je.

Brkić je ukazao na potrebu većih ulaganja u Oružane snage BiH. Prema njegovim riječima, njihova modernizacija nije važna samo zbog ispunjavanja NATO standarda, već i zbog sposobnosti države da odgovori na prirodne nepogode i druge krizne situacije.

Ulaganja u sigurnost, dodao je, obuhvataju i zaštitu od kibernetičkih napada, dezinformacija i drugih hibridnih prijetnji. "Morat ćemo razumjeti da nam više izdvajanja za sigurnost jamči veću sigurnost. To ne mora nužno značiti kupovinu tenkova, nego i osiguranje od kibernetičkih napada, lažnog informiranja i podmetanja lažnih vijesti. Sigurnost košta", zaključio je Brkić.