Stolac, grad na jugu Bosne i Hercegovine, već gotovo tri decenije simbol je institucionalne diskriminacije prema bošnjačkom stanovništvu, koje čini gotovo 50% ukupne populacije. Iako ravnopravni građani po Ustavu, Bošnjaci u Stocu to nikada nisu osjetili u praksi. Prije dvije sedmice, organizovali su proteste kako bi ukazali na kontinuirano kršenje njihovih osnovnih prava.

Uprkos brojnim obećanjima i međunarodnim pritiscima, stanje se nije značajno promijenilo od ratnih devedesetih. Bošnjaci su i dalje gotovo nevidljivi u gradskim institucijama, iako uredno učestvuju u finansiranju gradskog budžeta.

Nakon osam godina, Bošnjak je postavljen na čelo Gradskog vijeća – ali bez prava na profesionalizaciju te pozicije. Dok u drugim općinama, poput Kaknja, predsjedavajući vijeća ima status i platu (u slučaju HDZ-ovca Slavena Katičića oko 4.000 KM), u Stocu se Bošnjaku ta mogućnost sistemski uskraćuje.

Masovni povratak – ignorisan i sabotiran

Još 1997. godine Bošnjaci su se masovno vratili u Stolac, uprkos otvorenom neprijateljstvu i porukama da je to "hrvatski grad". Njihove kuće bile su porušene, spaljene i opljačkane. Danas, skoro tri decenije kasnije, stanje u mnogim bošnjačkim naseljima svjedoči o sistemskom zanemarivanju:

• U Uzinovićima se već dvije godine čeka završetak asfaltiranja jedne ulice.

• Na Komanju brdu, iznad bošnjačkih kuća, nelegalno su postavljeni solarni paneli na državnoj zemlji.

• Porodica Sefo iz centra Stoca više od tri godine trpi maltretiranje iz obližnjeg lokala, a policija ignoriše njihove prijave.

Smeće samo za jedne – grobna mjesta ni za koga

Poseban apsurd je upravljanje otpadom – radnici Komunalnog Stolac, prema navodima stanovnika, zaobilaze bošnjačka naselja u sakupljanju smeća. U naseljima poput Gorice i kraj UNESCO lokaliteta Badanj niču divlje deponije. Vlasti Stoca čak su u dopisima lagale kantonalne i federalne institucije da problema nema.

Grobna mjesta za Bošnjake takođe su postala problem. Nove lokacije se sistemski opstruiraju, a postojeća su popunjena – ostavljajući porodice u neizvjesnosti.

Zapošljavanje – statistika diskriminacije

Zastrašujući je i pregled etničke zastupljenosti u javnim institucijama Stoca:

• Od 120 zaposlenih u Gradskoj upravi, tek je 6 Bošnjaka.

• U JU Centar za kulturu, JU Radimlja, Pošti, JU Vrtić i Elektroprivredi HZHB – nijedan Bošnjak.

• U Komunalnom poduzeću tek 3 Bošnjaka, u Vatrogasnom jedno zaposleno lice bošnjačke nacionalnosti.

• Niti jedan direktor javne ustanove ili zamjenik nije Bošnjak.

'Novi Stolac' bez Bošnjaka

Uz pomoć Vlade Hrvatske i EU fondova, HDZ vlasti u Stocu grade “novi Stolac” – stambene objekte, sportsku dvoranu i školu namijenjenu samo Hrvatima. Moderni kružni tok usmjerava saobraćaj mimo starog jezgra, čime se dodatno marginalizira autentični grad.

Čak i školski centar u Stocu podijeljen je – jedna zgrada, dva sistema. Djeca se planski razdvajaju kako se ne bi “pomiješala”.

Bošnjaci su rekli – dosta!

Posljednji protesti znak su da Bošnjaci Stoca više ne žele šutjeti. Ali, kako i sami ističu – ovu borbu ne mogu dobiti sami. Potrebna je podrška šire javnosti, institucija, ali i međunarodne zajednice.

Jer diskriminacija traje predugo, a ravnopravnost se ne može odgađati.