Bosna i Hercegovina mogla bi trajno izgubiti pristup sredstvima u iznosu od 373 miliona KM ukoliko do kraja godine ne ostvari napredak u provođenju reformi, upozoreno je na predstavljanju Alternativnog izvještaja o napretku BiH na putu ka članstvu u Evropskoj uniji za period 2025/2026. Dokument pokazuje da tokom protekle godine nije ostvaren značajniji napredak ni u jednoj od 19 analiziranih oblasti: u deset oblasti zabilježeno je nazadovanje, u sedam ograničen napredak, dok je u dvije stanje ostalo nepromijenjeno.

Izvještaj pod nazivom “Evropski put BiH: godina izgubljenih prilika” pripremila je Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH. Analizirane su vladavina prava, borba protiv korupcije, funkcioniranje institucija, ljudska prava i sloboda medija, odnosno oblasti obuhvaćene prvim klasterom pristupnih pregovora koji se odnosi na temeljna pitanja.

Predstavnica Inicijative Dragana Dardić navela je da je u pripremi izvještaja učestvovalo 11 organizacija civilnog društva. „Nažalost, ni ovaj izvještaj ne ostavlja prostora za optimizam. Ni u jednoj oblasti koju pokriva nije zabilježen značajniji napredak“, kazala je Dardić.

Proces evropskih integracija praktično je zaustavljen

Edo Kanlić, predstavnik Transparency Internationala BiH, ocijenio je da su nefunkcionisanje ključnih institucionalnih mehanizama i izostanak potrebnih struktura praktično zaustavili evropske integracije. „U protekloj godini proces je praktično mrtav, jer nijedna od struktura neophodnih za efikasno vođenje evropskih integracija nije adekvatno funkcionirala“, rekao je Kanlić.

Prema njegovim navodima, BiH još nema program integriranja, glavnog pregovarača ni IPA koordinatora. Također nisu uspostavljene strukture potrebne za provođenje Plana rasta Evropske unije. BiH je, kako je naveo Kanlić, jedina država zapadnog Balkana koja još nije zvanično pristupila tom planu, jer nije potpisala niti ratificirala sporazume o instrumentu i zajmu. Zbog toga je dovedeno u pitanje korištenje približno milijardu eura dostupnih sredstava.

Zaštita ljudskih prava i položaj žena

U dijelu izvještaja koji se odnosi na ljudska prava navedeno je da su u Federaciji BiH usvojene zakonske izmjene kojima je femicid definisan kao posebno krivično djelo. Dardić je, međutim, ukazala da nova zakonska odredba nije spriječila nova ubistva žena. Prema medijskim izvještajima, od polovine 2025. do augusta 2026. godine u BiH je ubijeno najmanje deset žena, uglavnom vatrenim oružjem. Jedinstvena baza podataka o femicidu još ne postoji.

Dardić je govorila i o izostanku napretka u pravnom priznavanju istospolnih zajednica. Navela je također da zaštita prava djece nije ujednačena, naročito kada je riječ o naplati alimentacije.

Nedostaci u pravosuđu i borbi protiv korupcije

Kanlić je ukazao na nedostatke u sistemu sprečavanja sukoba interesa. Državni zakon usvojen 2024. godine još se ne primjenjuje adekvatno jer nisu usvojeni podzakonski akti, dok Federacija BiH od 2013. godine nema tijelo nadležno za njegovu provedbu.

Lejla Bičakčić, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo, upozorila je da nisu provedene reforme pravosuđa. Kao posebno važne navela je neusvajanje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Sudu BiH, koji predstavljaju preostale ključne uslove za nastavak evropskog puta. „Nijedan od ponuđenih zakonskih tekstova nije usklađen s preporukama Venecijanske komisije“, rekla je Bičakčić, dodajući da nedostaje i politička volja za postizanje dogovora.

Prema njenim riječima, tokom 2025. godine podignuto je samo šest optužnica za visoku korupciju, što je gotovo 75 posto manje nego ranijih godina. „Oko 50 posto osuđenih za korupciju dobiva uvjetne kazne, dok se više od 54 posto riješenih prijava za korupcijska krivična djela završava bez pokretanja istrage“, istaknula je Bičakčić.

Dodala je da je završeno tek oko 22 posto provjera imovinskih kartona sudija i tužilaca. To je, navela je, u proteklom periodu otežavalo i imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija.

Sloboda medija i regulacija online prostora

Maida Čulahović, predstavnica organizacije “Zašto ne”, izjavila je da je u oblasti slobode izražavanja zabilježeno nazadovanje. To se, prema njenim navodima, posebno odnosi na transparentnost vlasništva nad medijima, regulaciju online prostora i nezavisnost Regulatorne agencije za komunikacije.

BiH još nema zakonsko rješenje kojim bi se osigurala transparentnost medijskog vlasništva, a nisu pokrenute ni konkretne aktivnosti na usklađivanju domaćih propisa s evropskim Aktom o digitalnim uslugama. Kao primjer potencijalno restriktivnog reguliranja online prostora Čulahović je navela odluku Općine Kakanj. Njome su određeni oblici izražavanja na društvenim mrežama definisani kao prekršaji, na osnovu čega je izdato 11 prekršajnih naloga.

Upozorila je i da prednacrt Zakona o elektronskim komunikacijama sadrži odredbe koje bi mogle dodatno ugroziti političku i finansijsku nezavisnost Regulatorne agencije za komunikacije.

Ocjena Delegacije Evropske unije

Aurelie Valtat, šefica Sekcije za evropske integracije, politička i ekonomska pitanja Delegacije Evropske unije u BiH, izjavila je da ovogodišnji izvještaj Evropske komisije potvrđuje kako Bosna i Hercegovina, uprkos deklarativnom opredjeljenju vlasti za članstvo u EU, nastavlja zaostajati na evropskom putu.

Određeni pomaci, prema njenim riječima, ostvareni su u borbi protiv organiziranog kriminala, zaštiti intelektualnog vlasništva i carinskoj oblasti. Ipak, ozbiljni problemi ostaju u pravosuđu, borbi protiv korupcije i slobodi izražavanja.

„Bosna i Hercegovina ostaje jedina zemlja u regionu koja još nije iskoristila nijedan euro predviđen u okviru Plana rasta“, kazala je Valtat. Navela je da građani posljedice izostanka reformi direktno osjećaju kroz nedovoljna ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu i digitalizaciju. Ukazala je i na mogućnosti postepene integracije u EU prije punopravnog članstva, uključujući pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), povoljnije uvjete roaminga i proširenu saradnju s evropskim agencijama.

Valtat je pozdravila doprinos organizacija civilnog društva pripremi Alternativnog izvještaja i navela da će njegovi nalazi biti pažljivo razmotreni u Briselu. Učesnici konferencije ocijenili su da su političke i institucionalne blokade među glavnim razlozima zastoja evropskih integracija. Poručili su da je potrebno hitno uspostaviti funkcionalne pregovaračke strukture, osigurati provođenje reformi i zaštitu prava građana. Alternativni izvještaj sadrži osam ključnih preporuka usmjerenih na deblokadu evropskog puta Bosne i Hercegovine.