Centralna izborna komisija BiH zaprimila je 21 zahtjev nosilaca izvršne funkcije za stavljanje mandata u mirovanje u zakonodavnim tijelima osvojenih na Općim izborima 2026. godine. Zahtjevi se odnose na pet gradonačelnika i načelnika općina Pale, Odžak, Bosanska Krupa, Ilidža i Zenica, dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, četiri ministra u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, jednog ministra u Vladi Federacije BiH i jednog ministra u Vladi Republike Srpske.

Među podnosiocima su i tri ministra u Vladi Srednjobosanskog kantona, dva ministra u Vladi Kantona Sarajevo, te po jedan ministar u Vladi Bosanskopodrinjskog kantona, Vladi Zeničko-dobojskog kantona i Vladi Tuzlanskog kantona. Član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović izjavio je za Fenu da su, zbog preuzimanja mandata u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podnesene i četiri ostavke delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

“Također, podnesene su dvije ostavke nosilaca izvršne funkcije u Vladi Unskosanskog kantona zbog preuzimanja mandata osvojenog u zakonodavnom tijelu na Općim izborima 2026. godine. Podnesena je jedna Izjava o odbijanju mandata u Skupštini Posavskog kantona, te 20 ostavki u gradskom/općinskom vijeću, skupštini grada/skupštini općine zbog osvojenih mandata na Općim izborima 2026. godine”, kazao je Arnautović.

Ovi postupci provode se uz primjenu novih odredbi Izbornog zakona BiH. Arnautović je podsjetio da su rokovi za konstituiranje organa vlasti u Bosni i Hercegovini određeni ustavima, zakonima i poslovnicima o radu tih tijela.

“Prvi put, u implementaciji rezultata Općih izbor u Bosni i Hercegovini 2026. godine se primjenjuju odredbe člana 1.8a, 1.8b i 1.8c Izbornog zakona BiH, jer su one stupile na snagu u martu 2024. godine. Navedene odredbe se odnose na izabranog člana zakonodavnog organa i mirovanje mandata za vrijeme obavljanja njegove izvršne funkcije”, naveo je Arnautović.

Izvršna funkcija, prema definiciji iz Izbornog zakona BiH, obuhvata člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, člana Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i njihove zamjenike, predsjednika i potpredsjednike Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, člana Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući premijera, člana Vlade Republike Srpske, uključujući predsjednika Vlade, člana Vlade Brčko distrikta BiH, člana vlade kantona, gradonačelnika, zamjenika gradonačelnika, načelnika općine i zamjenika načelnika općine.

Arnautović je rekao da je Centralna izborna komisija BiH ovu oblast dodatno uredila Uputstvom o stavljanju mandata u mirovanje i aktiviranju mandata u mirovanju. Prema tom postupku, CIK BiH odlučuje o mirovanju mandata osobe izabrane u zakonodavni organ vlasti, a mandat dodjeljuje sljedećem kandidatu s iste liste, redovne ili kompenzacione. Ako je potrebno, Komisija vodi i prethodni postupak radi utvrđivanja činjeničnog stanja.

Mirovanje mandata počinje petog dana od podnošenja pisanog zahtjeva, o čemu Centralna izborna komisija BiH donosi odluku. Tokom mirovanja obustavljaju se sva prava i dužnosti povezane s položajem koji miruje. Kandidat kojem je dodijeljen zamjenski mandat za to vrijeme ostvaruje sva prava i izvršava sve dužnosti tog položaja.

“Najkasnije u roku od osam dana od dana prestanka obavljanja izvršne funkcije, lice koje je stavilo mandat u mirovanje može podnijeti pisani zahtjev Centralnoj izbornoj komisiji BiH o aktiviranju mandata u mirovanju, odnosno o ponovnom obavljanju svog mandata. Centralna izborna komisija BiH apeluje da se poštuju prekluzivni rokovi propisani Izbornim zakonom i podzakonskim aktima.

Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o aktiviranju mandata i prestanku mandata kandidatu kojem je dodijeljen zamjenski mandat u roku koji ne može biti duži od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za aktiviranje mandata i o tome obavještava podnosioca zahtjeva za aktiviranje mandata i lice kojem prestaje dodijeljeni zamjenski mandat”, pojašnjava Arnautović.

Mandat, kako je dodao, ne može mirovati kraće od šest mjeseci. Izuzetak postoji u situaciji iz člana 1.8a stav (2) Izbornog zakona BiH, kada mirovanje traje do imenovanja drugog lica na istu izvršnu funkciju ili do podnošenja ostavke.

Rok za dostavljanje izjava ističe 10. novembra 2026. godine u 16.00 sati. Arnautović je naveo da osoba izabrana u zakonodavni organ bilo kojeg nivoa vlasti u BiH, koja obavlja izvršnu funkciju iz člana 1.1a stav (2) Izbornog zakona BiH i odluči nastaviti tu funkciju do imenovanja drugog lica, do tog roka mora lično ili preko zakonskog opunomoćnika, na protokol sjedišta CIK-a BiH, dostaviti Izjavu o prihvatanju mandata i Zahtjev za stavljanje mandata u mirovanje. Potrebno je priložiti i fotokopiju akta o imenovanju na izvršnu funkciju.

Osoba izabrana u zakonodavni organ bilo kojeg nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini koja ne obavlja neku od navedenih izvršnih funkcija dužna je Izjavu o prihvatanju mandata dostaviti lično ili preko opunomoćenog zastupnika na protokol CIK-a BiH, odnosno putem zakonodavnog organa u koji je izabrana, također do 10. novembra 2026. godine u 16.00 sati.

“Podsjećam još jednom da je lice koje je na Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2026. godine izabrano u zakonodavni organ bilo kojeg nivoa vlasti u BiH, a nosilac je izvršne funkcije iz člana 1.1a stav (2) Izbornog zakona BiH, i koje odluči da svoju izvršnu funkciju nastavi obavljati do imenovanja drugog lica na istu izvršnu funkciju, dužno do 10. novembra 2026. godine do 16.00 sati lično ili putem svog zakonskog opunomoćnika, u sjedište CIK-a BiH na protokol, dostaviti Izjavu o prihvatanju mandata, zajedno sa Zahtjevom za stavljanje tog mandata u mirovanje. Uz ove akte to lice je dužno dostaviti i akt o imenovanju na izvršnu funkciju (fotokopija)”, naveo je Arnautović.

Nakon konstituiranja zakonodavnih organa slijede posredni izbori za domove naroda i druga tijela. “Nakon konstituiranja zakonodavnih organa na svim nivoima vlasti Centralna izborna komisija BiH i nadležna parlamentarna tijela će pristupiti provedbi posrednih izbora za izbor 15 delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, 80 delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, 28 delegata u Vijeće naroda Republike Srpske i za izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH”, kazao je Arnautović u razgovoru za Fenu.