John Bolton, bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost, ne očekuje značajnu promjenu američkog stava prema Bosni i Hercegovini. U intervjuu za Fenu izjavio je da je najvjerovatniji nastavak dosadašnje politike, ali je ocijenio da takav kontinuitet prije svega odražava nedostatak pažnje, a ne procjenu da je postojeće stanje dobro.

„Ne očekujem da će se to promijeniti, ali želim ponovo naglasiti da je to više posljedica inercije, odnosno činjenice da se tim pitanjem niko ne bavi i ne govori da nam je potrebna nova politika, nego ponovne potvrde postojeće politike“, rekao je za Fenu.

Bolton, koji je ranije bio ambasador SAD-a pri Ujedinjenim nacijama, smatra da je put Bosne i Hercegovine prema članstvu u NATO-u od ključne važnosti. Istovremeno ne očekuje snažniji američki angažman na zapadnom Balkanu zbog političkih previranja u Washingtonu nakon izbora za Kongres.

„Bilo bi mnogo više u interesu Washingtona da bude aktivnije angažiran na Balkanu, ali to se nije dogodilo. Uz sva politička previranja koja očekujem u Washingtonu, ne vidim mnogo izgleda da će regija dobiti veću pažnju“, rekao je Bolton.

Prema njegovoj ocjeni, Trumpova administracija pogriješila je jer stabilnosti Balkana nije posvetila dovoljno pažnje, posebno u okolnostima rata u Ukrajini, neriješenih pitanja nakon raspada bivše Jugoslavije i novih napetosti koje, kako smatra, dodatno podstiče rusko miješanje u regiji.

NATO važniji čak i od članstva u Evropskoj uniji

Govoreći o euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine i drugih zemalja regije, Bolton je rekao da članstvo u NATO-u u mnogim aspektima smatra važnijim čak i od članstva u Evropskoj uniji.

„Put prema članstvu u NATO-u apsolutno je ključan za sve zemlje koje još nastoje ući u Savez“, rekao je Bolton.

Takav stav povezao je s jačanjem ruskih aktivnosti u okviru takozvanog ratovanja u sivoj zoni u istočnoj i srednjoj Evropi. Kao primjer je naveo učestale prijetnje bombama u komercijalnim avionima, uz napomenu da nema konačnih dokaza da iza njih stoji Rusija.

Prema njegovim riječima, na dan razgovora zabilježeno je više od deset takvih prijetnji, gotovo sve u srednjoj i istočnoj Evropi. Sličan niz prijetnji zabilježen je i dva dana ranije.

Bolton smatra da je cilj takvog djelovanja izazivanje nestabilnosti, posebno na zapadnom Balkanu, kao i slanje poruke da podrška Ukrajini ima cijenu koju bi mogle plaćati i zemlje koje nisu članice NATO-a.

Bolton zabrinut zbog ruskog utjecaja

„To me veoma zabrinjava. Volio bih da je Trump zagovornik NATO-a. To očigledno nije bio jedan od njegovih prioriteta. Nadam se da neće dodatno pogoršati stvari i da ostale članice razumiju da je daljnje proširenje NATO-a u interesu svih u Sjevernoatlantskom savezu“, rekao je.

Bolton je, govoreći o odnosu Trumpove administracije prema političkom rukovodstvu Republike Srpske, separatističkoj retorici i zaštiti teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, podsjetio da američka vanjska politika još od raspada bivše Jugoslavije polazi od toga da je stabilnost BiH važna za stabilnost cijelog Balkana.

Ta politika je tokom godina imala uspone i padove, dodao je, ali je snažna američka opredijeljenost za stabilnost Bosne i Hercegovine bila veoma važna. Istovremeno smatra da brojni pokušaji Evropske unije da riješi pitanja koja doprinose nestabilnosti nisu bili naročito uspješni.

Prema njegovoj ocjeni, ni američka politika nije mnogo doprinijela stvarnom rješavanju sporova. Ipak, ne očekuje brze ili značajne promjene američkih sankcija prema pojedincima u BiH nakon promjene odnosa snaga u Kongresu, niti promjenu općeg pristupa sankcijama i drugim ekonomskim pritiscima koji su primjenjivani tokom godina.

Američka politika prema BiH uglavnom ostaje ista

Bolton je pojasnio da njegovo očekivanje ne znači da postojeće stanje smatra dobrim. On ga vidi kao posljedicu nedovoljne pažnje koju regiji posvećuju najviši nivoi američke vlasti.

„Ne očekujem brze ili značajne promjene američkih sankcija prema pojedincima u BiH“, rekao je Bolton.

„Možda će se to promijeniti i možda će biti prilike da se ljudi time više pozabave. To bi bio pozitivan razvoj događaja, ali ne bih računao da će se desiti brzo nakon što novi saziv Kongresa preuzme dužnost“, rekao je.

Prema njegovim riječima, veću pažnju Washingtona mogla bi izazvati tek neka ozbiljna kriza, što, kako je naglasio, nije ni u čijem interesu.

O Srbiji: Važno je da tranzicija ostane mirna

Bolton se osvrnuo i na političke promjene u Srbiji, ocijenivši pad vlasti Aleksandra Vučića historijski značajnim događajem. Međutim, tek treba vidjeti može li Studentska lista ponuditi koherentan program i uspostaviti stabilnu alternativu dosadašnjoj vlasti.

U Srbiji, prema njegovoj ocjeni, ostaje mnogo unutrašnjih sporova koje treba riješiti. Bolton nije uvjeren da bi miješanje Sjedinjenih Američkih Država ili drugih vanjskih aktera pomoglo tom procesu.

„Sve dok se tranzicija odvija mirno, dok Vučić i njegove pristalice priznaju poraz, a pobjednici nastoje formirati novu vladu, mislim da su to pozitivni koraci i nešto što bih želio vidjeti u svim zemljama regije“, rekao je Bolton.

Zbog toga smatra da bi kratkoročno bilo opravdano sačekati i pratiti razvoj događaja. Istovremeno je upozorio da je, bez rukovodstva State Departmenta koje bi se tim pitanjima bavilo u punom kapacitetu, teško osigurati da donosioci odluka u Washingtonu posvete dovoljno pažnje osmišljavanju dosljednijeg pristupa nakon, kako je naveo, veoma značajnih posljedica izbora u Srbiji.

Očekuje politički rovovski rat u Washingtonu

Širi okvir američke politike prema regiji, prema Boltonovoj ocjeni, obilježit će oštra politička borba u Washingtonu nakon pobjede demokrata na izborima na sredini predsjedničkog mandata i njihovog preuzimanja kontrole nad oba doma Kongresa.

Rezultate izbora protumačio je kao snažno odbacivanje Trumpovog dosadašnjeg učinka. Podsjetio je da je predsjednik sam pozvao birače da izbore posmatraju kao svojevrsni referendum o njegovom radu.

„Govorio je: Molim vas, pretvarajte se da sam i ja na glasačkom listiću, što na izborima na sredini mandata obično ne želite raditi, jer ih birači koriste da izraze protivljenje politikama koje im se ne sviđaju“, rekao je Bolton.

Podsjetio je da stranka predsjednika na takvim izborima najčešće gubi mjesta u Predstavničkom domu i Senatu. Prema njegovoj ocjeni, Trump je dodatno personalizirao izbore, što su demokrate prihvatile, dok su birači poslali poruku nezadovoljstva njegovim radom u prve dvije godine mandata.

Bolton, međutim, naglašava da uvjerljiva pobjeda demokrata ne znači nužno podršku jasnoj političkoj alternativi, jer je oni, prema njegovom mišljenju, nisu ponudili.

„S priličnom sigurnošću može se reći da će demokrate i republikanci naredne dvije godine u Kongresu voditi politički rovovski rat“, ocijenio je.

Demokratske istrage protiv Trumpa

Bolton očekuje da će demokrate pokušati istražiti brojne poteze Trumpove administracije iz prve dvije godine aktuelnog mandata, ali i aktivnosti iz njegovog prvog predsjedničkog mandata. Istovremeno će pokušati nametnuti vlastiti politički program, iako će njihov zakonodavni prostor biti ograničen predsjedničkim pravom veta.

Podsjetio je da bi za poništavanje predsjedničkog veta bila potrebna dvotrećinska većina u oba doma Kongresa, koju demokrate nemaju.

„Mislim da će biti mnogo užurbane aktivnosti koja će potrošiti mnogo vremena i energije, ali ne vjerujem da će iz toga mnogo proizaći“, rekao je.

Dodao je da će se veliki dio političkih sukoba odvijati u sjeni narednih predsjedničkih izbora, za koje smatra da je politička utrka već praktično počela.

Trump i dalje ima široke ovlasti u vanjskoj politici

Kada je riječ o vanjskoj politici, Bolton smatra da je neposredan utjecaj izbornih rezultata još teže očekivati, jer Ustav SAD-a predsjedniku daje široke ovlasti u toj oblasti.

Demokrate mogu koristiti budžetske ovlasti Kongresa kao sredstvo pritiska, ali Bolton ne očekuje da će time bitno promijeniti Trumpov način vođenja vanjske politike. Ocijenio je da Trump ni do sada nije slijedio dosljednu političku liniju i da ne vidi razlog zbog kojeg bi se to promijenilo u posljednje dvije godine njegovog mandata.

„Preovladavat će činjenica da ulazi u završni period predsjedničkog mandata, kada njegov politički utjecaj slabi. Sa svakim danom svima je jasno da smo korak bliže narednim predsjedničkim izborima“, zaključio je Bolton.