Nedavna procjena objavljena u Jerusalem Postu, koja se odnosi na prisustvo predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na skupu o antisemitizmu u Jerusalemu i zahtjev Bosne i Hercegovine za njegovo hapšenje putem Interpola, daje iskrivljenu i nepotpunu sliku o cijelom događaju, piše baronesa Arminka Helić, članica Doma lordova Ujedinjenog Kraljevstva. Dodik kao inicijator krize

Ističe tvrdnje pravnih stručnjaka da se u centru slučaja ne nalazi politički progon, već duboka pravna i ustavna kriza koju je sam Dodik izazvao. U februaru ove godine, Sud BiH ga je osudio na godinu dana zatvora i izrekao mu šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija zbog odbijanja da provede konačne odluke Ustavnog suda i Ureda visokog predstavnika (OHR). Naglašava da se optužbe nisu odnosile na njegov govor ili diplomatiju, već na ponovljeno i namjerno kršenje vladavine prava, te pokušaje da Republiku Srpsku (RS) postavi iznad ustavnog poretka BiH. Umjesto da iskoristi pravne mogućnosti žalbe, Baronesa naglašava kako je Dodik dodatno pogoršao situaciju. Izjavio je da "Bosna više ne postoji", pokrenuo hitne zakone u RS kojima se zabranjuje djelovanje državnih policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji entiteta, te započeo nacrte zakona o ponovnom uspostavljanju vojske RS – što je direktno suprotno mirovnom sporazumu iz Dejtona. Kao odgovor, državne institucije BiH izdale su potjernicu. Kada je Dodik napustio zemlju, ignorišući sud, i otišao u Srbiju, a potom u Izrael, Sud BiH zatražio je crvenu potjernicu od Interpola. Tajming zahtjeva, koji se poklopio s konferencijom u Jerusalemu, nije bio politička igra već pravni odgovor na njegov bijeg.

Zajednički život s Jevrejima u BiH

Baronesa Helić dodatno navodi kako je Interpol odbio zahtjev, pozivajući se na član 3 svog ustava koji zabranjuje političko djelovanje. Ipak, to ne umanjuje valjanost optužbi, već ukazuje na ograničenja međunarodne policijske saradnje u politički osjetljivim slučajevima. Sugestije da je Sarajevo pokušalo sabotirati skup o antisemitizmu ocijenila je kao netačne i uvredljive. Antisemitizam je globalna prijetnja koja zahtijeva ozbiljan pristup. Iskorištavanje takvog foruma za izbjegavanje pravne odgovornosti, naročito uz potkopavanje ustavnog poretka nakon genocida u BiH, smatra neprihvatljivim. Također, naglašava kako impliciranje da BiH ima neprijateljski stav prema Jevrejima negira bogatu historiju zajedničkog života. Sarajevo je bilo dom jedne od najintegrisanijih jevrejskih zajednica na Balkanu. Tokom Drugog svjetskog rata, podsjetila je, mnogi Bošnjaci su rizikovali živote kako bi spasili svoje komšije Jevreje, a poznata Sarajevska hagada dva puta je spašena – prvi put od nacista, a drugi put tokom opsade Sarajeva od strane snaga koje danas politički podržava upravo Dodik.

Bonske ovlasti

Helić također ukazuje kako navedeni članak netačno prikazuje i samog visokog predstavnika kao "neizabranog prokonzula". U stvarnosti, kaže ona, OHR je uspostavljen Dejtonskim sporazumom, dok mu je tzv. Bonska ovlaštenja dodijelila međunarodna zajednica 1997., uz podršku Ustavnog suda BiH. Ta ovlaštenja koriste se rijetko i samo kada domaće institucije ne funkcioniraju. Istakla je i kako visoki predstavnik ne nameće strane vrijednosti, već djeluje u cilju zaštite pravnog poretka države. Tvrdnje da OHR smanjuje demokratičnost BiH zanemaruju činjenicu da se ukidanje međunarodnog nadzora veže za ispunjenje jasno definisanih uslova – što upravo opstrukcije i secesionistički potezi RS-a i onemogućavaju. Dodik se ne procesuira zbog konferencije, kaže Helić, već zbog odbijanja da poštuje zakon. Neki komentatori pokušavaju slučaj prikazati kao još jedan primjer navodnog progona nacionalističkih lidera, ali stvarnost je potpuno drugačija – riječ je o poštovanju zakona. Krivični zakoni jednako važe za sve građane, bez obzira na etničku ili političku pripadnost. Bosna i Hercegovina, ističe ona, nastoji na zakonit i uravnotežen način da očuva svoj ustavni poredak. Ova situacija nije pitanje "zloupotrebe zakona", već borbe za očuvanje demokratskih institucija protiv pokušaja njihovog razaranja iznutra, zaključila je baronesa Helić u svom tekstu.