BiH admin March 10, 2026 2 min read

Zašto se u narodu kaže "mart nosi škart"? Neumjesno, ali...

U narodu je ukorijenjena izreka "mart nosi škart". Zvuči surovo, neprimjereno...

U ovom mjesecu počinju poljoprivredni radovi, siju se krompiri, luk, salata. Nakon što "udari treće džemre" voćke se obrezuju i kaleme. Inače, ovaj period u narodu, početak proljeća, oduvijek se nazivao "šugavo vrijeme" jer obično izaziva manje ili veće zdravstvene probleme većini ljudi, čiji je imunitet iscrpljen pred kraj zime, i koji je u toj promjeni godišnjeg doba sklon raznim virusima.

U martu, vjeruje se u narodu, češće nego inače umiru stari i bolesni.

Dakle, prvi proljetni mjesec svojom promjenljivom klimom utječe na zdravlje stariji osoba, srčanih i uopće težih blesnika, pa se dešava da u martu te osobe umiru. Ovdje se njihovo zdravstveno stanje poredi sa škartom.

Šta kaže struka

Da li je to zaista tako, pitali smo ljekara iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo Adema Zalihića.

- Izreka možda zaista nije umjesna, ali je tačna i istnita. Radi se o ljudima koji su zbog svojih zdravstvenih problema osjetljiviji. Naime, mart je jako promjenljiv mjesec, sa temperaturnim oscilacijama. Bila je zima, hladnoća, i čim ugrije svi se opuste. Budi se priroda, ali se bude i bolesti - kaže Zalihić.

Doktor ističe da se dešava da nas martovsko sunce zavara te da se ne obučemo adekvatno, nego se previše raskomotimo, što može dovesti do prehlada i komplikacija kod ljudi sa oslabljenim imunitetom.

- U ovom periodu posebno su ugroženi srčani i plućni bolesnici. I zdravi ljudi teže podnose promjene vremena, a kamoli hronični bolesnici. Oni se posebno trebaju čuvati. Neko ko ima određenih problema sa srcem, zaista teko podnosi te promjene. Radi se o stanju krvnih sudova. Promjene vremena mogu utjecati na krvne sudove. Oscilacije u temperaturi i pritisku često izazivaju skokove krvnog pritiska, glavobolje, vrtoglavice i zamor, posebno kod, kao što sam već rekao, hroničnih bolesnika. Ključno je redovno uzimanje terapije, adekvatna hidratacija, umerena fizička aktivnost i prilagođavanje ishrane - kaže Zalihić.

Ključno je na vrijeme prepoznati da li smo ugroženi. Treba obratiti pažnju na bol u listovima pri hodu (arterije), oticanje, osećaj težine i proširene vene, te vrtoglavica ili zamućen vid.

Nagle promene temperature i atmosferskog pritiska u martu opterećuju kardiovaskularni sistem.

Na naše pitanje da li u martu zaista u Hitnoj pomoći imaju povećan broj pacijenata, dr. Zalihić za Faktor kaže:

- Da, tačno je. Dolazi do suženja krvnih sudova pa imamo veliki broj srčanih i moždanih udara, vrlo često za smrtnim ishodom.