Povećan broj mlađih pacijenata s respiratornim tegobama, ali i ozbiljnim kardiovaskularnim problemima, bilježi Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo u periodu kada se Sarajevo ponovo suočava sa zagađenim zrakom. Zdravstveni radnici upozoravaju da zagađenje utiče na fizičko i psihičko zdravlje stanovništva, dok je problem naročito izražen tokom zimskih mjeseci.
Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo navode da posljednjih dana primaju više pacijenata, posebno mlađe životne dobi. Istovremeno, zdravstveni radnici upozoravaju na povećan broj osoba s respiratornim tegobama i pogoršanjem hroničnih oboljenja, piše N1.
Melita Stanić, specijalistica urgentne medicine, kaže da se ljekari sve češće susreću s tegobama kod mlađih osoba, kao i s ozbiljnim problemima koji se odnose na srce i krvne sudove. Upozorava na posljedice dugotrajne izloženosti zagađenom zraku.
“Imamo više mlađih ljudi sa srčanim, sa moždanim udarima, što je direktna posljedica, što je i dokazano, hronične izloženosti zagađenom zraku. Veći je broj respiratornih problema kod mlađih osoba. Posebno su izložene starije osobe, djeca, trudnice…”, kazala je Stanić.
Zagađenje se ponavlja iz godine u godinu, a tokom sezone grijanja vremenske prilike pogoduju zadržavanju štetnih čestica u sarajevskoj kotlini. Enis Krečinić iz Sektora životne sredine Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) navodi da kućna ložišta čine dominantan izvor zagađenja u Sarajevu, pri čemu njihov udio premašuje 70 posto.
Prema Krečinićevim riječima, saobraćaj također doprinosi problemu, ali je prisutan tokom cijele godine. Kao poseban problem izdvaja korištenje ogrjevnog drveta, peleta i drugih goriva u individualnim ložištima.
Azrudin Husika s Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu upozorava da propisi sami po sebi nisu dovoljni ukoliko se ne primjenjuju dosljedno. On navodi da bi provođenje postojećih zakonskih mjera moglo značajno smanjiti zagađenje.
“Mi smo kroz novi Zakon o zaštiti zraka praktično zabranili korištenje uglja, sirovog mokrog drveta, necertificiranog peleta, naložili smo održavanje dimnjaka… Sve su to mjere koje, kada bismo provodili, duplo bismo manju zagađenost zraka imali u svim gradovima, pogotovo u Kantonu Sarajevo”, rekao je Husika.
Određeno poboljšanje zabilježeno je na mjernoj stanici u Ilijašu. Broj dana s prekoračenjima dozvoljenih vrijednosti zagađenja tokom posljednje dvije godine smanjen je sa 103 na 90 dana. Krečinić, međutim, upozorava da kvalitet zraka i dalje ostaje zagađen i da zabilježeni pad nije dovoljan.
“Bilježimo pad, ali i dalje smo jako puno iznad dozvoljenog, tako da i pad od 10% nekog umanjenja, nekog rezultata neće dovesti do toga da kažemo popravili smo zrak, nego popravljamo zrak”, kazao je.
Poboljšanje kvaliteta zraka zahtijeva dugotrajne i kontinuirane mjere, ulaganja i dosljednu primjenu propisa. Do značajnijih rezultata, građani Sarajeva i drugih gradova s visokim koncentracijama zagađujućih materija nastavljaju prilagođavati svakodnevne navike uslovima u kojima žive.