Piše: ALEN ŠĆURIC (Zamaaero)
Jedna od nevjerojatnih floskula Grada Banja Luke je "Aerodrom Banja Luka ne spada pod Banja Luku nego je to aerodrom Laktaša“. Megaglupost. Pa to je kao da Aerodrom u Zagrebu tvrdi da nije zagrebački nego velikogorički, da Ljubljana nije ljubljanska nego brnička, da Rijeka pripada Omišlju, Zadar Zemuniku, Dubrovnik Ćilipima ili Cavtatu, Pula Ližnjanu, Osijek Klisi, Tuzla Živinicama, Priština Slatini, Skopje Petrovcu…
I to je onda odličan izgovor da Grad Banja Luka ne financira svoj aerodrom. Totalni i apsolutni nonsens. Tu moramo biti pošteni i reći da grad Banja Luka plaća plaće i doprinose nekih 22 vatrogasca koji su stacionirani na Aerodromu. To nije malo novaca, govorimo o nekih 250.000 EUR godišnje za njihove plaće i doprinose. No, ipak to je tek kap u moru Aerodroma. Aerodrom je prezadužen što su mu napravili direktori iz vremena dok nije imao putnika. Govorimo o 3,5 milijuna EUR što je više od godišnjeg proračuna Aerodroma. Aerodrom treba obnoviti uzletno-sletnu stazu, stajanku i rulnicu što će koštati preko 10 milijuna EUR. Aerodrom hitno treba proširenje terminala i stajanke, te treće parkiralište, kao i proširenje prilazne ceste. To košta enormno puno novaca koji Aerodrom nema. A radi toga se više nema doslovce gdje širiti. Čak i Wizz Air koji je razmatrao bazu u Banja Luci to napraviti ne može jer Aerodrom doslovce nema infrastrukturu za tako što.
Konačno Aerodromu treba bar 1,5 milijun EUR za subvencioniranje novih linija. Toliki ili čak i bitno veći novac danas dobiva Tuzla, Mostar i Sarajevo. I kako onda Banja Luka može biti konkurentna tim aerodromima ako ona jedina u BiH taj novac ne dobiva. I onda je jasno da će Wizz Air, AJet i Pegasus otvarati linije u Tuzli gdje dobiva novac, a ne u Banja Luci, da će Eurowings otvarati linije u Mostaru, Ryanair, Eurowings, Pegasus i drugi u Sarajevu umjesto u Banja Luci.
Zamaaero je prije nekih godinu dana napravio projekt financiranja Aerodroma od strane lokalne zajednice. Zamaaero je napisao elaborat za Banja Luku u kojem je predložio da Banja Luka napravi model kakav ima Hrvatska, tj. da 50% financiranja preuzme Republika Srpska (milijun EUR), a dio lokalna zajednica. Ovakav model nema ni jedan drugi aerodrom, ni država u regiji osim Hrvatske.
Naime, intencija je da se općinama pojasni da preko Aerodroma većinom (i preko 80%) dolazi dijaspora. Dijaspora koja nema vezu dolazi jednom u dvije godine. Ona gubi doticaj sa maticom. Dijaspora koja ima jeftinu i dobru avionsku vezu dolazi bar tri puta godišnje (Uskrs, godišnji odmor, Božić), dolazi na svetkovine (krštenja, vjenčanja, sprovodi, slave…), a niz ih dolazi i češće (pa i 10 puta godišnje). Prisjetit ću se izjave jednog mlađeg člana dijaspore koji je rekao da odlazi u Prištinu svaki drugi tjedan u petak popodne i vraća se u ponedjeljak ujutro jer tako štedi novac pošto u tih 3 dana potroši u Prištini daleko manje. Takva dijaspora dolazi kući i zato da obavi jeftine liječničke intervencije, da obavi jeftinog frizera, zubara, kozmetičara, nokte, plastičnu kirurgiju, kulturološke i društvene potrebe, te druge usluge, da se sastanu sa rodbinom i prijateljima, da od kuće uzme nešto poljoprivrednih proizvoda, da kupi jeftin špeceraj, te proizvode koje nemaju u inozemstvu (rakija, domaća šunka, kobasice, čvarci, slanina, kava)… U Hrvatskoj je postalo pravilo da muškarci koji imaju rodbinu u Hrvatskoj dolaze kući avionima svaki mjesec (neki i dva puta mjesečno), a dijaspora koja je otišla kao cijela obitelj da dolaze kući bar 5-6 puta godišnje.
Ta dijaspora izuzetno troši na restorane, kafiće, te uslužne djelatnosti, pošto je opće poznato da se dijaspora koja izuzetno skromno i štedljivo živi u inozemstvu raskalaši i opako troši kada dođe kući. Dijaspora će uređivati kuću svoje djedovine ili kupiti neku kuću te ulagati novac u nju. Takvoj dijaspori je jeftinije doći na 2-3 dana i kad i plate avionsku kartu još uvijek štede na uslugama i robi. Nemalo je ljudi koji tako redovno funkcioniraju. Imam bivšu mažoretkinju koja se udala u Njemačku i koja to radi svaki mjesec, nekoliko mojih prijatelja i poznanika koji putuje kući obitelji svakih dva tjedna, jednog avio mehaničara koji radi u inozemstvu i kući obitelji dolazi svakih dva-tri tjedna, drugog mehaničara koji dolazi iz Saudijske Arabije jednom mjesečno. Ta dijaspora svaki puta kada dođe ostavi 1000 i više EUR kod kuće. Novac koji ostaje lokalnoj zajednici.
Dijaspora koja tako dolazi kući više puta godišnje, ostaje povezana sa maticom, ona će nakon radnog vijeka ili par godina u inozemstvu napraviti kuću u matici, te će se vratiti sa značajnim sredstvima (u penziji, ili sa ciljem da pokrene neki manji business kod kuće). A ako lokalna zajednica uprihodi taj novac onda je logično da i plati nešto za otvaranje novih linija i povećanje frekvencija. Ako će biti linija = biti će daleko više dijaspore = dijaspora će ostavljati daleko više novaca = lokalna zajednica će profitirati.
Konačno ako postoje veze biti će i daleko više turista u Republici Srpskoj, poglavito Banja Luci. Turisti troše vrlo mnogo novaca. Republici Srpskoj je svakako interesantno da broj turista značajno poveća. Konačno takve linije će pogodovati i lokalnim poslovnjacima koji će tada moći više putovati, a isto će značiti i dolazak više predstavništava i kompanija u Banja Luku i Republiku Srpsku. A to je već značajan novac. Na koncu, to će pogodovati i lokalnim političarima, birokraciji, sportašima, estradi, znanstvenicima, kulturnjacima, obrazovnom kadru (poglavito visokoškolskom), vjerskim djelatnicima, te lokalnom stanovništvu koje će bitno više moći putovati, kako turistički, tako i u posjetu rodbini i prijateljima.
Općine koje gravitiraju Banja Luci su iz regije Banja Luka, regije Prijedor, te regije Doboj. Ove općine imaju 754.000 stanovnika. Smatram da bi svaka općina trebala platiti 1 EUR po svakom stanovniku općine, a da bi Banja Luka trebala platiti duplo jer je daleko najveći broj putnika za Banja Luku, te Laktaši isto duplo jer je aerodrom na njihovom području te zarađuju od istog kroz poreze, taksi prijevoz, usluge uz aerodrom… Stoga bi financiranje drugog milijuna trebalo biti na lokalnoj zajednicu po slijedećem ključu:
I tako bi se vrlo jednostavno moglo skupiti milijun EUR za financiranje novih linija i frekvencija. Ovaj novac svaka općina može jako lako izdvojiti, to ju financijski neće puno opteretiti. Projekt i te kako ima smisla. Još samo da se obiđu sve općine i da ih se uvjeri da je to za njihovo dobro.
Add new comment