Nova besplatna aplikacija Vodoalarm omogućava korisnicima u Bosni i Hercegovini da na jednom mjestu prate podatke sa 189 mjernih stanica i dobiju automatsko upozorenje o naglom porastu vodostaja ili prekoračenju zvaničnih pragova odbrane od poplava. Aplikaciju je razvio Anes Berbić iz Sanskog Mosta, samostalno, u slobodno vrijeme i vlastitim sredstvima.
Vodoalarm ne izrađuje vlastite hidrološke prognoze, nego prenosi podatke koje prikupljaju i objavljuju nadležne institucije. Korisnik bira stanice koje želi pratiti, a obavijest se šalje kada vodostaj naglo poraste ili pređe zvanični prag odbrane od poplava, pod uslovom da je taj podatak javno dostupan.
Podaci se preuzimaju iz pet različitih izvora: Međunarodna komisija za sliv rijeke Save, putem sistema Sava HIS, dvije Agencije za vodna područja u Federaciji BiH, Federalni hidrometeorološki zavod i Republički hidrometeorološki zavod Republike Srpske. Za svaki izvor Berbić je morao razviti posebno rješenje za preuzimanje, provjeru i usklađivanje objavljenih podataka.
U razgovoru za Fenu Berbić je objasnio da je odrastao uz rijeku Sanu i da su poplave iz 2014. godine, kao i svaka jača kiša nakon toga, u Sanskom Mostu ponovo otvarale isto pitanje.
„Odrastao sam u Sanskom Mostu, uz Sanu, i poplave iz 2014. godine, kao i svaka jača kiša od tada, kod nas znače isto pitanje: koliko je rijeka narasla i da li voda dolazi? Podaci o vodostajima u BiH postoje, ali su razbacani po pet različitih web stranica agencija i zavoda, svaka u svom formatu, i teško ih je pratiti na mobitelu, posebno noću ili u trenutku kad je najpotrebnije“, pojasnio je Berbić.
Prema njegovim navodima, cilj nije bio napraviti još jednu stranicu za prikaz hidroloških podataka, već građanima pojednostaviti pristup informacijama o promjenama na rijekama koje ih mogu neposredno ugroziti. Umjesto stalnog provjeravanja više internetskih stranica, korisnici tako mogu pratiti izabrane stanice i primati obavještenja na telefon.
Berbić je za Fenu rekao da je najveći tehnički izazov bio različit način na koji institucije objavljuju podatke. Aplikacija mora prepoznati različite formate i vremenske zone, stanice koje danima ne šalju podatke, kao i negativne vodostaje koji su normalni jer se mjere od nule vodomjera. Posebnu pažnju zahtijevaju hidroelektrane, koje svakodnevno podižu i spuštaju nivo Neretve.
„Najveći tehnički izazov bili su sami podaci. Svaka institucija ih objavljuje drugačije: različiti formati, različite vremenske zone, stanice koje danima ne šalju podatke, negativni vodostaji koji su potpuno normalni jer se mjere od nule vodomjera, i hidroelektrane koje svakodnevno dižu i spuštaju Neretvu. Sve to aplikacija mora razumjeti, inače bi ljudima slala lažne uzbune“, objasnio je.
Vodoalarm prepoznaje i stanice koje se pojavljuju u bazama više institucija. Takve stanice prikazuje samo jednom i koristi novije podatke, dok se uz svako mjerenje navode izvor i vrijeme evidentiranja. Korisnici na taj način mogu procijeniti koliko je informacija aktuelna.
Podaci se provjeravaju svakih 15 minuta, iako većina stanica vodostaj mjeri jednom na sat. Na pojedinim stanicama na Neretvi mjerenja se obavljaju u intervalima od 15 minuta. Obavještenja uglavnom stižu između 15 minuta i jednog sata nakon mjerenja, zavisno od toga kada nadležna institucija objavi podatke.
Standardni kriterij za upozorenje o naglom porastu jeste povećanje vodostaja od 30 centimetara tokom šest sati, ali korisnik može samostalno prilagoditi tu vrijednost. Sistem dodatno prepoznaje očite greške senzora i ne šalje upozorenja na osnovu zastarjelih mjerenja. Za stanice nizvodno od hidroelektrana primjenjuju se posebna pravila zbog svakodnevnih oscilacija nivoa vode koje nastaju radom hidroenergetskih postrojenja.
Na stranici svake stanice prikazane su i stanice uzvodno i nizvodno. To omogućava praćenje kretanja vodnog vala, jer porast na uzvodnoj stanici na većim rijekama može stanovništvu nizvodno ostaviti nekoliko sati za pripremu.
„Na većim rijekama val putuje satima, pa porast na stanici uzvodno ljudima nizvodno može dati nekoliko sati za pripremu: pomjeriti auto, podići stvari, provjeriti ukućane. Zato aplikacija na stranici svake stanice prikazuje i stanice uzvodno i nizvodno“, kazao je Berbić.
On ističe da pravovremena informacija može biti posebno važna u sredinama koje su već pretrpjele velike štete od poplava. Istovremeno upozorava da Vodoalarm nije zamjena za službena upozorenja. Ako stanica prestane dostavljati podatke, aplikacija to označava, ali za to područje nema novih informacija. Na manjim bujičnim vodotocima nivo vode može porasti brže nego što se promjena registruje i objavi, a korištenje aplikacije zahtijeva internet i mobilni telefon.
„Mislim da najveća vrijednost leži u tome što ljudi dobiju informaciju ranije i jednostavnije: ne moraju znati gdje se nalaze podaci ni kako ih čitati, nego dobiju jasnu poruku na telefon. Svaki sat ranije znači da se može nešto spasiti“, istaknuo je Berbić u razgovoru za Fenu.
Područja Trebinja i Bileće, odnosno Trebišnjica, te područja Livna i Tomislavgrada trenutno nisu obuhvaćena jer nema podataka u stvarnom vremenu. Za Drinu kod Višegrada i Zvornika koriste se podaci stanica sa srpske obale rijeke, dostupni putem sistema Sava HIS. Aplikacija trenutno obuhvata 189 mjernih stanica, ali pokrivenost zavisi od dostupnosti podataka.
Berbić naglašava da postojeće institucije imaju nezamjenjivu ulogu u mjerenju vodostaja, praćenju hidroloških prilika i proglašavanju mjera odbrane od poplava. Vodoalarm je, kako navodi, dodatni način da podaci koje te institucije već prikupljaju brže i jednostavnije dođu do stanovništva. Otvoren je za saradnju s institucijama, naročito na uključivanju službenih upozorenja i unapređenju tačnosti podataka o pragovima odbrane od poplava.
Razvoj je počeo intenzivnim radom tokom septembra. Web verzija aplikacije postala je funkcionalna 6. oktobra, korisnicima iPhone uređaja dostupna je od 9. oktobra putem App Storea, a od 26. oktobra može se preuzeti i na Android uređajima putem Google Playa. Prije objave za Android sistem je testiran, a u testiranju je učestvovalo dvadesetak osoba.
Jedan od zahtjevnijih dijelova bio je osigurati stabilnost u situaciji kada veliki broj ljudi istovremeno provjerava vodostaje. Berbić je posebno testirao sistem za takozvanu „noć poplave“, odnosno okolnosti u kojima bi hiljade korisnika u istoj minuti otvorile aplikaciju.
„Drugi izazov je da sistem izdrži \"noć poplave\", kada hiljade ljudi u istoj minuti otvore aplikaciju, pa sam to posebno testirao“, naveo je Berbić.
Cijeli projekt realizirao je bez institucionalne podrške i vanjskog finansiranja. Sistem je osmislio tako da troškovi održavanja budu što niži, a zasad ih pokriva vlastitim sredstvima. Vodoalarm će, kako naglašava, ostati besplatan, bez reklama i bez obavezne registracije korisnika.
U narednom periodu planira dodati prikaz padavina u okolini mjernih stanica, kao i dostupne hidrološke i meteorološke prognoze nadležnih institucija i međunarodnih modela. Razmatra i sedmodnevne prognoze, uz jasno razdvajanje izmjerenih vrijednosti od procjena i predviđanja, kako bi se spriječila pogrešna tumačenja.
Aplikaciju je do sada preuzelo oko 100 korisnika, a Berbić navodi da su prve reakcije pozitivne. Posebno mu, kako kaže, znače komentari da je riječ o jednostavnom i korisnom rješenju koje je stanovništvu BiH odavno potrebno.
Građanima savjetuje da praćenje počnu prije obilnih padavina i da izaberu stanicu kod svoje kuće te jednu ili dvije uzvodno.
„Instalirajte aplikaciju sada, dok je mirno, izaberite stanicu kod svoje kuće i jednu ili dvije uzvodno i uključite obavještenja. Kad dođe kiša, nećete morati ništa tražiti. A ako vam aplikacija javi da voda raste, slijedite upute Civilne zaštite“, poručio je Berbić.
Zbog navedenih ograničenja posebno naglašava da Vodoalarm nije zamjena za zvanična upozorenja te da građani u slučaju opasnosti moraju postupati prema uputama Civilne zaštite i drugih nadležnih službi.
FOTO: Screenshot
