Ustavni sud Republike Srpske donio je odluku da zabrana i kriminalizacija simbola Armije RBiH ne krši vitalni nacionalni interes Bošnjaka. Ova odluka, koja je rezultat sjednice Vijeća za zaštitu vitalnog interesa, donesena je 19. augusta 2026. godine, a time je odbijen veto Kluba delegata bošnjačkog naroda.
Prethodno je Narodna skupština RS izglasala izmjene koje propisuju zatvorske kazne za javno isticanje, promoviranje i veličanje simbola Armije RBiH, kao i simbola NDH i ustaštva. Za isticanje ovih simbola predviđena je kazna zatvora do tri godine, dok kazna može iznositi od dvije do pet godina zatvora ukoliko dođe do nemira, nasilja ili uznemiravanja javnosti.
U analizi „Slobodne Bosne“ postavlja se pitanje zašto Narodna skupština RS izostavlja HVO iz rasprave o ratnim simbolima, te kako politički dogovori između Banje Luke i Mostara oblikuju selektivno sjećanje na žrtve.
Odnosi prema ratnoj prošlosti u Bosni i Hercegovini ponovo su u centru pažnje, posebno kroz odluke Narodne skupštine Republike Srpske o ratnim simbolima. Zanimljivo je da se iz ove priče potpuno izostavljaju simboli Hrvatskog vijeća obrane, što postavlja pitanje zašto se različito pristupa vojnim oznakama različitih formacija.
Ova situacija postaje još intrigantnija kada se razmotri dugogodišnja politička saradnja između lidera SNSD-a Milorada Dodika i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Njihova saradnja, iako se često temelji na različitim krajnjim ciljevima, redovno rezultira zajedničkim interesima u ključnim pitanjima vezanim za ustroj Bosne i Hercegovine.
Podsjećamo na događaj iz februara 2022. godine kada je Dragan Čović prisustvovao posebnoj sjednici Narodne skupštine RS i poručio: „Čuvajte Republiku Srpsku“. Ova izjava, iako je objašnjena kao očuvanje ustavnog poretka BiH, otvorila je pitanja o zaštiti Hrvata u entitetu gdje su gotovo potpuno nestali.
Posebno bolna tema postaje stradanje hrvatskog naroda u entitetu Republika Srpska, a jedan od najdrastičnijih primjera je selo Briševo kod Prijedora, gdje je 1992. godine počinjen jedan od najtežih ratnih zločina nad hrvatskim civilima. Iako se Čović predstavlja kao „legitimni predstavnik“ Hrvata u BiH, nikada nije posjetio ovo mjesto stradanja.
Selektivni pristup ratnim simbolima u NSRS-u ne može se posmatrati samo kao rasprava o prošlosti. Kada se jedni simboli proglašavaju neprihvatljivima, a drugi prešućuju, to otvara prostor za političku selekciju žrtava i odgovornosti. Vojne formacije poput HVO-a, VRS-a ili Armije RBiH ne mogu se sagledavati samo iz jedne perspektive, niti se smiju zanemariti zločini koje su počinili njihovi pripadnici. Pravila bi trebala biti jednaka za sve.
Dokumentirani zločini u Posavini
Zločini HVO-a nad srpskim stanovništvom nisu izmišljena politička konstrukcija, već historijska stvarnost. Tokom 1992. godine na području Bosanskog Broda, Dervente i drugih dijelova Posavine zabilježeni su brojni slučajevi ubistava, zatočenja i progona srpskih civila, u kojima su aktivno učestvovale jedinice HVO-a. Ostaje nejasno zašto Narodna skupština RS, ako kao glavni razlog za zabranu simbola navodi stradanje Srba, izuzima simbole HVO-a iz zakonskog rješenja.
Odgovor na pitanje zašto NSRS izostavlja simbole HVO-a vjerovatno leži u trenutnoj političkoj trgovini između Banje Luke i Mostara, gdje poruka „Čuvajte Republiku Srpsku“ dobija novu težinu.
