Regionalna samouprava Sandžaka, ravnopravniji položaj Bošnjaka u Srbiji i promjena odnosa prema Bosni i Hercegovini očekivanja su koja je nakon političkih promjena iznio Sulejman Ugljanin, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka. Ugljanin je o padu vlasti Aleksandra Vučića, studentskom pokretu i položaju Bošnjaka govorio u emisiji Plenum Federalne televizije.
Ugljanin smatra da su studenti u Srbiji ostvarili veliku pobjedu koja je građanima vratila nadu u mogućnost izgradnje demokratske države. Prema njegovoj ocjeni, dosadašnja vlast doprinijela je vlastitom padu urušavanjem institucija i uspostavljanjem neformalnih centara moći.
„Studenti su, na veliko iznenađenje čitavog svijeta, ostvarili veliku pobjedu i vratili nadu građanima, ne samo Srbije nego i Sandžaka, da se u Srbiji može graditi normalna demokratska država u kojoj se može slobodno živjeti, slobodno raditi i ostvarivati svoje želje u krugu porodice i u mjestu življenja“, kazao je Ugljanin.
Govoreći o ranijem sistemu, naveo je da institucije nisu bile izgrađene tako da osiguraju vladavinu prava, nego da je uspostavljena, kako je rekao, tiranija većine.
„Oni nisu izgradili institucije i nisu uspostavili vladavinu prava, nego su uspostavili tiraniju većine. U toj tiraniji većine nastale su paralelne strukture vlasti, neki politički komesari i ljudi koji nisu bili odgovorni, nisu bili na funkcijama, ali su imali suštinsku moć“, rekao je.
Očekivanja od studentskog pokreta
Ugljanin je rekao da Stranka demokratske akcije (SDA) Sandžaka od studentskog pokreta ne očekuje posebne političke usluge, već dosljednost principima zbog kojih je dobio podršku građana. Dodao je da SDA Sandžaka može ponuditi iskustvo i program za razvoj nedovoljno razvijenih područja Srbije, kao i saradnju na promjeni dosadašnje političke paradigme.
„Mi njima nudimo uslugu da zajedno s njima promijenimo svijest u Srbiji, da pojam velike Srbije zamijenimo pojmom voljene Srbije. Srbije koja će biti svima jednaka, u kojoj će svi jednako živjeti i u kojoj će vladati jedinstvo različitosti“, istakao je.
Govoreći o susretima studenata s građanima Novog Pazara, Ugljanin je naveo da su pojedini učesnici studentskog pokreta prepoznali problem neravnopravne zastupljenosti Bošnjaka u pravosuđu, policiji i drugim državnim institucijama. Prema njegovim riječima, studenti su govorili i o sastavu sudija, tužilaca i policije u tom gradu.
„Oni su sami rekli da je nezamislivo da u Novom Pazaru bude obrnuto proporcionalan sastav sudija, tužilaca i policije. Rekli su da to neće dozvoliti“, naveo je Ugljanin.
"Bošnjaci nisu ničija manjina, očekujemo regionalnu samoupravu Sandžaka"
Status Bošnjaka u Srbiji Ugljanin je izdvojio kao jedno od ključnih pitanja za novu vlast. Objasnio je da su Bošnjaci prihvatili manjinski status kako bi mogli institucionalno ostvarivati prava, ali je naglasio da takav status, prema njegovom stavu, nije riješio pitanje njihovog položaja.
„Mi smo prihvatili da budemo manjinski narod da bismo mogli institucionalno da radimo. Jedini izbor bio je da prihvatimo status manjinskog naroda u Republici Srbiji“, kazao je.
Od buduće vlasti očekuje poštovanje međunarodnih obaveza i priznavanje ranije stečenih prava za koja smatra da Bošnjacima još nisu osigurana.
„Bošnjacima još uvijek nije priznato ranije stečeno pravo naroda. Mi nismo ničija manjina. Mi smo dio jednog naroda, jer nigdje u svijetu, pa ni na Balkanu, nacionalne granice nisu istovjetne s političkim granicama“, naglasio je Sulejman Ugljanin.
Među konkretnim očekivanjima naveo je regionalnu samoupravu Sandžaka u okviru Srbije i adekvatna prava za Bošnjake. Povezao je to s odnosima koje, prema njegovim riječima, Srbi iz Republike Srpske imaju sa Srbijom.
„Mi očekujemo da ćemo uspjeti da relaksiramo odnose na način da Sandžak dobiju izvjestan status regionalne samouprave u Republici Srbiji i da Bošnjaci uživaju adekvatna prava, kao što Srbi iz Republike Srpske sa Srbijom uživaju specijalne odnose“, rekao je Ugljanin.
Važniju ulogu u novim okolnostima, smatra Ugljanin, moglo bi imati Bošnjačko nacionalno vijeće. Tu instituciju vidi kao legitimnog predstavnika Bošnjaka Sandžaka i tijelo koje bi moglo snažnije zastupati njihove interese kada dođe nova vlast i kada, kako je rekao, budu otopljeni odnosi.
„Vrlo je važno to vijeće za Bošnjake, posebno sada kada dolazi nova vlast, kada su otopljeni odnosi. U tim uslovima će imati vrlo važnu ulogu Bošnjačko nacionalno vijeće kao legitimni predstavnik Bošnjaka Sandžaka“, poručio je.
Kritike drugih bošnjačkih političkih opcija
Komentarišući ulazak drugih političkih opcija iz Novog Pazara u Skupštinu Srbije, uključujući stranke povezane s Ljajićem i Zukorlićem, Ugljanin je kritikovao njihovu raniju saradnju s Vučićevom vlašću.
„Oni su svih ovih godina bili sastavni dio režima“, kazao je.
Istovremeno je iznio tvrdnju da su izbori bili neregularni, posebno kada je riječ o manjinskim izbornim listama. Rekao je da je SDA Sandžaka zbog toga podnijela ustavnu žalbu, ali da pitanje pred Ustavnim sudom još nije riješeno.
„Ovi izbori i prošli izbori bili su potpuno neregularni. Mi smo argumentovano podnijeli ustavnu žalbu, a Ustavni sud ni dan-danas nije riješio ta pitanja“, ustvrdio je Ugljanin.
Očekivanja u odnosima sa Bosnom i Hercegovinom
Promjenu odnosa Srbije prema Bosni i Hercegovini Ugljanin očekuje nakon dolaska nove vlasti. Govorio je o mogućnosti unapređenja odnosa dviju država, većem međusobnom uvažavanju i saradnji.
„Ja očekujem da će ovo biti pozitivan šok. Da će ljudi doći u Bosnu kao normalni ljudi, kao nekada kada sam ja studirao, i da će se taj pozitivni bosanski duh prenijeti i u Srbiju“, rekao je.
Ratna prošlost i odgovornost institucija
Ugljanin je ocijenio da političke promjene same po sebi nisu uklonile ideje koje povezuje s Miloševićevim režimom. Na pitanje o veličanju osuđenih ratnih zločinaca i muralima s likom Ratka Mladića, rekao je da će prevazilaženje takvog naslijeđa zahtijevati dublje društvene promjene.
„Ako je umrlo ono fizičko tijelo Ratka Mladića, nije umrla ideja. Ideja je ostala da živi u ostacima Miloševićevog režima. Međutim, taj narativ će nestati. Sve što je građeno na krvi nestat će“, kazao je.
U studentskom pokretu vidi generaciju koja nije učestvovala u ratovima i koja, prema njegovoj ocjeni, ima priliku izgraditi drugačiju Srbiju.
„To su mladi ljudi čije ruke nisu krvave. To su ljudi koji su izgradili pozitivne, univerzalne standarde za život u nekoj budućoj demokratskoj Srbiji, koja će biti zasnovana na vladavini prava“, rekao je.
Komentarišući hapšenja bivših državnih funkcionera i rukovodilaca, Ugljanin ih je povezao sa sistemom u kojem su institucije, prema njegovoj ocjeni, bile podređene neformalnim centrima moći. Smatra da su institucije koje su primale instrukcije od paralelnih struktura vlasti time postale dio koruptivnog sistema.
„Sve one državne institucije koje su prihvatile podređen položaj, da primaju instrukcije od paralelnih struktura vlasti, od političkih komesara koji nisu imali funkciju, ali su imali suštinsku vlast u rukama, samim tim činom postale su dio koruptivnog sistema“, ustvrdio je.
Na pitanje hoće li odgovornost biti proširena i na političare, nije iznio konkretnu prognozu. Ponovio je da podržava studentski pokret zbog zahtjeva za izgradnju pravne države, pravne sigurnosti i jednakosti pred zakonom.
„Studenti kažu: želimo da izgradimo pravnu državu, zasnovanu na vladavini prava, pravnoj sigurnosti i jednakosti pred zakonom. Da svaki građanin pojedinačno, sve institucije i državni organi budu povinovani Ustavu i zakonu, a sve to zasnovano na pravdi i odgovornosti. U ovom režimu nije bilo pravde, nije bilo odgovornosti“, zaključio je Ugljanin.
