Suđenje Anisu Kalajdžiću za ubistvo Aldine Jahić u Mostaru postavlja nove standarde u pravosudnoj praksi, s obzirom na to da je ovo prvi slučaj primjene odredbi Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine koje definišu rodno zasnovano ubistvo kao posebno krivično djelo. Ovaj proces bi mogao uticati na buduće istrage i sudske postupke u slučajevima femicida.
Kalajdžić se pred Kantonalnim sudom u Mostaru suočava s optužbama za teško ubistvo žene i neovlašteno posjedovanje oružja. Ovo je prvi put da je u Federaciji BiH podignuta optužnica za krivično djelo "Teško ubistvo ženske osobe" prema članu 166a Krivičnog zakona FBiH.
Kazna do 45 godina zatvora
Prema zakonu, osoba koja počini rodno zasnovano ubistvo ženske osobe može biti kažnjena zatvorom od najmanje deset godina, a kazna može trajati do 45 godina.
Prilikom odlučivanja o ovom krivičnom djelu, sud će uzeti u obzir različite faktore kao što su bliskost između žrtve i počinioca, prethodno zlostavljanje, te okolnosti koje ukazuju na rodno zasnovano nasilje.
Test za institucije
Zilka Spahić-Šiljak, direktorica TPO Fondacije, ističe da će ovaj postupak pokazati da li je uvođenje femicida u zakon predstavljalo stvarnu promjenu ili samo formalnost. “Ovo će biti test za institucije da vidimo hoće li se predmet svesti samo na posljednji čin ili će se sagledati cijeli kontekst koji mu je prethodio”, navela je Spahić-Šiljak.
Ona naglašava da takvo ubistvo ne smije biti tretirano kao iznenadna tragedija, već kao završni čin dugotrajnog nasilja. “Presuda može uspostaviti standard prema kojem će budući slučajevi biti ozbiljnije prepoznati i procesuirani”, dodala je.
Šta je femicid
Sutkinja Adisa Zahiragić smatra da će ovaj slučaj biti značajan za razvoj sudske prakse, jer će femicid postati vidljiviji u pravosudnom sistemu. Objasnila je da femicid nije svako ubistvo žene, već ono koje je povezano s njenim spolom i neravnopravnim odnosom moći.
Zahiragić je istakla da će dokazi o prethodnom zlostavljanju imati ključnu ulogu u dokazivanju rodno zasnovane prirode ubistva.
“Relevantnost se prepoznaje kroz svjedočenja i medicinsku dokumentaciju, kao i podatke iz centara za socijalni rad i nevladinih organizacija”, dodala je.
Sudska praksa
Zahiragić je naglasila da će biti potrebno vrijeme da se sudska praksa ustali, ali i da se prevaziđu predrasude o subordinaciji žena. Kontinuirana edukacija sudija, tužilaca i policijskih službenika ostaje neophodna, jer donošenje zakona ne garantuje da će femicid biti zaustavljen.
Fondacija "Aldina Jahić" naglašava da nijedna presuda ne može vratiti Aldinu, ali da institucije moraju pokazati sposobnost da procesuiraju ovakve slučajeve. “Ovo je prilika da se postigne pravda i pošalje poruka da će se femicid procesuirati ozbiljno”, naveli su iz Fondacije.
Kako će novi zakon funkcionisati u praksi
Ovaj slučaj predstavlja priliku da se vidi kako će novi zakon funkcionirati u praksi i može li postaviti standarde za buduće predmete. Prepoznavanje femicida kao teškog oblika rodno zasnovanog nasilja zahtijeva poseban pravni odgovor.
Fondacija očekuje kvalitetne istrage i efikasne postupke od policije i pravosudnih institucija kako bi se osigurale odgovarajuće sankcije za počinjena krivična djela.
Advokat porodice Jahić, Damir Alić, izjavio je da očekuje maksimalnu kaznu dugotrajnog zatvora od 45 godina ukoliko Kalajdžić bude proglašen krivim.
Gorica Ivić iz Fondacije "Udružene žene" naglašava da femicid nije izolirani čin, već rezultat duboko ukorijenjenih nejednakosti. Postupak se mora fokusirati na sve oblike nasilja i kontrolu, a ne samo na sam čin ubistva.
Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, tokom 2025. godine evidentirano je 3.397 prijava krivičnih djela nasilja u porodici, što predstavlja porast u odnosu na prethodnu godinu. U Federaciji BiH broj prijava povećao se sa 1.741 na 2.297.
Ivić upozorava da država ne smije stati na donošenju novih zakona, već mora preduzeti konkretne mjere zaštite žena i prevencije nasilja.
Spahić-Šiljak je naglasila da u slučajevima nasilja često nije odgovorna samo jedna institucija, već cijeli lanac zaštite, te da je neophodno pravilno procijeniti rizik i brzo reagovati na prijetnje.
Sigurnosni signali
Prijetnje smrću, uhođenje i opsesivna kontrola moraju se tretirati kao ozbiljni sigurnosni signali. Sistem ne smije teret zaštite prebacivati na žrtvu, već se mora fokusirati na ponašanje nasilnika.
Zakon je neophodan, ali promjena društvenih stavova je ključna za smanjenje broja budućih počinilaca. “Samo promjena društvenih stavova može smanjiti broj budućih počinilaca”, zaključila je Spahić-Šiljak.
