Američki senator Dick Durbin ocijenio je u obraćanju pred Senatom da Sjedinjene Američke Države moraju ostati angažovane na zapadnom Balkanu i nastaviti podržavati evropske i euroatlantske integracije zemalja regije. U fokusu njegovog izlaganja bila je Bosna i Hercegovina, uključujući opsadu Sarajeva, genocid u Srebrenici, Dejtonski mirovni sporazum i secesionističke pokušaje Republike Srpske.

Durbin je tokom oktobra, zajedno sa senatoricom Jeanne Shaheen, vodećom demokratkinjom u Senatskom odboru za vanjske odnose, boravio u Bosni i Hercegovini, Albaniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i na Kosovu. Tokom posjete američka delegacija sastala se s predstavnicima vlasti, američkim diplomatskim osobljem, organizacijama civilnog društva i mladim liderima.

Za Durbina, koji u januaru 2027. završava dugogodišnji mandat i odlazi u penziju, to je bila posljednja službena posjeta inostranstvu u svojstvu člana američkog Senata. Balkan je ranije posjećivao 1999. i 2009. godine.

Među temama razgovora bili su regionalna sigurnost, funkcionisanje demokratskih institucija, ekonomske mogućnosti i odnosi država zapadnog Balkana sa SAD-om. Razmatrani su i pristupanje Evropskoj uniji, saradnja s NATO-om, energetska diverzifikacija, kao i pokušaji secesije Republike Srpske te lobističke aktivnosti povezane s tim pitanjem kod administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Delegacija je razgovarala i o provedbi Zakona o demokratiji i prosperitetu zapadnog Balkana, usvojenog u okviru američkog Zakona o odobrenju nacionalne odbrane za fiskalnu 2026. godinu. Taj okvir usmjeren je na jačanje demokratskih institucija, ekonomski razvoj i unapređenje saradnje SAD-a sa zemljama regije.

Durbin govorio o ratu u BiH i značaju Dejtona

Govoreći o posljedicama raspada Jugoslavije, Durbin je podsjetio na ratove i stradanja u Bosni i Hercegovini.

„Mnogi su ovdje možda zaboravili užasan rat koji je zahvatio regiju početkom 1990-ih, nakon raspada bivše Jugoslavije. Posebno je teško stradala Bosna, u kojoj se odvijao razoran sukob obilježen opsadom Sarajeva, etničkim čišćenjem i masakrima na mjestima poput Srebrenice, koju smo posjetili“, rekao je Durbin.

Posebno je govorio o Sarajevu, gradu koji je 1984. godine bio domaćin Zimskih olimpijskih igara, a potom postao poprište dugotrajne opsade.

„Malo ko je mogao zamisliti da bi kosmopolitski grad Sarajevo, koji je samo deset godina ranije bio domaćin Zimskih olimpijskih igara, mogao postati tako smrtonosna ratna zona“, istakao je američki senator.

Durbin je naveo da je podržavao odluke tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona o zračnim napadima NATO-a u Bosni i Hercegovini, a kasnije i na Kosovu. Govoreći o okončanju rata u BiH, naglasio je značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine.

Prema njegovoj ocjeni, neke države nastale raspadom Jugoslavije ostvarile su značajan napredak, uključujući članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u, dok se druge i dalje suočavaju s ozbiljnim političkim i ekonomskim izazovima.

Posjeta Srebrenici i razgovori o budućnosti regije

Tokom boravka u Bosni i Hercegovini Durbin i Jeanne Shaheen posjetili su Memorijalni centar Srebrenica i mezarje u Potočarima. Tamo su odali počast žrtvama genocida počinjenog u julu 1995. godine.

Senatori su prisustvovali i nastupu mladih u „Kući dobrih tonova“, organizaciji koja kroz muziku, obrazovanje i zajedničke aktivnosti okuplja djecu i mlade.

Durbin je, govoreći o svojim ranijim putovanjima, rekao da je tokom posljednje dvije decenije obišao 40 zemalja, često suočenih s posljedicama ratova, političkim krizama i siromaštvom.

„Mnoga mjesta koja sam posjetio nisu bila turistička odredišta. Bile su to zemlje koje se bore za demokratizaciju, prevazilaženje posljedica rata ili izvlačenje stanovništva iz krajnjeg siromaštva. Riječ je o zemljama poput Bjelorusije, Haitija, Venecuele, Kube, Ukrajine i Demokratske Republike Kongo“, rekao je.

Sumirajući utiske s Balkana, Durbin je naglasio da podrška evropskim i euroatlantskim integracijama mora biti praćena reformama koje jačaju institucije, unapređuju upravljanje i stvaraju bolje ekonomske uslove.

„Moja posjeta učvrstila je uvjerenje da moramo nastaviti podržavati napore usmjerene na uključivanje tih novih država u EU i NATO te poticati prateće reforme u upravljanju i ekonomiji“, poručio je.

Upozorio je da se mir i stabilnost u Evropi ne smiju uzimati zdravo za gotovo.

„Naša je dužnost nastaviti braniti širi mir, prosperitet i demokratiju koji su proizašli iz brojnih sukoba u Evropi – mir koji je sada ponovo ugrožen, i to od nikoga drugog do Vladimira Putina“, rekao je Durbin.

Kritike Trumpove politike prema Rusiji

U nastavku govora senator je iznio stavove o ruskoj agresiji na Ukrajinu i kritikovao odnos Trumpove administracije prema Vladimiru Putinu. Pozvao je Kongres i Bijelu kuću da snažnije podrže Ukrajinu i odlučnije odgovore na ruske prijetnje evropskoj sigurnosti.

Podsjetio je na Trumpovo obećanje da će rat okončati odmah po povratku u Bijelu kuću.

„To me dovodi do rata koji traje u Ukrajini, rata za koji je predsjednik Trump tvrdio da će ga okončati prvog dana svog povratka u Bijelu kuću. Naravno, to se nije dogodilo“, kazao je.

Durbin je rekao da podržava traženje diplomatskog rješenja, ali smatra da američki predsjednik pogrešno procjenjuje Putinove namjere.

„Ne zamjeram predsjedniku Trumpu što je pokušao pronaći diplomatsko rješenje za ovaj sukob, ali krajnje je vrijeme da shvati kako se Vladimiru Putinu ne može povlađivati u nadi da će ga se time navesti na postizanje sporazuma“, naglasio je.

Kritikovao je Trumpove susrete i telefonske razgovore s ruskim predsjednikom, tvrdeći da nisu donijeli rezultate. Također ga je optužio za ublažavanje sankcija ruskoj nafti i odustajanje od provođenja pojedinih mjera koje je Kongres podržao velikom većinom.

Prema Durbinovoj ocjeni, pokušaji pridobijanja Putina ekonomskim dogovorima i poslovnim aranžmanima ne mogu osigurati trajni mir.

„Dok predsjednik Trump omalovažava našeg saveznika i sklapa prijateljstvo s našim neprijateljem, istovremeno pokušava privući Putina poslovnim aranžmanima, kao da je riječ o nekakvom poslu s nekretninama. Taj je poduhvat osuđen na propast“, izjavio je.

Durbin je ustvrdio da odluke ruskog predsjednika nisu prvenstveno motivisane ekonomskim interesima.

„Vladimir Putin je bivši zvaničnik KGB-a kojeg ne pokreće novac, već iskrivljene historijske frustracije i osjećaj da mu je nanesena nepravda“, rekao je.

Senator je iznio i optužbe da je Rusija Iranu dostavljala obavještajne podatke o ciljevima, što je, prema njegovim riječima, omogućilo napade na američku imovinu i vojnike na Bliskom istoku. Kritikovao je i podršku Moskve sjevernokorejskom režimu.

„Pokušaji umirivanja Putina nisu ništa drugo doli puka fantazija i ludost američkog predsjednika koji kao da je trajno opčinjen“, poručio je Durbin.