Državljanin Bosne i Hercegovine Selver Hrustić (35), koji se borio na strani ruske vojske u Ukrajini, već devet mjeseci nalazi se u kampu za ratne zarobljenike u blizini Lviva. Iako su bh. vlasti najavile da će tražiti njegovo izručenje kako bi mu se sudilo zbog pridruživanja stranoj vojsci, zvanični zahtjev još nije upućen.
Njegov otac Fahrudin Hrustić izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se Selver želi vratiti u BiH i spreman je odgovarati pred domaćim pravosuđem.
„Volio bi da se vrati i da mu se sudi ovdje. Sve po zakonu, pa šta bude. Devet mjeseci je prošlo i zna se da je bio u stranoj vojsci i sve ostalo. Mislio sam da će se to završiti za nekoliko mjeseci, ali se odužilo“, kazao je.
Prema informacijama RSE-a iz ukrajinskih obavještajnih izvora, Hrustić je trenutno jedini ratni zarobljenik iz zemalja zapadnog Balkana koji se borio u redovima ruskih snaga.
Zahtjev za izručenje još nije stigao
Hrustić se ruskoj vojsci pridružio u septembru 2025. godine, kada je potpisao ugovor s ruskim Ministarstvom odbrane.
Jedan je od dvadesetak državljana BiH za koje je poznato da su se od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine pridružili ruskim snagama.
Prema zakonodavstvu BiH, za nezakonito pridruživanje stranim vojnim formacijama predviđena je kazna zatvora od najmanje tri godine.
Glavni tužilac BiH Milanko Kajganić u martu je najavio da će nadležni organi tražiti Hrustićevo izručenje radi procesuiranja u Bosni i Hercegovini.
Međutim, iz Ministarstva pravde BiH za RSE su potvrdili da do sada nisu dobili zahtjev pravosudnih institucija za njegovo izručenje koji bi mogli proslijediti ukrajinskim vlastima.
Iz Tužilaštva BiH naveli su da u ovom predmetu „aktivno poduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti u skladu sa Zakonom“, ne iznoseći dodatne detalje.
Porodica s njim komunicira preko Crvenog križa
Fahrudin Hrustić kazao je da su članovi porodice nekoliko puta davali iskaze istražiteljima te da su nedavno angažovali advokata kako bi saznali više o mogućem izručenju.
Sa Selverom su imali jedan telefonski razgovor, dok se ostala komunikacija odvija putem pisama preko Crvenog križa.
Porodica ga je vidjela i na snimcima ukrajinskog državnog projekta „Hoću živjeti“, namijenjenog ruskim vojnicima koji žele da se predaju ukrajinskim snagama.
Na snimku objavljenom u maju Hrustić se pojavljuje u dvorištu zarobljeničkog kampa zajedno s drugim zarobljenicima.
Tvrdi da su ga Rusi prevarili
Hrustić je porijeklom iz Zenice, a nekoliko godina živio je i radio u Njemačkoj. U Rusiji je boravio i prije početka invazije na Ukrajinu.
Njegov slučaj privukao je pažnju javnosti nakon što je ukrajinski medijski projekat United24 Media objavio intervju s njim iz zarobljeništva.
U tom razgovoru Hrustić je tvrdio da mu je obećano kako neće biti poslan na front te da će nakon šestomjesečnog ugovora dobiti pravnu pomoć za rješavanje problema u jednoj zemlji Evropske unije.
„Oni to predstavljaju kao da mi nekoga branimo u Ukrajini. To je propaganda“, izjavio je Hrustić.
Prema njegovim tvrdnjama, uprkos obećanjima ubrzo je dobio naređenja za proboj kroz ukrajinska sela.
Njegov otac kaže da ne zna sve okolnosti pod kojima se Selver našao u ruskoj vojsci, ali pretpostavlja da je pristao na angažman zbog obećane pravne pomoći.
Može li biti izručen Bosni i Hercegovini?
Služba sigurnosti Ukrajine ranije je za RSE navela da Hrustić može ostati u zarobljeništvu do završetka ruske agresije na Ukrajinu ili biti prebačen u Rusiju u okviru razmjene ratnih zarobljenika.
Prema dostupnim informacijama, Rusija, osim u slučaju državljana Sjeverne Koreje, nije tražila razmjenu stranih državljana koji su se borili u njenim vojnim formacijama.
Ratnim zarobljenicima može se suditi u Ukrajini ako su osumnjičeni za ratne zločine ili druga krivična djela, odnosno ako se dokaže da imaju status plaćenika. Samo učestvovanje u borbama kao pripadnik ruske vojske nije dovoljno za krivično gonjenje.
Da izručenje stranog borca njegovoj matičnoj zemlji može biti provedeno pokazuje primjer državljanina Azerbejdžana kojeg je Ukrajina 4. aprila izručila tamošnjim vlastima zbog sumnje na nezakonito pridruživanje stranim vojnim formacijama.
RSE je ukrajinskom državnom tužilaštvu uputio pitanja o mogućem krivičnom postupku protiv Hrustića i eventualnom izručenju, ali odgovor do objave teksta nije stigao.
Rusija regrutovala hiljade stranih državljana
Prema procjenama ukrajinskih vlasti, Rusija je od početka invazije regrutovala hiljade stranih državljana iz više od 130 zemalja.
U izvještaju Međunarodne federacije za ljudska prava (FIDH) i ukrajinske organizacije Truth Hounds opisani su različiti načini regrutovanja, uključujući obećanja dobro plaćenih poslova, dobijanja ruskog državljanstva i mogućnosti izbjegavanja zatvorskih kazni.
Ukrajinske vlasti procjenjuju da bi Rusija tokom 2026. godine mogla regrutovati 18.500 stranih državljana.
Prema podacima ukrajinskog Koordinacijskog štaba za postupanje s ratnim zarobljenicima, više od 5.100 stranih državljana poginulo je boreći se u ruskoj vojsci.
Ukrajina trenutno u zarobljeništvu drži državljane 48 zemalja, dok ruska strana nije objavila zvanične podatke.
