Oko 30.000 zaposlenih u Federaciji BiH prima minimalnu platu, prema informacijama kojima raspolaže Sindikat, a Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine predlaže da najniža plata bude povećana na 1.500 KM. Prijedlog predviđa i različite iznose prema stručnoj spremi potrebnoj za radno mjesto.

Planirano je da sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH bude održana 17. novembar, uz prisustvo predstavnika Vlade FBiH, poslodavaca i sindikata. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović očekuje da se na tom sastanku postigne dogovor, ali smatra da pitanje minimalne plate mora biti riješeno prije kraja godine.

Prema prijedlogu Saveza, minimalna plata za radno mjesto za koje je potrebna osnovna škola iznosila bi 1.500 KM. Za srednju stručnu spremu predloženo je 1.700 KM, za višu 1.800 KM, dok bi minimalna plata za visoku stručnu spremu bila oko 1.900 KM. Kurtović je rekao za N1 da su ti iznosi rezultat analiza koje je Sindikat pripremao duže vrijeme.

Prijedlog vezan za troškove života

Kurtović je objasnio da je cilj analiza bio uskladiti minimalnu platu s rastom troškova života i potrošačkih cijena. „Već dugo smo pokrenuli te postupke i pravili analize, i finansijske i svake, da probamo riješiti ovo pitanje i da se napokon minimalna plata uskladi sa rastom potrošačkih cijena. Cijene cijelu godinu rastu jako visoko, pogotovo hrana, a sada u posljednje vrijeme rastu svi drugi proizvodi“, rekao je.

Na osnovu sindikalnih analiza, minimalna plata od najmanje 1.500 KM bila bi opravdana, naveo je Kurtović. Savez istovremeno traži da se jasno odvoje minimalne plate za različite nivoe stručne spreme, umjesto da za sve radnike važi isti iznos.

Obrazlažući taj prijedlog, Kurtović je podsjetio da je prilikom prethodnog povećanja minimalne plate sa 660 na 1.000 KM došlo do problema jer su radnici sa osnovnom školom dostigli primanja radnika sa srednjom i višom školom. „Prošli put, kada je minimalna plata povećana sa 660 na 1.000 KM, imali smo problem jer su radnici sa osnovnom školom stigli one sa srednjom i višom školom. Zato smo sada predložili da se napravi razlika između minimalne plate za osnovnu, srednju, višu i visoku stručnu spremu“, pojasnio je.

Kriterij bi bilo radno mjesto

Razlika između iznosa ne bi se određivala samo prema diplomi koju radnik ima. Kurtović je naglasio da bi se gledalo radno mjesto koje radnik obavlja. „Ako radnik ima visoku stručnu spremu, ali radi poslove srednje škole, on ima platu srednje škole. U unutrašnjim pravilnicima za radna mjesta definiše se gdje je ko raspoređen“, rekao je.

Kao primjer naveo je portira zaposlenog u Savezu, čija je sadašnja plata oko 1.290 KM. Ako odluka bude donesena, kazao je, kao predsjednik Saveza morat će tom radniku povećati platu na 1.500 KM, a zatim uskladiti i iznose za srednju, višu i visoku stručnu spremu.

Za usklađivanje tokom godine

Savez smatra da minimalna plata ne bi trebala ostajati nepromijenjena cijele godine dok potrošačke cijene rastu. Kurtović je rekao da bi uredbom trebalo propisati da se minimalna plata povećava i kada potrošačke cijene porastu tokom jednog mjeseca, kako bi pratila takva kretanja, a ne ostala ista do kraja godine.

Sindikat je i ranije insistirao da minimalna plata bude najmanje 70 posto prosječne plate u Federaciji BiH. Kurtović je povećanje primanja povezao i sa zadržavanjem radnika u Bosni i Hercegovini. „Mene čudi nekad kada neki poslodavci kažu: Zašto će se povećati ta minimalna plata? Pa povećajte radniku platu da ostane čovjek u Bosni i Hercegovini, a ne da ide iz Bosne i Hercegovine. Kako neko može da živi sa tih 1.026 KM, a ovakav je rast indeksa potrošačkih cijena“, upitao je.

Govoreći o odnosu plata u BiH i Hrvatskoj, naveo je da je u Hrvatskoj minimalna plata određena na 1.130 eura. „Ne vidim problem da i u Bosni i Hercegovini bude 750 eura. Okvirno su cijene tu negdje iste, a u Evropskoj uniji su neke cijene čak i niže nego ovdje“, rekao je.

Očekivanje podrške na sjednici

Kurtović je saradnju Saveza sa Udruženjem poslodavaca Federacije BiH i Vladom FBiH ocijenio dobrom. Zbog toga očekuje podršku prijedlogu na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća. „Očekujem stvarno, kao Savez, da ćemo imati podršku na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća, gdje će se ta pitanja riješiti na kvalitetan i dobar način“, rekao je.

On smatra da se odluka mora donijeti prije kraja godine, bez obzira na proces formiranja nove vlasti. „Šta ako se nova vlada formira tek u februaru ili martu naredne godine? Mi moramo riješiti to prije Nove godine, taj dio što se tiče minimalne plate“, rekao je. Dodao je da očekuje razumijevanje i buduće vlasti, kao i da se minimalna plata ubuduće ne utvrđuje samo jednom godišnje.

Poslovni troškovi kao dodatni izazov

U raspravi učestvuju i upozorenja poslodavaca o rastu troškova poslovanja. Prema ponuđenim ugovorima Elektroprivrede BiH, cijene električne energije za kompanije u narednoj godini trebale bi porasti između 26 i 31 posto. Poslodavci zbog toga upozoravaju na moguće dodatno ugrožavanje konkurentnosti domaće privrede.

Kurtović, međutim, smatra da rast cijena ne može biti opravdanje da plate ostanu iste. „Ovdje cijene rastu, a plata je ista. I ne mogu da opstanu“, poručio je. Podsjetio je i na ranije smanjenje doprinosa poslodavcima, navodeći da je samo manji broj njih taj prostor iskoristio za povećanje plata radnicima.

„Mi očekujemo stvarno u narednom periodu kvalitetne, dobre promjene i da se napokon donese Zakon o minimalnoj plati. Da se zakonom riješi to pitanje, a ne podzakonskim aktom, kao što je uredba“, zaključio je Kurtović.