Federalni vodni i urbanističko-ekološki inspektori podnijeli su 7. oktobra 2026. Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona krivičnu prijavu protiv kompanije DPM Metals BH d.o.o. Vareš i odgovornih lica, zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo. Prijava je uslijedila nakon inspekcijskih kontrola kojima je utvrđeno da je opasni rudarski otpad tretiran kao neopasan i odlagan na jalovište Veovača II.

Fondacija Atelje za društvene promjene, poznata kao ACT, ranije je zaprimila anonimnu prijavu o postupanju kompanije. Potom je, koristeći pravo na pristup informacijama, pribavila zvaničnu dokumentaciju Federalne uprave za inspekcijske poslove. Iz te dokumentacije, kako navodi Fondacija ACT, proizlaze detalji o upravljanju otpadom nastalim u proizvodnim procesima rudnika Rupice, uključujući podatke o laboratorijskim analizama i naloženim inspekcijskim mjerama.

Inspekcija je utvrdila da DPM Metals raspolagala laboratorijskim analizama koje su za određene vrste mulja pokazivale opasna svojstva zbog povećanog sadržaja teških metala. Ipak, federalnim inspektorima predočavane su druge analize, prema kojima je isti otpad bio klasifikovan kao neopasan. Inspektori, prema navodima iz dokumentacije, nisu dobili relevantne laboratorijske nalaze, dok pravna lica angažovana za zbrinjavanje otpada nisu pravovremeno obaviještena o njegovoj stvarnoj kategorizaciji.

Posljedica takvog postupanja bilo je odlaganje stotina tona predmetnog otpada na jalovište Veovača II, i to uprkos mjerama koje je inspekcija naložila radi njegovog adekvatnog saniranja. U zvaničnim nalazima navedeno je i da su određene vrste otpada nastavljene zbrinjavati kao neopasne nakon što je kompanija već raspolagala analizama koje su ukazivale na njihova opasna svojstva. Jalovište se nalazi u blizini vareških naselja Daštansko, Pržići i Mir.

Fondacija ACT ovaj slučaj prati godinama, uz ranija upozorenja na zagađenje Vrućeg potoka i saznanja o povišenim koncentracijama olova u krvi stanovnika Vareša. Takve okolnosti, prema navodima Fondacije, otvaraju pitanja o postupanju rudarske kompanije, mogućim putevima kontaminacije i potencijalnim posljedicama po okoliš i zdravlje stanovništva. Uzročna povezanost između predmetnog otpada i izloženosti stanovništva olovu, međutim, još nije utvrđena.

Zbog toga Fondacija ACT smatra da je potrebno hitno, sveobuhvatno i nezavisno ispitati moguće puteve kontaminacije i sve potencijalne izvore zagađenja. Posebno pitanje predstavlja činjenica da su se opisane aktivnosti odvijale nakon višestrukih inspekcijskih nadzora, upozorenja i izdatih naloga. U takvim okolnostima ostaje otvoreno kako je otpad s mogućim opasnim svojstvima tretiran kao neopasan te kako je njegovo odlaganje nastavljeno uprkos naloženim mjerama.

Fondacija ACT navodi da je rudarska kompanija Adriatic Metals, a potom i DPM Metals, zajedno s predstavnicima domaćih vlasti, projekat u Varešu predstavljala kao primjer „nove generacije rudarenja koja će biti usklađena s najvišim međunarodnim okolišnim i socijalnim standardima“. Prema navodima Fondacije, postupanje s rudarskim otpadom, zaštita okoliša i kontinuirani monitoring sada su predmet dodatnih pitanja upravo zbog nalaza inspekcije.

U Fondaciji ACT posebno ističu ulogu federalnih inspektora u dokumentovanju slučaja. „Smatramo izuzetno važnim naglasiti da su upravo postupajući federalni inspektori, kroz kontinuirane terenske kontrole, provjere laboratorijskih nalaza i nalaganje upravnih mjera, dokumentovali ove ozbiljne nepravilnosti.“ Njihovo postupanje, navode, pokazuje značaj nezavisnog, stručnog i djelotvornog inspekcijskog nadzora u djelatnostima koje mogu imati posljedice po zdravlje ljudi i okoliš.

Na dodatni aspekt slučaja ukazuje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz septembra 2026. godine. U predmetu U-2/26, taj sud je utvrdio neustavnost koncesionog ugovora za rudarski projekat u Varešu iz 2013. i njegovih šest aneksa, zbog raspolaganja državnom imovinom bez odgovarajuće saglasnosti nadležnih državnih institucija. Odluka se odnosi na koncesije povezane s rudnikom Rupice i jalovištem Veovača. „Ova odluka odnosi se na koncesije povezane s rudnikom Rupice i jalovištem Veovača te dodatno otvara ozbiljna pitanja o zakonitosti rudarskih aktivnosti.“

Fondacija ACT očekuje da Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona bez odlaganja provede temeljitu i nezavisnu istragu, utvrdi sve okolnosti i osigura procesuiranje odgovornih ukoliko se utvrdi postojanje krivične odgovornosti. Istovremeno traži unapređenje zakonskog i institucionalnog okvira, strožije i efikasnije mjere te djelotvornije sankcije protiv zagađivača koji krše okolišne propise.

U saopštenju se ukazuje i na potrebu jačanja kapaciteta inspekcija, povećanjem broja angažovanih inspektora i osiguravanjem odgovarajućih stručnih, tehničkih i finansijskih resursa za njihov rad. Fondacija Atelje za društvene promjene objavila je u cijelosti zvanični odgovor Federalne uprave za inspekcijske poslove na svojim društvenim mrežama. Navode da javnost ima pravo znati kako se upravlja rudarskim otpadom, šta su inspektori utvrdili i koje su mjere poduzete.

Fondacija ACT je najavila da će javnost odvojeno detaljnije informisati o radu pojedinih laboratorija i okolnostima povezanim s različitim rezultatima laboratorijskih ispitivanja. U njihovom saopštenju stoji: “Apelujemo na nadležna ministarstva da u najkraćem roku pristupe unapređenju zakonskih i podzakonskih akata, kako bi se osigurala djelotvornija institucionalna zaštita zdravlja ljudi i okoliša te spriječilo ponavljanje sličnih slučajeva. Institucije Bosne i Hercegovine moraju jasno pokazati da naša zemlja nije smetljište i da se postupanja kojima se ugrožavaju zdravlje stanovništva i okoliš neće tolerisati, bez obzira na to da li je riječ o domaćim ili stranim investitorima,”

Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT saopštila je da će nastaviti pratiti slučaj, insistirati na utvrđivanju odgovornosti i zahtijevati od nadležnih institucija djelotvornu zaštitu okoliša i zdravlja stanovništva Vareša i cijele Bosne i Hercegovine.