Uposlenici pravosudnih institucija u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) u ponedjeljak su započeli štrajk upozorenja tražeći da Vlada HNK-a i nadležne institucije otvore dijalog o njihovim zahtjevima za dodatno vrednovanje složenosti poslova i poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih.
Početak štrajka upriličen je ispred zgrade Vlade HNK-a u Mostaru, a do daljnjeg, odnosno do ispunjenja sindikalnih zahtjeva, održavat će se svakog radnog dana od 9 do 10:50 sati.
Predsjednica Jedinstvenog sindikata državnih službenika i namještenika pravosuđa HNK-a Vesna Kojić kazala je kako zaposleni u pravosuđu već godinama upozoravaju na potrebu uvođenja dodataka za složenost poslova i otežane uslove rada.
Zahtjevi zaposlenih
„Pravosuđe bi nas trebalo štititi i zastupati naša prava, međutim mi smo sada blokirani od strane pravosuđa, a samo želimo ostvariti zakonska prava i odgovarajuće vrednovanje poslova koje obavljamo“, izjavila je Kojić.
Prema njenim riječima, Sindikat se protekle dvije godine obraćao Ministarstvu pravosuđa HNK-a, Federalnom ministarstvu pravosuđa, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH te Vladi HNK-a, ali bez konkretnih rezultata.
„Općinski i kantonalni sudovi raspolažu dokazima koji su osjetljivi, vezani za drogu, oružje, svakodnevno smo u kontaktu s osobama smanjenih moralnih vrijednosti i ti poslovi, pored svih drugih poslova koje obavljamo, razlog su zašto se trebamo razlikovati od državnih službenika i namještenika u drugim organima uprave“, naglasila je.
Raniji pokušaji
Prethodno je krajem 2023. godine održan još jedan štrajk upozorenja na koji, ističu iz Sindikata, Vlada nije odgovorila, nakon čega su donijeli odluku da će 30. decembra 2023. zaposleni u pravosuđu krenuti u generalni štrajk.
„S obzirom na to da smo poslali sporazum o poslovima koje je potrebno potpisati između nas i rukovodilaca, što se nije dogodilo, morali smo podnijeti prijedlog Općinskom sudu u Mostaru za određivanje predsjednika arbitraže koji će urediti te poslove između nas. U zakonu je jasno navedeno da se takav postupak odvija u roku od pet dana, međutim, taj predmet u sudovima stoji već petnaest mjeseci“, istakla je Kojić.
Poručila je da bi pravosuđe trebalo braniti i zastupati prava zaposlenika, ali da su oni sada blokirani od strane pravosuđa te da samo žele ostvariti zakonska prava, dodatak na svoje poslove i vrednovanje njihove složenosti.
„Samo želimo uspostaviti dijalog i zakonito rješenje naših problema, da nas Vlada pogleda i shvati da bez državnih službenika i namještenika pravosuđe ne bi postojalo“, upozorila je Kojić.
Posljedice štrajka
Konstatovala je da će građani najviše ispaštati jer je „došlo do odgađanja ročišta, jer neće moći dobiti uvjerenja na vrijeme, jer je kompletan pravosudni sistem u Kantonu trenutno usporen“, ali da Sindikat neće odustati od svojih prava.
Dodala je kako se u Sindikatu nisu nadali odgovoru Ministarstva pravosuđa HNK-a koji je uslijedio kao reakcija na najavu štrajka upozorenja.
„Svim rukovodiocima sudova i tužilaštava u petak je dostavljen e-mail u kojem se upozorava da se treba vršiti evidencija zaposlenika koji će biti odsutni za vrijeme štrajka upozorenja. Nismo se nadali tome i smatramo da je to direktan udar na prava građana te državnih službenika i namještenika. Nadamo se da taj e-mail neće imati posljedice po članove Sindikata“, kazala je Kojić.
Naglasila je da je Sindikat svim pravosudnim institucijama na vrijeme dostavio odluku o štrajku i sporazum o poslovima te da je samo jedan rukovodilac potpisao dokument. Također je navela da je u nekim institucijama došlo do nerazumijevanja koji su to poslovi hitne prirode, zbog čega je izvršen pritisak na kolege koje će za vrijeme štrajka morati ostati na raspravama, bez obzira na to što te rasprave vjerovatno nisu hitne prirode.
Borba do ispunjenja zahtjeva
Davor Puljić, stručni saradnik u Tužilaštvu HNK-a i član Pregovaračkog odbora u Sindikatu, naglasio je da je štrajk upozorenja posljednji korak koji su željeli poduzeti te se unaprijed izvinio svim građanima zbog zastoja koji će uslijediti u njihovim poslovima na sudu.
„Borba će se voditi do ispunjenja naših zahtjeva, nećemo stati ovaj put. Dobili smo obećanja, ali ništa od naših zahtjeva nije realizirano. Želim naglasiti da je i federalni ministar pravosuđa, gospodin Škobić, priznao da naši poslovi trebaju biti posebno vrednovani u odnosu na ostale poslove u upravi i organima uprave i želimo da se to ispoštuje sistemski, ne samo u našem kantonu“, izjavio je.
Selma Jelovac, predsjednica Upravnog odbora Jedinstvenog sindikata pravosuđa, državnih službenika i namještenika HNK-a, podsjetila je da su „dosadašnji sastanci s kantonalnim i federalnim ministrom pravosuđa završavali prebacivanjem odgovornosti s kantonalnog na federalni nivo i obratno“.
„Mandat ove Vlade obilježen je štrajkovima i općim nezadovoljstvom zaposlenika u javnom sektoru, stoga ovim putem pozivamo Vladu da ozbiljno shvati naše zahtjeve, uvaži ono o čemu govorimo ove dvije godine i konačno prepozna složenost naših poslova“, poručila je.
Također je pozvala rukovodioce pravosudnih institucija HNK-a da zaposlenima u štrajku upozorenja daju podršku jer su njihove plate „nedostojne čovjeka“.
Pozvala je i kolege iz Općinskog suda u Konjicu da se pridruže štrajku upozorenja i učlane u Sindikat, jer „ovo nije borba jednog grada niti jedne grupe ljudi, nego borba svih nas koji zajedno nosimo teret pravosudnog sistema na svojim leđima“.
Add new comment