Rusija i napad na ustavni poredak u BiH: Koje poteze povlači zvanični Kremlj
Ova izjava glasnogovornice Ministarstva vanjskih poslova Rusije, Marije Zaharove, izrečena 13. marta 2025. godine u Moskvi na konferenciji za novinare, jasno pokazuje trenutni stav ruske vlade prema trenutnim događajima u BiH.
Portal Fokus.ba istražio je korake koje je poduzela ruska strana, što pokazuje da država pod vodstvom Vladimira Putina već prelazi u novu fazu odnosa i znatno otvorenijeg, pa čak i drastičnijeg pristupa prema BiH.
Naime, od 26. februara, kada je predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku u Sudu BiH izrečena prvostepena presuda za krivično djelo „neizvršavanje odluka visokog predstavnika“, zbog čega su vlasti RS-a krenule u rušenje ustavnog poretka BiH, zvanična Moskva je pojačala svoju retoriku u korist Dodika i vlastodržaca u RS-u. I to nije sve.
Pojačane aktivnosti
Iako Rusija trenutno vodi vojne operacije u cilju istjerivanja ukrajinskih vojnih snaga iz Kurske oblasti, i uprkos pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom oko uspostavljanja sporazuma o zaustavljanju rata, Rusija nikada do sada nije „ciljala“ Bosnu i Hercegovinu s većim intenzitetom, pojačavajući „aktivnosti“ u našoj zemlji. Pri tome je nastavila s kreiranjem lažnog narativa o situaciji u BiH.
To je jasno vidljivo iz rečenice Zaharove. Izjavu glasnogovornice ministarstva vanjskih poslova Rusije sljedećeg dana je u cijelosti prenijela Ruska ambasada u BiH. No, Ruska ambasada se potrudila da u svojoj objavi prenese i pitanje novinara koje je postavljeno Zaharovoj, čime je, zapravo, bila od pomoći istraživačima i analitičarima.
Pitanje novinara bilo je: Bosnu i Hercegovinu ste već spomenuli u uvodnom obraćanju. Kako biste komentirali informaciju da je Tužilaštvo BiH naložilo hapšenje lidera Srba u BiH Milorada Dodika i njegovih pomoćnika?
U pitanju se nigdje ne spominje „ukidanje RS-a“ niti se na to aludira. No, unatoč tome, Zaharova stvara (lažni) narativ da je takva situacija prisutna. Zvanična Moskva čvrsto stoji iza njenog stava, što potvrđuje činjenica da su ruske vlasti tog dana razmatrale i događaje u BiH.
Konstruisanje lažnog narativa
Ovo su još neki dijelovi lažnog narativa o dešavanjima u BiH koje je Zaharova iznijela:
- „Ovo (odluke pravosudnih organa BiH op.a.) pravo je pravno bezakonje.“
- „Jasno je da politizacija uništava vladavinu prava, što je globalni politički napad na etnokulturnu jedinicu, na ljude koje predstavlja Milorad Dodik.“
- „Postoje nespretni pokušaji da se predsjednik Republike Srpske i njegovi saradnici optuže za ‘pokušaj podrivanja ustavnog poretka’ i sklone sa političke scene.“
Dopisnica austrijskog Der Standarda Adelheid Wölfl za Fokus kaže da se može pretpostaviti da predsjednik RS-a Milorad Dodik sve koordinira sa zvaničnom Moskvom.
– Ali i da je Kremlj zainteresiran da podriva aktivnosti zapadnih sila u Jugoistočnoj Evropi, ali i u Evropi u cjelini. Međutim, ove Dodikove poteze, očito je, podržava i Srbija – istkanula je Wölfl.
Foto: Arhiv
Adelheid Wölfl
Na zasjedanju Evropskog parlamenta, održanom 12. marta tokom rasprave o Bosni i Hercegovini, odaslano je nekoliko važnih poruka o snažnom ruskom utjecaju na našu zemlju. Kada je riječ o utjecaju Rusije na BiH, stvari su nazvane pravim imenom. Možda kao nikada do sada, kada je riječ o situaciji u BiH, ukazano je na hibridni rat koji Rusija de facto vodi na Balkanu, a posebno u našoj zemlji.
Poruke europarlamentaraca
Izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH, češki europarlamentarac Ondrej Kolar, aludirajući na Dodika, rekao je da „predstavnik jednog entiteta često traži pomoć od Rusije“.
– Znamo kako je stvar završila u Ukrajini, a sada moramo slati vojnike i u BiH. Putinov prijatelj je taj koji uzima cijelu Bosnu i Hercegovinu za taoce. Milorad Dodik nikada nije krio svoje prijateljstvo s diktatorom, pa nas ne treba iznenaditi što ga Putin koristi da ponovi ono što je učinio u Gruziji i Srbiji – izjavio je Kolar.
Jan-Peter Warnke, evropski parlamentarac iz Njemačke, poručio je da se srpski narod u BiH ne može priključiti rusofobnoj doktrini uz napomenu da se politika EU mora postaviti na realne temelje.
Još drastičniji navodi o ruskom utjecaju na BiH sročeni su u pismu 28 europarlamentaraca predatom visokoj predstavnici EU Kaji Kallas 18. marta. U tom pismu zatražene su hitne sankcije Miloradu Dodiku. Kada je riječ o ruskom djelovanju, iz pisma je važno izdvojiti sljedeće teze:
Blisko savezništvo Dodika i Putina
- Dodik je jedan od nekoliko preostalih saveznika Vladimira Putina u Evropi
- Dodikovi koraci su usko koordinirani s Kremljom.
Također, niz američkih kongresmena javno je ukazalo na ruski utjecaj u aktuelnoj krizi u BiH.
– Dodik se sada obraća Vladimiru Putinu da dodatno destabilizuje region, prkoseći pravosudnom procesu i prijeteći otcjepljenju RS-a od Bosne i Hercegovine – naveo je republikanski kongresmen Mike Turner.
– Korumpirani kriminalac Milorad Dodik i ratni zločinac Putin prijete da će srušiti Dejtonski mirovni sporazum i destabilizirati Bosnu i Hercegovinu. Sekretar Rubio je u pravu, moramo reagovati i spriječiti da se historija ponovi – napisao je američki kongresmen Joe Wilson.
Kurt Bassuener, američki politički analitičar i viši istraživač Vijeća za demokratizaciju politike (DPC) sa sjedištem u Berlinu, za Fokus kaže da Putin nema vrednijeg saveznika, u smislu remećenja političkih prilika u zemlji u kojoj djeluje, od Milorada Dodika.
– Međutim, ne vjerujem da Dodika „režira“ Moskva, već ga podržava, pa čak i ohrabruje. Dodik je partner, a ne punomoćnik, po mom mišljenju, iako to možda i ne čini veliku funkcionalnu razliku. Tajming Dodikovih poteza bio je vođen pravosudnim kalendarom i njegovim prioritetom ostanka na vlasti i izlaska iz zatvora. Jasno se nadao podršci Vašingtona koja tek eventualno treba da se materijalizuje – izjavio je Bassuener.
Foto: Screenshot/AJB
Kurt Bassuener
Presudu Suda BiH Miloradu Dodiku, koja mu je izrečena 26. februara, te napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine koji je posljedično tome u Narodnoj skupštini RS-a uslijedio u režiji predsjednika SNSD-a zvanični Kremlj tretira dijametralno suprotno od stavova izrečenih u Evropskom parlamentu, ali i u Američkom kongresu.
Dan nakon presude, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije na zvaničnom brifingu, održanom 27. februara, iznijela je ogorčenje presudom Dodiku, nazivajući je nepravednom, a predmet koji se vodio protiv Dodika izmišljenim.
No, sljedećom izjavom, prenoseći stav zvaničnog Kremlja, praktično je dala vjetar u leđa i Dodiku i njegovim saradnicima za sve postupke koji su slijedili, a koji su rezultirali donošenjem niza zakona u NSRS-u usmjerenih ka podrivanju države BiH. A to su, prije svega, zakoni o visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS, te o zabrani djelovanja vanustavnih institucija (SIPA-e, Suda i Tužilaštva BiH), a čiju je primjenu privremenom mjerom u međuvremenu zaustavio Ustavni sud BiH.
„Presuda ne može imati nikakve pravne posljedice. Podržavamo napore vlasti Republike srpske u cilju zaštite ustavnog statusa RS-a s Dejtonskim sporazumom. Ruska Federacija, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, koristi sva politička sredstva koja joj stoje na raspolaganju da spriječi razvoj situacije u BiH po negativnom scenariju.“
Vučićevo tumačenje Putina
I to je ubrzo i uslijedilo. Na zahtjev Rusije 6. marta su iza zatvorenih vrata u Vijeću sigurnosti održane neformalne konsultacije gdje su njeni predstavnici iznijeli uveliko poznate stavove o nelegitimnosti visokog predstavnika ili o politički montiranom procesu protiv Dodika. No, nisu naišli na plodno tlo kod većine predstavnika zemalja članica Vijeća sigurnosti. Tako im je odbijen i zahtjev za održavanje zvanične sjednice Vijeća sigurnosti o ovoj temi.
Dan kasnije obavljen je telefonski razgovor između predsjednika Rusije i Srbije Vladimira Putina i Aleksandra Vučića. Kako je na službenoj stranici saopćio Kremlj, u toku razgovora „ruska strana je izrazila solidarnost s predsjednikom Republike srpske Miloradom Dodikom“.
Putinov razgovor s Vučićem o Dodiku
Iako je zvanična institucija ruskog predsjednika objavila veoma šturu rečenicu kojom izražava solidarnost s RS-om i Dodikom, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je, iz svoje perspektive, javnosti prenijeti poruku Vladimira Putina:
– Predsjednik Putin vidi pokušaje i poteze visokog predstavnika u BiH sa samo jednim ciljem, a to je da se sruši Milorad Dodik. Ruska Federacija uvijek je pružala podršku i Dejtonskom mirovnom sporazumu i Republici srpskoj – rekao je Vučić.
Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov u intervjuu koji je 6. marta dao za BalkanTV Novi Sad odlučno je stao u odbranu Dodika opisavši djelovanje bh. pravosuđa kao farsu i poručivši da BiH ne može biti suverena država s visokim predstavnikom. Pri tome potcrtava da Rusija kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a ima političkog utjecaja na prilike u Bosni i Hercegovini.
Lavrovova rođendanska poruka
Dodik je 12. marta, na svoj rođendan, na društvenoj mreži X objavio pismo Sergeja Lavrova u kojem, osim rođendanske čestitke, šef ruske diplomatije kreira dodatni lažni narativ o aktuelnim prilikama u BiH tako što presudu Suda BiH protiv Dodika naziva „činom nasilja protiv suvereniteta i nezavisnosti BiH“.
Ovo su još neki elementi lažnog narativa iz pisma Lavrova:
- Odlično razumijemo da nisu sudili Vas lično, već je udarac inspirisan iz inostranstva bio uperen protiv cijele Republike srpske s Vama na čelu, srpskog naroda, njegovog slobodoljublja kao i težnje da sam određuje svoju sudbinu.
- Borba se nastavlja, ali Vi ste na pravednom putu.
- U potpunosti podržavamo Vaše ustrajne napore u cilju zaštite neotuđivih ustavnih prava RS i njenih zakonitih interesa – radi jačanja sigurnosti i stabilnosti na Balkanu.
Dana 13. marta na sjednici NSRS-a 50 poslanika diglo je ruke za novi, opasni nacrt Ustava NSRS koji, između ostalog, predviđa osnivanje vojske RS-a, mogućnost ulaska u savez s drugim državama, zatim kojim se ukida konstitutivnost, te osniva vlastita obavještajna agencija.
Analiza „European Pravda“
Tog dana je na ukrajinskom portalu „European Pravda“ objavljena i analiza u kojoj se opisuje aktuelna situacija u BiH, a djelovanje vlasti RS-a opisuje se kao separatistička pobuna.
Novinar Anton Filippov u ovoj analizi navodi da Rusija evidentno podstiče ovu krizu te čini sve da podstakne i tenzije u RS-u i da stvori iluziju da je otcjepljenje od BiH i ujedinjenje sa Srbijom održiva opcija.
– Najveći razvoj događaja u proteklih nekoliko dana je to što se Milorad Dodik neočekivano našao bez međunarodne podrške. Međutim, on nastavlja da eskalira tenzije. Vlasti BiH za sada oklijevaju s djelovanjem, ali je moguće da će intervenirati Evropska mirovna misija (EUFOR). Suzbijanje ove separatističke pobune moglo bi označiti početak transformacije BiH u potpuno funkcionalnu državu u kojoj nacionalne manjine više ne mogu ometati njen vanjskopolitički smjer – navodi se u ovoj analizi.
– Ono što mi u DPC-u kontinuirano ističemo jeste da je, bez obzira na dinamiku moći između Moskve i Banjaluke, u nadležnostima i odgovornosti EU da zatvori vrata ovakvim secesionističkim ambicijama i potencijalu destabilizacije tako što će konačno ojačati EUFOR uključujući raspoređivanje stalnog kontingenta – po mogućnosti bataljona – na području Brčkog. Na taj način Dodikova poluga (i Beograd i Moskva) bila bi radikalno smanjena. U BiH ne postoji popularna osnova za sukobe. Čitava politička klasa i sistem u kojem žive je potpuno diskreditovan – ističe Bassuener.
Pređena crvena linija
Službena Moskva se, prema riječima vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića, u stavu prema BiH za sada u potpunosti razlikuje od ostalih aktera koji su prisutni.
– Na istoku Evrope pokušava se privesti kraju mučna agresija Rusije na Ukrajinu, a to je i trenutak kada je i Milorad Dodik odlučio ići na „sad ili nikad“ i „sve ili ništa“. Ne bi nikoga trebalo iznenaditi kako je sve što se odvija scenarij koji aktivno podupire Rusija, iako se sve pokušalo pripisati američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, a što je očigledno brzo pročitano te reagirano kako ne bi bilo ni najmanje sumnje da to nije tako – kazao je Avdagić za Fokus.
Foto: Screenshot/N1
Uzivam raditi vijesti.