Naftna mrlja koja je nastala usljed nasukavanja tankera Caroline Bezengi, koji je prevozio oko 800.000 barela ruske nafte, sada prijeti da zahvati oko 40 kilometara obale u blizini Ras Madrake i otok Masirah u Omanu. Ova mrlja trenutno pokriva površinu veću od 2.000 kvadratnih kilometara, što predstavlja ozbiljnu ekološku prijetnju, posebno jer se radi o području morskog rezervata prirode, staništu grbavih kitova Arapskog mora i sokotranskih kormorana.
Tanker Caroline Bezengi nasukao se 30. juna, a problemi su prvi put prijavljeni 8. juna nakon incidenta sličnog eksploziji u blizini Jemena. Brod je tokom svog putovanja iz ruske luke Novorosijsk do Indije plovio kroz ratom zahvaćene zone, uključujući područje Crnog mora i Sueski kanal, te područje oko Jemena gdje su u toku sukobi povezani s regionalnim ratom između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana.
Međunarodne sankcije odnose se na ovaj tanker, a on nije osiguran kod nijednog priznatog zapadnog osiguravajućeg društva. Intervencije u vezi s čišćenjem naftne mrlje otežane su složenim pravilima koja regulišu pomorski saobraćaj i ratne uslove. Međuvladina agencija IOPC Funds je saopćila da neće učestvovati u troškovima čišćenja jer se incident smatra "ratnim činom".
John Amos, stručnjak za naftne mrlje i generalni direktor organizacije SkyTruth, upozorio je da tanker može nastaviti da se raspada pod utjecajem vjetra i talasa, što bi dovelo do izlijevanja između 40 i 50 miliona galona nafte. On je istakao da bi ovakvo izljevanje bilo usporedivo s katastrofom broda Exxon Valdez iz 1989. godine. Amos je naglasio važnost hitnih mjera koje uključuju stabilizaciju tankera i prebacivanje preostale sirove nafte na drugo plovilo, jer bi odgađanje samo otežalo i poskupjelo spasilačke operacije.
Međunarodna pomorska organizacija Ujedinjenih nacija (IMO) navela je da su monsunski vremenski uvjeti dodatno ograničili pristup tankeru i usporili spasilačke radove, ali da je planiranje za izvanredne situacije i dalje u toku.
Prema izvještajima iz Omana, naftna mrlja je početkom augusta prekrivala gotovo 400 kvadratnih kilometara, dok su ekološke agencije i stručnjaci procijenili da je stvarna površina znatno veća. Hanen Keskes iz Greenpeacea za Bliski istok naglasila je da se područje zahvaćeno naftom rapidno širilo od kraja jula, kada je iznosilo oko 45 kvadratnih kilometara, do početka augusta kada je poraslo na oko 150 kvadratnih kilometara, a potom se u roku od dva dana povećalo na 600 kvadratnih kilometara.
Zaustavljanje širenja mrlje pokušava se spriječiti korištenjem zaštitnih brana, ali stručnjaci upozoravaju da je neophodno hitno djelovanje kako bi se spriječila ekološka katastrofa.
