Kulbergs je pojasnio da pitanja carina i tranzita spadaju u isključivu nadležnost Evropske unije.
"Najveći problem je to da EU ima isključivo pravo da odlučuje i o tarifama i o tranzitu. Mi to možemo uraditi pod određenim uslovima, ali to nosi određene rizike", rekao je Kulbergs.
Članovi vlade su na sjednici upoznati s tim da bi u slučaju zabrane Latvija bila izložena neposrednom riziku od sudskih postupaka vrijednih između 200 i 800 miliona eura. Kulbergs je priznao da ranije nije bilo informacija o tome koliko bi takvi postupci mogli koštati, te da vlada nije bila potpuno upoznata s činjenicama kada je nedavno odlučila povećati naknade za 300 posto.
Kao primjer je naveo Litvaniju, koja je, prema njegovim riječima, uključenja u sličan spor vrijedan 12 milijardi eura i u kojem će ove godine vjerovatno morati platiti 450 miliona eura. Naglasio je da mora procijeniti rizik koji bi takve tužbe predstavljale za državni budžet i kome bi novac bio uzet ako bi morao biti isplaćen.
Kulbergs je istakao da rusko žito do sada nije bilo pod sankcijama, te da ono, kako tvrdi, uopće ne pripada Rusiji, nego latvijskim strateškim partnerima iz SAD-a, Švicarske i Japana.
"Upravo oni kupuju ovo žito kao najveće korporacije na svijetu", rekao je Kulbergs.
Pismo Costi i von der Leyen
Kulbergs će ove sedmice otputovati u Brisel, gdje želi, kako je rekao, "staviti sve ove primjere na sto" kako bi se razgovaralo o zajedničkoj zabrani na nivou EU. On, estonski premijer Kristen Michal i litvanski predsjednik Gitanas Nausėda prošle su sedmice uputili zajedničko pismo predsjedniku Evropskog vijeća Antoniju Costi i predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, u kojem se traže zabranu tranzita ruskog žita kroz Evropsku uniju.
Estonija je početkom oktobra uvela nacionalne sankcije kojima je zabranjen tranzit ruskog i bjeloruskog žita. Kulbergs je, međutim, ukazao da je situacija tamo drugačija jer u trenutku uvođenja zabrane u Estoniji nisu bili sklopljeni ugovori o tranzitu, dok Latvija već ima ugovore za 300.000 tona.
Latvijski parlament je 17. septembra po hitnoj proceduri usvojio izmjene Zakona o željeznici kojima se ubrzava revizija infrastrukturnih naknada za tranzit žita iz Rusije, a koje važe do 31. decembra ove godine.
Vlada je ranije odobrila i da Služba za hranu i veterinarstvo uzima uzorke tranzitnog žita i laboratorijski provjerava deklarisanu zemlju porijekla. Latvija želi ograničiti tranzit ruskog žita, a zadržati mogućnost izvoza proizvoda ukrajinskih i latvijskih farmera kroz svoje luke.
