Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija upozorio je u razgovoru za N1 da su prijetnje secesijom u Bosni i Hercegovini ozbiljne i stvarne, ocijenivši da političko rukovodstvo Republike Srpske nije odustalo od pokušaja slabljenja državnih institucija.
Govorio je o predstojećoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, produženju mandata misije EUFOR Althea, nastojanjima Srbije da ospori naslijeđe međunarodnih sudova, ali i istraživanju koje će u Ujedinjenim nacijama pokazati da građani Bosne i Hercegovine imaju znatno više zajedničkih interesa nego što to sugerišu političke podjele.
Lagumdžija je u razgovoru za N1 komentarisao svoje nedavno obraćanje Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, tokom kojeg je reagovao na istup predstavnika Srbije u raspravi o radu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
Posebno je kritikovao odnos aktuelnih vlasti Srbije prema presuđenim ratnim zločincima, kao i zahtjeve koji se odnose na budućnost arhivske građe međunarodnih sudova.
"Tražiti da arhiva Haškog suda ode u Beograd izlazi izvan svakog razumnog okvira"
Lagumdžija je kazao da je istup predstavnika Srbije na Generalnoj skupštini bio, kako je ocijenio, neprimjeren te da je izazvao čuđenje među prisutnima.
Objasnio je da se o radu Rezidualnog mehanizma redovno raspravlja u Vijeću sigurnosti UN-a, zbog čega Bosna i Hercegovina prvobitno nije planirala učestvovati u ovoj raspravi Generalne skupštine. Međutim, nakon što je Srbija odlučila poslati svog predstavnika, smatrao je potrebnim reagovati.
"Srbija je očigledno odlučila da pošalje specijalnog izaslanika, pravnog savjetnika, da se obrati. I to je razlog zašto sam se ja u zadnji čas, praktično u konsultaciji, normalno, s onima s kojima se konsultujem u Sarajevu, obratio skupu", rekao je Lagumdžija.
Prema njegovim riječima, posebno je problematičan zahtjev da se arhivska građa Haškog suda premjesti u Beograd, uz obrazloženje da je taj grad bio prijestonica nekadašnje Jugoslavije.
"Tražiti da arhiva ode u Beograd nešto je što izlazi izvan svakog razumnog okvira. I ono što vam moram reći, mi više ne moramo nikome objašnjavati s kakvim Beogradom danas imamo posla", izjavio je.
Takav zahtjev uporedio je s hipotetičkom mogućnošću premještanja arhive Nirnberškog suda u Berlin, naglašavajući da se radi o pitanju koje nadilazi administrativno raspolaganje sudskom dokumentacijom.
Lagumdžija smatra da se iza ovakvih inicijativa nalazi pokušaj relativizacije sudski utvrđenih činjenica o ratnim zločinima i genocidu.
"Nije Srbija to što je Ratko Mladić"
Govoreći o odnosu srbijanskih vlasti prema presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, Lagumdžija je poručio da se Srbija ne može poistovjećivati s politikom koja veliča osobe osuđene za genocid i druge ratne zločine.
"I zato je upravo jedina ilustracija koju sam imao bila ilustracija odnosa prema presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, koji je uz najviše državne počasti slavljen kao heroj. I to, ustvari, govori o tome ko su danas ljudi koji vode tu Srbiju i na koji način oni otvaraju proces, kako oni kažu, pomirenja", rekao je Lagumdžija.
Postavio je pitanje na kakvim se osnovama može graditi pomirenje ukoliko se istovremeno negira genocid.
"Pomirenja na čemu? Pomirenja na negiranju genocida kao pripremi za sljedeće ponavljanje takvog nečeg istog?", upitao je.
Ipak, naglasio je da poznaje i drugačiju Srbiju, podsjećajući na političko naslijeđe Zorana Đinđića, Latinke Perović, Dimitrija Tucovića i drugih ličnosti koje su se suprotstavljale nacionalističkim politikama.
"Ja sam ipak imao historijsku šansu i priliku da znam jednu drugu Srbiju. Pominjem Srbiju Zorana Đinđića, Zorana Đinđića koji je zaista krenuo da se obračunava s naslijeđem Miloševićeve Srbije. I sad vidimo da je i Vučićeva Srbija, ustvari, samo metamorfoza Miloševićeve Srbije na jedan još maligniji način", kazao je.
Izrazio je uvjerenje da među mladim ljudima koji danas djeluju u Srbiji postoje oni koji mogu predstavljati drugačiju političku budućnost te zemlje.
"Nije Srbija to što je Ratko Mladić. Ja sam potpuno uvjeren u to. Srbija je ipak i Zoran Đinđić i Dimitrije Tucović i Latinka Perović i mnogi drugi kojih danas nema, a oni postoje danas u ovoj Srbiji", poručio je.
Produženje mandata EUFOR-a
Jedna od ključnih tema razgovora bila je predstojeća sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, zakazana za 30. oktobar, na kojoj bi se trebalo odlučivati o produženju mandata misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini.
Na pitanje postoji li mogućnost blokade produženja mandata, posebno imajući u vidu stavove Rusije i Kine, Lagumdžija je izrazio očekivanje da će mandat biti produžen.
Podsjetio je da su se i prethodnih godina pojavljivale prijetnje blokadom, ali da one nisu dovele do povlačenja međunarodnih vojnih snaga iz Bosne i Hercegovine.
"Ja sam tada govorio i to ponavljam i danas: nema problema, vi stvarno, ako mislite da vam je rješenje da ukinete Altheu, da vam dođe NATO, odlično, samo krenite, mislim, nema nikakvih problema", izjavio je.
Dodao je da očekuje nastavak mandata misije i da oni koji zagovaraju njeno povlačenje razumiju moguće posljedice takvog poteza.
"I kao što možete vidjeti, evo već treću godinu se Althea mirno produžava. Ja očekujem da će se idući petak, na današnji dan, Althei njena misija ponovo produžiti, jer u krajnjem slučaju ovi koji nam prijete odlaskom Althee znaju šta bi ih snašlo, a nisu baš presretni da im se to dogodi", kazao je Lagumdžija.
Govoreći o mogućnosti da se u slučaju blokade angažman NATO-a zatraži na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, istakao je da postoje međunarodni mehanizmi za očuvanje mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini.
"Ako neko misli da bi stabilnost bila održana povlačenjem vojne sile kao što je Althea, vara se i to svi jako dobro znaju. Dakle, ne treba se sekirati, ne treba nama odluka ni dva ni tri člana Predsjedništva, ni jednog člana Predsjedništva", rekao je.
Naglasio je da međunarodna zajednica, prema njegovom tumačenju, raspolaže instrumentima kojima može reagovati u slučaju ugrožavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"Postoje mehanizmi po kojima se čuva Dejtonski mirovni sporazum i tu nema nikakve dileme, tako da oni to jako dobro znaju", dodao je.
"Prijetnje su realne i stvarne, Dodik se vraća na fabričke postavke"
Lagumdžija je posebno upozorio na političke prijetnje koje dolaze iz Republike Srpske, naglašavajući da ih ne smatra isključivo predizbornom ili postizbornom retorikom.
Na direktno pitanje postoji li ozbiljna opasnost od secesionističkih poteza, odgovorio je:
"Ima ozbiljne prijetnje. Ima ozbiljne prijetnje."
Upozorio je da određeni politički akteri, prema njegovoj ocjeni, mogu biti spremni na radikalne poteze kako bi zadržali vlast i privilegije.
"Nemojte misliti da nema još ljudi koji su spremni da se bore kao (Radovan) Karadžić do kraja, da sačuvaju svoju privilegiju i da budu očevi nove države, manje ovolike ili onolike, kako bi se u toj državi spasili za ono što su unesrećili svoj narod i opljačkali sve što su opljačkali. Dakle, ima takvih", izjavio je Lagumdžija.
Ipak, smatra da bi eventualni pokušaj secesije naišao na odlučan odgovor.
"Međutim, s druge strane, ja sam potpuno uvjeren da u konačnici oni neće u tako nešto krenuti jer znaju da će, ukoliko krenu, biti zaustavljeni na način na koji su bili zaustavljeni i njihovi prethodnici koji su završili kao ratni zločinci", poručio je.
Posebno je komentarisao djelovanje Milorada Dodika, ocjenjujući da se njegova politika ponovo vraća ranijim secesionističkim porukama.
"Vidim da Dodik prijeti, jasno je kao dan šta radi i vjerujem da će i visoki predstavnik u svom izvještaju o tome govoriti, jer ovo što Dodik sada radi evidentno je ponovno vraćanje na fabričke postavke prije nego što su mu skinute sankcije", rekao je.
Naglasio je da o ovim pitanjima već razgovara s međunarodnim partnerima uoči sjednice Vijeća sigurnosti.
"Prijetnje o kojima vi govorite, one su realne, one su stvarne i mi skrećemo pažnju na njih", dodao je.
Lagumdžija upozorava na pokušaj "tihe secesije" Republike Srpske
Prema njegovoj ocjeni, Dodikova strategija ne podrazumijeva nužno neposredno proglašenje nezavisnosti, nego postepeno slabljenje državnih institucija i prebacivanje njihovih nadležnosti na entitetski nivo.
"To Dodik danas radi očigledno, plan mu je vrlo jasan, slabljenje institucija Bosne i Hercegovine, njihovo lagano odumiranje, prebacivanje nadležnosti ka Republici Srpskoj i pravljenje de facto secesije, a onda de jure to će poslije pokušati na drugi način", izjavio je.
Lagumdžija je poručio da će bosanskohercegovačka diplomatija nastojati upozoriti Vijeće sigurnosti na takvu opasnost i zatražiti odgovarajuću reakciju međunarodne zajednice.
"Pozivamo i njih da budu spremni na takve opasnosti i da reaguju na odgovarajući način, da ne dozvole de facto stvaranje situacije u kojoj praktično imamo secesiju na djelu, jer ona ne može mirno završiti", naglasio je.
Dodao je da bi oni koji pokušaju narušiti teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine mogli snositi ozbiljne posljedice.
"I u krajnjem slučaju, onaj ko u to krene završit će kao i prethodnici koji su to probali, a njihova imena nema potrebe više da ponavljam", kazao je.
Bećirović dolazi u New York, očekuje se i izvještaj visokog predstavnika
Govoreći o predstojećoj sjednici Vijeća sigurnosti, Lagumdžija je najavio dolazak Denisa Bećirovića u New York, gdje bi trebao održati razgovore s relevantnim međunarodnim zvaničnicima.
Prema njegovim riječima, pripreme za sjednicu već se odvijaju na više diplomatskih nivoa, uključujući razgovore s predstavnicima zemalja uključenih u rad Vijeća sigurnosti i Vijeća za implementaciju mira.
"Prije svega, Bećirović će ovdje doći na sjednicu Vijeća sigurnosti, imat će neke razgovore u pripremi sjednice Vijeća sigurnosti s ključnim ljudima s kojima treba razgovarati", rekao je Lagumdžija.
Očekuje i izvještaj visokog predstavnika o stanju u Bosni i Hercegovini, iako, kako je naveo, visoki predstavnik neće lično prisustvovati sjednici.
"Ja vjerujem da će taj izvještaj dati određene ocjene koje su slične onome što vam ja govorim. Ne vidim razloga da to ne uradi", izjavio je.
Naglasio je da bi ključna poruka Bosne i Hercegovine trebala biti usmjerena na zaštitu njenog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka.
"Građani BiH su mnogo bolji nego ljudi koji ih vode"
Tokom razgovora Lagumdžija je najavio i predstavljanje međunarodnog istraživanja o zajedničkim interesima građana Bosne i Hercegovine, koje će biti održano u ponedjeljak u Ujedinjenim nacijama.
U istraživanju su, prema njegovim riječima, učestvovali stručnjaci povezani s Univerzitetom Yale, Univerzitetom u Luksemburgu, Univerzitetom u Sarajevu i Institutom za razvojni utjecaj iz Washingtona.
Događaj pod nazivom "Recentering Citizens" posvećen je vraćanju građana u središte procesa izgradnje mira i političkog napretka u Bosni i Hercegovini.
Lagumdžija je rezultate istraživanja ocijenio ohrabrujućim, ističući da pokazuju znatno veću spremnost građana na saradnju nego što se može zaključiti iz djelovanja političkih lidera.
"Pa pazite, pojednostavljeno rečeno, građani su mnogo bolji nego ljudi koji ih vode", rekao je.
Prema njegovim riječima, istraživanje je provedeno na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, uključujući manje lokalne zajednice, a rezultati ukazuju na zajedničku želju građana za institucijama zasnovanim na vladavini prava.
"Ono što je bitno u tom istraživanju, želim da vam kažem, jeste da se vrlo jasno, egzaktno pokazuje da je bosanskohercegovačko društvo mnogo, mnogo jače nego slaba država koja danas pokušava razgraditi to društvo kroz etnonacionalističke politike", izjavio je.
Dodao je da, uprkos razlikama između pojedinih dijelova zemlje i etničkih zajednica, postoji zajedničko opredjeljenje za sigurnost, ekonomski razvoj i zaštitu ljudskih prava.
"Ali je zajedničko da svi imaju želju, uslovno rečeno, da grade institucije koje su prije svega institucije vladavine prava i da ih ne interesuje toliko da ih čuva njihov nacionalni lider, nego žele da ih čuvaju institucije koje su vođene vladavinom prava, a ne vođene vođama", naglasio je.
Prema njegovim riječima, rezultati istraživanja bit će predstavljeni i brojnim univerzitetima i organizacijama širom svijeta.
"Ako vladavinu prava zamijeni vladavina jačeg, svijet će postati džungla"
Na kraju razgovora Lagumdžija se osvrnuo na stanje međunarodnog prava i sve izraženije pokušaje osporavanja naslijeđa međunarodnih sudova.
Ocijenio je da pojedine države nastoje potisnuti sudski utvrđene činjenice jer međunarodno pravo doživljavaju kao ograničenje vlastitog djelovanja.
"Da se praktično ne ukinu oni, nego da se ukine njihovo naslijeđe i ono što su oni predstavljali. Da se historija praktično pokopa. Da se pokopa međunarodno pravo, jer postoje očigledno zemlje koje smatraju da međunarodno pravo ne treba biti ograničenje za njih", rekao je.
Podsjetio je na presudu Međunarodnog suda pravde kojom je utvrđeno da Srbija nije spriječila genocid u Srebrenici, ističući važnost očuvanja takvih sudski utvrđenih činjenica.
Naglasio je da je Dejtonski mirovni sporazum temelj međunarodnopravnog položaja Bosne i Hercegovine i da njeno pravo na suverenitet i teritorijalni integritet ne može biti predmet političkog trgovanja.
"I mi imamo potpuno, s međunarodnopravne tačke gledišta, pravo da uzmemo svoju sudbinu u svoje ruke i, što kažu, to je konačna linija ispod koje nema prelaska, a to je očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine kao države, što nam je garantovano kao zemlji članici Ujedinjenih nacija", poručio je.
Zaključio je upozorenjem da međunarodni poredak ne može opstati ukoliko se pravo zamijeni silom.
"Ukoliko vladavina prava bude zamijenjena vladavinom jačeg, onda će taj novi svjetski poredak biti džungla i u toj džungli neće biti sigurni ni lavovi, a kamoli male životinje", zaključio je Lagumdžija.
