Evropska komisija suočava se s pritiskom nacionalnih vlada da uvede zabranu trgovine s izraelskim naseljima na okupiranim palestinskim teritorijama, što bi predstavljalo važan simbolički potez unutar EU. Ova mjera, ukoliko bude usvojena kao trgovinska politika, zahtijevala bi podršku većine država članica, za razliku od sankcija koje traže jednoglasnost, a trenutno se protiv sankcija protive Njemačka, Mađarska, Češka Republika i Slovenija.
Eva Kallas, potpredsjednica Evropske komisije, istakla je da Evropa ne može biti ozbiljno shvaćena dok ostaje podijeljena u pristupu prema izraelskim potezima i nasilju doseljenika. Pozvala je na "principijelan stav" i usvajanje zabrane trgovine s naseljima koja su, prema međunarodnom pravu, ilegalna. Iako je obim trgovine s naseljima mali, zabrana bi nosila snažnu simboličku poruku.
Kallas je podsjetila na primjer Krima, gdje je EU nakon ruske aneksije 2014. godine brzo uvela zabranu trgovine s tom teritorijom i sankcije Rusiji. "Treba zauzeti isti principijelan stav, znate da je to ilegalno, svi se s tim slažu, zato bismo trebali prestati trgovati s okupiranim palestinskim teritorijama", izjavila je.
U kontekstu sve većeg međunarodnog pritiska na Izrael, Velika Britanija je 8. septembra uvela sankcije protiv izraelskih naselja, a deset evropskih zemalja zajedno s Kanadom potpisalo je izjavu kojom podržavaju nacionalne ili evropske restrikcije trgovine s tim naseljima. Kao odgovor, izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar najavio je protumjere, uključujući zatvaranje britanskog konzulata u Istočnom Jerusalemu i zabranu ulaska za 11 britanskih zastupnika.
Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee kritikovao je britansku vladu i ministra vanjskih poslova Eda Milibanda, optužujući ga za "mržnju prema Jevrejima" te zaprijetio odmazdom. Ove tenzije uslijedile su nakon što je Izrael u augustu odobrio izgradnju 3.400 novih stambenih jedinica u naselju E1 na okupiranoj palestinskoj teritoriji, što je naišlo na široku međunarodnu osudu.
Prema izvještajima medija, Kallas je u privatnim razgovorima uspoređivala izraelski odnos prema Palestincima s aparthejdom u Južnoj Africi, što je u kontrastu s njenim javnim izjavama u kojima izražava solidarnost s Izraelom i naglašava važnost njegove sigurnosti za EU. Na konferenciji za novinare u martu 2025. godine izjavila je da EU stoji "u solidarnosti s Izraelom i njegovim narodom".
