Izvještaj instituta New Lines Institute for Strategy and Policy predlaže imenovanje posebnog američkog izaslanika za ustavne reforme u Bosni i Hercegovini, jačanje državnih institucija i stvaranje uslova za članstvo zemlje u NATO-u do 2035. godine. Dokument je objavljen 10. novembra, a njegova autorica je Amanda Thorpe.

Thorpe u izvještaju „A Practical Roadmap for Sustained U.S. Engagement in the Western Balkans“ zagovara aktivniji angažman Washingtona na zapadnom Balkanu. Stabilnost Bosne i Hercegovine, navodi se u izvještaju, neposredni je sigurnosni interes Sjedinjenih Američkih Država. Istovremeno, riječ je o preporukama autorice i analitičkom dokumentu instituta, a ne o usvojenoj politici američke administracije. Predložena 2035. godina također nije zvanični rok NATO-a za prijem Bosne i Hercegovine.

Jedna od polaznih ocjena dokumenta jeste da je Dejtonski mirovni sporazum ispunio svoju osnovnu svrhu zaustavljanjem rata. Thorpe, međutim, smatra da politički sistem koji je iz njega proizašao zahtijeva promjene kako bi država mogla djelotvorno funkcionisati. U izvještaju se navodi: „Dejtonski mirovni sporazum ispunio svoju osnovnu svrhu zaustavljanjem rata.“ Istovremeno se naglašava da „Mirovni sporazum treba biti polazište za daljnju izgradnju države.“

Poseban izaslanik za ustavne reforme

Prema prijedlogu, posebni američki izaslanik bio bi zadužen za ustavne reforme u BiH i okupio bi radnu kontakt-grupu s domaćim političkim predstavnicima, kao i evropskim i regionalnim partnerima. Takav format, prema zamisli autorice, omogućio bi razgovore o dugoročnim promjenama ustavnog uređenja i kontinuiran angažman na njihovom provođenju.

Thorpe ocjenjuje da prijedlozi civilnog društva i stručnjaka već pružaju moguću osnovu za pregovore. Reformski proces, prema njenom izvještaju, trebalo bi da obuhvati provođenje preostalih presuda Evropskog suda za ljudska prava i preporuka Venecijanske komisije, uz očuvanje jedinstva i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine.

Autorica politički sistem BiH izdvaja kao posebno izražen regionalni primjer strukture u kojoj institucionalne blokade otežavaju upravljanje. Zato je u središtu njenog pristupa zahtjev da se razgovor o ustavnim promjenama vodi uz očuvanje države, umjesto teritorijalnog razdvajanja stanovništva prema etničkoj pripadnosti.

Put prema NATO-u i odlučivanje

Drugi dio izvještaja posvećen je sigurnosnoj budućnosti Bosne i Hercegovine i američkoj podršci proširenju NATO-a na zapadni Balkan. Thorpe ocjenjuje da BiH već ima značajan dio tehničkih i administrativnih pretpostavki za napredovanje prema članstvu, dok političke podjele i mehanizmi odlučivanja predstavljaju glavnu prepreku, posebno u oblastima odbrane i sigurnosti.

Zbog toga predlaže razmatranje institucionalnih i ustavnih promjena kojima bi odluke bile manje podložne političkom vetu. Kao jednu od mogućnosti navodi odlučivanje običnom većinom o određenim pitanjima u Predsjedništvu BiH ili Vijeću ministara. Cilj koji postavlja jeste stvaranje uslova za ulazak Bosne i Hercegovine u NATO do 2035. godine, ali dokument ne predstavlja najavljenu odluku Saveza niti američkih vlasti.

Protiv etničkog razdvajanja

Thorpe se protivi teritorijalnom razdvajanju stanovništva prema etničkoj pripadnosti i upozorava da bi takva rješenja mogla otvoriti nove izvore nestabilnosti. U tom kontekstu razmatra složeno institucionalno uređenje Bosne i Hercegovine, ali i prijedlog Zajednice srpskih općina na Kosovu.

Prema njenoj ocjeni, dodatni nivoi vlasti zasnovani na etničkoj pripadnosti mogu otežati efikasno upravljanje, međunarodnu saradnju i donošenje odluka u interesu cijele države. Thorpe zagovara saradnju preko legitimnih državnih institucija, naročito u pitanjima međunarodnih sporazuma, trgovine i sigurnosti.

Takav pristup otvara pitanje mogu li postojeći mehanizmi etničkog predstavljanja osigurati funkcionalnu državu ili je potrebno mijenjati način korištenja političkog veta i institucionalnih nadležnosti.

Lobiranje vlasti Republike Srpske u SAD-u

Dokument se bavi i lobističkim aktivnostima vlasti Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama. Pozivajući se na ranije dostupna istraživanja, Thorpe navodi da su tokom 2025. godine milioni dolara usmjeravani na lobiranje radi uklanjanja pojedinih političara iz RS-a s američkih lista sankcionisanih osoba.

Prema njenoj ocjeni, „Uspjeh lobiranja ohrabrio je zagovornike daljnjeg slabljenja državnog integriteta Bosne i Hercegovine.“ Posebno razmatra poruke koje pripisuje lobistima angažovanim iz Banje Luke, uključujući tvrdnju: „Muslimanski akteri na zapadnom Balkanu podstiču nasilje nad kršćanima.“ Thorpe takve navode odbacuje kao neistinite i opasne.

Kao protivargument navodi saradnju bosanskohercegovačkih institucija i Islamske zajednice s američkim i evropskim sigurnosnim službama u suzbijanju ekstremizma. Ovaj dio izvještaja predstavljen je kao političko-sigurnosna analiza zasnovana na ranije objavljenim izvorima. Dokument ne donosi novu finansijsku istragu lobiranja niti utvrđuje pojedinačnu odgovornost političara.

Balkanska sigurnosna inicijativa

Thorpe upozorava da bi smanjenje američkog prisustva otvorilo dodatni prostor za utjecaj Rusije i Kine. Pozivajući se na američku obavještajnu procjenu iz 2026. godine, navodi da Moskva podržava separatističke težnje u Republici Srpskoj i nastoji usporiti približavanje regiona NATO-u i Evropskoj uniji. U izvještaju se navodi: „Smanjenje američkog prisustva otvorilo bi dodatni prostor za utjecaj Rusije i Kine.“

Kao odgovor predlaže Balkansku sigurnosnu inicijativu, po uzoru na američke programe saradnje s baltičkim državama. Ona bi obuhvatila vojnu saradnju, razvoj odbrambene industrije, kibernetičku sigurnost i jačanje otpornosti na hibridne prijetnje. U tom okviru autorica vidi i potencijal bosanskohercegovačke namjenske industrije kao važan dio regionalne saradnje.

Ulaganja i vladavina prava

Predloženi američki angažman uključuje i ekonomiju. Thorpe smatra da diplomatsku i sigurnosnu saradnju moraju pratiti ulaganja, razvoj privrede i jačanje institucija koje osiguravaju transparentno poslovanje. Zagovara otvaranje regionalnog ureda američke razvojne finansijske institucije DFC za zapadni Balkan, koji bi olakšao pronalaženje i finansiranje projekata.

Kao primjer postojećeg angažmana navodi garanciju kreditnog portfolija od 5,18 miliona dolara za banku u BiH, namijenjenu proširenju kreditiranja malih i srednjih preduzeća. Istovremeno upozorava da dugoročna ulaganja zahtijevaju predvidiva pravila i institucije koje mogu spriječiti političko pogodovanje. Vladavina prava zato je, prema izvještaju, važan uslov ekonomskog razvoja i snažnijeg američkog prisustva.

Izvještaj povezuje ustavne reforme, zaštitu teritorijalnog integriteta, približavanje NATO-u i ekonomski razvoj u prijedlog dugoročnog američkog angažmana u Bosni i Hercegovini. Njegova centralna poruka jeste da Washington treba podržati izgradnju institucija sposobnih da samostalno osiguraju stabilnost, štite prava građana i ispunjavaju međunarodne obaveze.

Podrška takvom pristupu američke administracije, evropskih partnera i domaćih političkih aktera tek treba biti poznata, posebno kada je riječ o ustavnim promjenama i smanjivanju mogućnosti institucionalnih blokada. Thorpe, koja je dvije decenije radila na pitanjima nacionalne sigurnosti i vanjske politike u američkom Kongresu, a danas je saradnica Centra za Evropu pri Atlantic Councilu, zagovara nastavak izgradnje funkcionalne, demokratske i multietničke Bosne i Hercegovine kroz trajniji angažman Sjedinjenih Američkih Država.