Naknada od 300 KM za obavezno posredovanje prije razvoda predstavlja prepreku ženama koje su preživjele nasilje u porodici. U Mostaru se ovaj iznos naplaćuje i ženama koje žele okončati brak s nasilnim partnerom, iako Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH predviđa oslobađanje žrtava od troškova postupaka pred nadležnim institucijama. Udruženje građana Dignitet pokrenulo je inicijativu za ukidanje naknade, navodi FTV.

Iz mostarskog Udruženja upozoravaju da finansijski teret dodatno otežava izlazak iz nasilne bračne zajednice. Ekonomska zavisnost jedan je od problema s kojima se žene suočavaju kada pokušavaju napustiti nasilnog partnera, a troškovi postupka razvoda posebno mogu opteretiti one koje nemaju vlastite prihode.

Dignitet traži da nadležne institucije žrtve nasilja oslobode plaćanja obaveznog posredovanja prije razvoda braka. Iz Udruženja smatraju da sadašnja praksa dodatno pogoršava položaj žena koje pokušavaju prekinuti nasilni odnos, umjesto da im olakša korištenje zakonske zaštite.

„Prvo treba platiti 300 maraka“

Edisa Demić, direktorica nevladine organizacije Dignitet, navela je da žena prije pokretanja postupka mora ispuniti zahtjev u kojem je navedeno da treba uplatiti 300 KM.

„Prvo treba platiti i popuniti zahtjev u kojem je tačno navedeno da je potrebno uplatiti 300 maraka. Smatramo da je to vrlo pogrešan pristup i da je u suprotnosti sa samim novim Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici“, kazala je Demić.

Prema navodima Digniteta, ukidanje troška bilo bi važno kako finansijska prepreka ne bi dodatno otežavala ženama odluku da napuste nasilnog partnera. Iz Udruženja očekuju da nadležne institucije prihvate njihovu inicijativu.

„To nam je vrlo važno i iskreno se nadamo da će Centar u vremenu koje dolazi prepoznati važnost ove inicijative“, poručila je Demić.

Šta propisuje novi federalni zakon?

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH usvojen je 2025. godine. Njime je predviđeno da žrtve nasilja budu oslobođene troškova postupaka pred institucijama nadležnim za njihovu zaštitu.

Na član 13. stav 4. tog zakona poziva se Jasmin Sultanić, pomoćnik ministra pravosuđa Hercegovačko-neretvanskog kantona.

„Članak 13. stavak 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji Federacije Bosne i Hercegovine iz 2025. godine propisuje da su žrtve nasilja u obitelji oslobođene plaćanja naknada u svim postupcima pred institucijama subjekata zaštite“, pojasnio je Sultanić.

Sultanić smatra da ta odredba predstavlja dovoljan pravni osnov da centri za socijalni rad prestanu naplaćivati posredovanje žrtvama nasilja. Pitanje, međutim, nije samo u iznosu koji se plaća.

Problem nije samo novac: Žrtve se ponovo susreću s nasilnikom

Prema odredbama Porodičnog zakona FBiH, posredovanje se provodi prije razvoda supružnika koji imaju maloljetnu djecu. Pravni stručnjaci upozoravaju da takav okvir ne razlikuje dovoljno jasno nasilne od nenasilnih bračnih zajednica.

Rebeka Kotlo, vanredna profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, smatra da je postojeće propise potrebno izmijeniti.

„Zakon ne razlikuje nasilne od nenasilnih bračnih zajednica. Zato bi trebalo provesti izmjene i dopune kako bi se žrtvi olakšao izlazak iz nasilne bračne zajednice bez obveznog posredovanja, odnosno bez ponovnog susretanja s nasilnikom“, istaknula je Kotlo.

Obavezno posredovanje može biti posebno problematično za žrtvu koja mora ponovo uspostaviti kontakt s osobom od koje je pretrpjela nasilje. Zbog toga inicijativa Digniteta, osim ukidanja naknade, otvara i pitanje promjene postupka razvoda u slučajevima porodičnog nasilja.

Istanbulska konvencija zabranjuje obavezno posredovanje u slučajevima nasilja

Sultanić je ukazao i na međunarodne standarde zaštite žrtava. „Istanbulska konvencija i preporuke Odbora za uklanjanje diskriminacije žena izričito preporučuju da zemlje potpisnice ukinu sve oblike posredovanja za žrtve obiteljskog nasilja“, naglasio je Sultanić.

Istanbulska konvencija, koju je ratifikovala i Bosna i Hercegovina, u članu 48. zabranjuje obavezne alternativne postupke rješavanja sporova, uključujući posredovanje i mirenje, u odnosu na oblike nasilja obuhvaćene Konvencijom. Pravni stručnjaci zbog toga smatraju da pravila porodičnog zakonodavstva treba dodatno uskladiti sa standardima zaštite žrtava.

Federalno ministarstvo najavilo razmatranje inicijative

Federalni ministar pravde Vedran Škobić najavio je da će Federalno ministarstvo pravde razmotriti prijedloge koji se odnose na ukidanje troškova posredovanja i unapređenje zaštite žrtava nasilja.

„Mi ćemo, kao i svaku drugu inicijativu, i ovu ozbiljno razmotriti te ono što je u našoj nadležnosti obraditi u okviru stručne i akademske zajednice“, izjavio je Škobić.

Inicijativa Digniteta ukazuje na otvorena pitanja u primjeni propisa koji bi trebali osigurati zaštitu žena od nasilja. Pored finansijskog opterećenja, problem može predstavljati i postupak u kojem se žrtva ponovo susreće s nasilnikom, zbog čega Udruženje traži promjene koje bi zakonske garancije učinile primjenjivim u praksi.