BiH bi, ukoliko do kraja 2026. godine ne ispuni uvjete za provođenje Plana rasta za zapadni Balkan, mogla ostati bez dijela sredstava Evropske unije. Na to je upozorio Luigi Soreca, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU u BiH, predstavljajući izvještaj Evropske komisije o BiH za 2026. godinu.
Izvještaj je uručen Borjani Krišto, predsjedavajućoj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Soreca je tom prilikom ocijenio da je zemlja, uprkos tome što su evropske integracije formalno njen strateški cilj, sve udaljenija od evropskog puta.
“Osnovna poruka ovogodišnjeg izvještaja je nedvosmislena: evropske integracije deklarativno ostaju strateški cilj Bosne i Hercegovine, ali se istovremeno zemlja sve više udaljava od svog evropskog puta”, istaknuo je Soreca.
Prema njegovim riječima, političke podjele, retorika usmjerena protiv evropskih integracija i politički istupi koji nisu doprinijeli reformskim procesima bili su posebno izraženi uoči Općih izbora održanih 4. oktobra. Sažimajući procjenu konkretnog napretka u proteklom periodu, rekao je: “Suštinski, ako govorimo o konkretnom napretku, ovo je bila jedna izgubljena godina”.
Izvještaj Evropske komisije ipak bilježi određene pomake. Među njima su napredak u borbi protiv organiziranog kriminala, zaštiti intelektualnog vlasništva i carinskim politikama, kao i potpuna usklađenost BiH sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU.
Soreca je, međutim, rekao da ukupna slika pokazuje kako BiH propušta važne prilike i zaostaje za susjednim državama. Kao oblasti u kojima je potrebno otkloniti dugogodišnje slabosti naveo je pravosuđe, borbu protiv korupcije i slobodu izražavanja.
“Bosna i Hercegovina iznad svega treba otkloniti dugogodišnje slabosti u oblastima koje nazivamo temeljnim pitanjima, a to su pravosuđe, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja”, kazao je.
Posebno je ukazao na finansijske posljedice zastoja. BiH je, kako je naveo, jedina država zapadnog Balkana koja još nije dobila nijedan euro iz Instrumenta za reforme i rast u okviru Plana rasta EU. Izostanak napretka, dodao je, građani mogu osjetiti kroz zastarjelu digitalnu infrastrukturu, visok stepen zagađenja, radna mjesta koja zahtijevaju nizak nivo kvalifikacija, nedovršene transportne koridore te nedovoljno finansirane škole i bolnice.
“Izostanak napretka na evropskom putu ima stvarne posljedice po svakodnevni život građana. One se ogledaju u zastarjeloj digitalnoj infrastrukturi, visokom stepenu zagađenja, radnim mjestima koja zahtijevaju nizak nivo kvalifikacija, nedovršenim transportnim koridorima te nedovoljno finansiranim školama i bolnicama”, pojasnio je Soreca.
Odgovarajući na pitanje da li je Plan rasta već propuštena prilika ili postoji mogućnost produženja rokova, podsjetio je da je Evropska unija od početka godine više puta naglašavala da je krajnji rok za ispunjavanje uvjeta kraj 2026. godine. Ako ne bude potrebnih iskoraka koji bi omogućili zakonski osnov za realizaciju Plana rasta, sredstva BiH bit će umanjena.
“Od početka godine više puta sam naglašavao da je rok upravo kraj ove godine. Nažalost, bez pravih iskoraka koji će omogućiti zakonski osnov za realizaciju Plana rasta, neizbježna je odluka o umanjenju sredstava”, upozorio je.
Finansijska podrška EU bit će i ubuduće sve snažnije vezana za provođenje reformi. Soreca je naveo da će se takav model primjenjivati i u budžetskom ciklusu Evropske unije od 2028. do 2034. godine.
Govoreći o postepenoj integraciji BiH u evropske strukture, istaknuo je da koristi za građane mogu biti dostupne i prije formalnog članstva. Kao primjere naveo je pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), koji bi omogućio jeftinija i brža prekogranična plaćanja, te inicijativu “Roaming kao kod kuće”, kojom se predviđa ukidanje naknada za roaming.
Dodao je da su važne i intenzivnija saradnja s evropskim agencijama Europol, Eurojust i Frontex, kao i proširene mogućnosti u okviru programa Erasmus+ za studente i nastavno osoblje.
“Za dobrobit građana ove zemlje od presudne je važnosti da Bosna i Hercegovina u potpunosti iskoristi ove mogućnosti. Druge zemlje u regionu provode reforme i grade ključnu infrastrukturu koja će im osigurati uspjeh u budućnosti, a još uvijek nije kasno da im se pridruži i Bosna i Hercegovina”, poručio je.
Nakon izbora Soreca očekuje brzo formiranje novih vlasti i povratak evropskih integracija u središte političkog odlučivanja. Naglasio je da Evropska unija ostaje spremna pomagati BiH, ali da domaće vlasti moraju preuzeti odgovornost za provođenje reformi.
“Mi smo tu da pomognemo, pružimo podršku i osiguramo da sve prilike budu dostupne, ali potrebna je promjena pristupa domaćih vlasti. Spremni smo razmotriti i nove strategije i načine kako ostvariti napredak, jer je očigledno da je Bosna i Hercegovina već nekoliko godina u zastoju na evropskom putu”, kazao je.
Odgovarajući na pitanje o pristupu Republici Srpskoj, uključujući izjave Milorada Dodika o evropskim integracijama i položaju tog entiteta, Soreca je rekao da EU sarađuje sa svim institucijama u BiH i očekuje konstruktivan angažman Republike Srpske. Ustavni i institucionalni sistem odlučivanja, podsjetio je, podrazumijeva saradnju sa svim nivoima vlasti.
Istovremeno je ukazao na političke poruke koje su posljednjih mjeseci dolazile iz Republike Srpske. “U proteklim mjesecima imali smo priliku čuti snažan antievropski narativ koji je dolazio iz Republike Srpske. Međutim, naš cilj ostaje isti, a to je dovesti Bosnu i Hercegovinu što prije do članstva u Evropskoj uniji”, poručio je Soreca.
Govoreći o razgovorima nakon izbora s političkim predstavnicima i mogućim koalicionim partnerima, kao i o planiranim susretima s akterima iz Banje Luke, rekao je da konsultacije nastavlja sa svim relevantnim predstavnicima vlasti i političkih stranaka.
“Nakon izbora razgovaram sa svim političkim i institucionalnim liderima kako bih procijenio njihovu opredijeljenost za proces evropskih integracija. Moja jedina poruka jeste da evropske integracije ponovo moraju biti u središtu njihovih političkih programa”, istaknuo je. Dodao je da je prerano govoriti o sastavu novih vladajućih koalicija, ali da će razgovori biti nastavljeni sa svim političkim akterima, uključujući predstavnike iz Banje Luke.
