Studentska lista osvojila je većinu na parlamentarnim izborima u Srbiji održanim 25. oktobra 2026. godine, ali će stvarni domet promjena zavisiti od odnosa nove vlasti prema institucijama, susjednim državama, ratnoj prošlosti i vanjskoj politici. O tome je govorila Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo, koja je posebno istakla odnos Srbije prema Bosni i Hercegovini.

Studentska lista osvojila je 140 od ukupno 250 zastupničkih mjesta u Narodnoj skupštini Srbije. Lista "Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija" dobila je 103 mandata, dok je strankama nacionalnih manjina pripalo preostalih sedam.

Republička izborna komisija potvrdila je konačne rezultate 5. novembra, a dan kasnije donijela odluku o dodjeli zastupničkih mandata. Novi saziv parlamenta još treba biti konstituisan.

Kandić je govorila o budućim odnosima Srbije i Bosne i Hercegovine, mogućem preispitivanju imovine političara, odnosu prema ratnim zločinima, ulozi studenata i medija, kao i stavovima nove političke većine prema Evropskoj uniji i Rusiji.

srbija.gov.rs+1

Prema njenoj ocjeni, u djelovanju policije i tužilaštva već se mogu uočiti određeni pomaci. Ipak, upozorila je da je prerano zaključivati hoće li državne institucije raditi nezavisno i bez političkih pritisaka. Informacije o mogućim zloupotrebama i finansijskim nepravilnostima, kako je navela, ukazuju na ozbiljne izazove pred novom parlamentarnom većinom.

Posebno je govorila o najavama preispitivanja imovine političara iz Bosne i Hercegovine u Srbiji. Pri tome nije navela konkretna imena niti tvrdila da je protiv nekog političara iz BiH već pokrenuta istraga, nego je govorila o mogućoj promjeni pristupa institucija.

Odnos prema susjedima

Za Kandić je odnos Srbije prema Bosni i Hercegovini i drugim susjedima jedno od najvažnijih pitanja za političke snage koje su pobijedile na izborima. Osvrnula se i na pokušaje predstavnika studentskog pokreta da tokom predizborne kampanje uspostave komunikaciju s građanima u entitetu RS.

Kako je navela, studenti su u pojedinim gradovima Bosne i Hercegovine pokušali predstaviti svoj program, ali su od tih aktivnosti odustali nakon negodovanja. Buduća vlast u Beogradu, smatra Kandić, treba graditi odnose sa susjednim državama na međusobnom uvažavanju.

"To mi se čini jednim od najurgentnijih izazova za Studentsku listu, za sve koji su učestvovali i doprinijeli pobjedi – da se taj odnos promijeni. Nema napretka ako Srbija zadrži odnos u kojem se ponaša kao da je nadmoćna i kao da diktira političke, društvene i ljudske odnose u regiji", poručila je Kandić.

Ona je navela da pojedini predstavnici Studentske liste među političkim prioritetima ističu razvijanje dobrih odnosa sa susjedima i povezivanje regije oko zajedničkih interesa. Istovremeno, ostaje otvoreno kako će se takve poruke pretvoriti u konkretne odluke nakon formiranja novih institucija.

"Srbija ne može diktirati odnose u regiji." Kandić je naglasila da je promjena takvog odnosa jedan od najurgentnijih izazova za novu političku većinu.

Suočavanje s ratnim zločinima

Među najtežim zadacima buduće vlasti u Srbiji, prema riječima Kandić, bit će odnos prema zločinima počinjenim tokom ratova devedesetih godina. Kao ključna pitanja izdvojila je genocid u Srebrenici, opsadu Sarajeva, prijedorske logore i druge ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, ali i zločine na Kosovu.

Kandić smatra da dosadašnja politika u Srbiji nije omogućila dovoljno otvoreno suočavanje s odgovornošću za ratne zločine. Kao mogući znak promjene navela je odsustvo organizovane grupe studenata sa sahrane Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske RS-a, koji je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Ratko Mladić preminuo je 27. augusta 2026. godine u Hagu. U Beogradu je sahranjen 7. septembra 2026. godine uz državne počasti, što je izazvalo međunarodne osude.

Kandić smatra važnim preispitati dugogodišnje predstavljanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca kao nacionalnih heroja. Međutim, upozorila je da pojedine izjave predstavnika Studentske liste, uključujući stav da bi se presudama trebali baviti historičari, još ne znače stvarno otvaranje pitanja odgovornosti.

"Prethodna vlast napravila je jasne odstupnice u odnosu na Haški tribunal, presude, genocid i sve druge zločine, kao i u odnosu na ono što se događalo na Kosovu. Sve to zahtijeva potpuno novi pristup i novu strategiju", kazala je.

Posebnu ulogu u tom procesu Kandić vidi u univerzitetskim profesorima koji su podržali studentski pokret i koji će biti među predstavnicima nove parlamentarne većine.

Poruka akademskoj zajednici u BiH

Govoreći o prilikama u Bosni i Hercegovini, Kandić je istakla važnost akademske zajednice i mladih u zaštiti državnog suvereniteta. Iskustvo studentskog pokreta u Srbiji, prema njenoj ocjeni, pokazuje značaj angažmana univerziteta i mladih u političkom i društvenom životu.

"Koristeći upravo ovo iskustvo iz Srbije, mislim da se u Bosni i Hercegovini moraju probuditi akademske zajednice, kao što su se probudile u Srbiji. Također, studenti moraju postati snažna društveno-politička snaga koja će braniti suverenitet Bosne i Hercegovine", kazala je.

Posebno je ukazala na razlike u obrazovnim sistemima unutar BiH, smatrajući da one otežavaju stvaranje zajedničkog razumijevanja ratne prošlosti. Govoreći o vrijednostima koje je Bosna i Hercegovina predstavljala prije rata, istakla je značaj zajedničkog života i različitosti.

"Ta predivna ljepota različitosti u Bosni i Hercegovini je srušena. To je najtužnije što se dogodilo", rekla je.

Prema njenoj ocjeni, mlade generacije bi, uz podršku roditelja i profesora, trebale ponovo otvoriti pitanje vrijednosti zajedničkog života.

Mediji i političke promjene

Kandić je govorila i o medijskoj sceni Srbije nakon izbornog poraza liste povezane s Aleksandrom Vučićem. Osvrnula se na pojedine televizije koje su godinama podržavale dosadašnju vlast i ocijenila da se kod dijela novinara primjećuje nagla promjena načina izvještavanja.

Prema njenim riječima, profesionalnost novinara dolazi u pitanje kada medijski radnici koji su ranije koristili uvredljiv govor nakon političkih promjena iznenada promijene pristup. Kao medij koji i dalje podržava Vučića izdvojila je Informer.

"Informer ne posustaje. To je najveća podrška bivšem predsjedniku Srbije", kazala je Kandić.

Naglasila je da nije za zabranu takvih medija, nego za jasna profesionalna pravila i odgovornost u informativnom programu. Po njenoj ocjeni, promjene na političkoj sceni pokazale su važnost preispitivanja odnosa medija prema političkoj moći.

Odnos prema Evropskoj uniji i Rusiji

Kandić je izrazila rezervu prema vanjskopolitičkim stavovima pojedinih predstavnika Studentske liste, posebno kada je riječ o odnosu Srbije prema Rusiji. Iako se u njihovim porukama ističe podrška evropskim integracijama, smatra da zasad nema dovoljno jasnog opredjeljenja za potpuno usklađivanje vanjske politike Srbije s politikom Evropske unije.

"Veoma bih voljela da mogu reći kako već čujemo jasne i odlučne poruke onih koji su na Studentskoj listi da Srbija treba uskladiti svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom Evropske unije. Ali to se ne čuje. Umjesto toga, čuje se jasan stav: evropske integracije – da, sankcije Rusiji – ne", navela je.

Ostaje otvoreno pitanje, smatra Kandić, proizlazi li takav pristup iz zabrinutosti zbog energetske zavisnosti Srbije ili iz želje da se nastavi dosadašnja politika bliskih odnosa s Moskvom.

Njena je ocjena da pobjeda Studentske liste donosi mogućnost političkih promjena, ali da će njihov stvarni domet zavisiti od odluka o nezavisnosti institucija, odnosima sa susjedima, ratnoj prošlosti i vanjskopolitičkom opredjeljenju Srbije.