Pred lokalne izbore u Sloveniji, zakazane za 15. novembar 2026., Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane objavio je analizu o političkim i poslovnim vezama Zorana Jankovića i Milorada Dodika. U dokumentu pod naslovom „Glas za Jankovića – glas za Dodika? Ljubljana usred političkih i poslovnih mreža, organizovanog kriminala i evropskih demokratskih standarda“ razmatraju se transparentnost javnih finansija, regionalni politički utjecaji, sigurnost i funkcionisanje demokratskih institucija.
Izbori će biti održani u 212 slovenačkih općina, gdje će građani birati gradonačelnike, članove općinskih vijeća i predstavnike lokalnih zajednica. Drugi krug izbora za gradonačelnike predviđen je za 29. novembar. U Ljubljani se za gradonačelničku funkciju nadmeće 15 kandidata, među kojima je i Zoran Janković, koji je na čelu grada od 2006. godine, uz prekid tokom 2011. i 2012. godine.
Analiza Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije, poznatog kao IFIMES, Jankovićev odnos s Dodikom posmatra kroz političke kontakte i poslovne veze. U njoj se navodi da je Janković u više navrata govorio o dugogodišnjoj saradnji s Dodikom, koja datira iz perioda kada je bio na čelu trgovačke kompanije Mercator.
IFIMES podsjeća i da je Janković uoči Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine javno podržao Dodika i pozitivno govorio o njegovom političkom djelovanju. Kao drugi važan slučaj navodi se odluka Vlade Slovenije od 11. septembra 2025. godine da Dodiku zabrani ulazak u Sloveniju.
Janković je, prema analizi, rekao da lično ne bi podržao takvu mjeru, a o svom stavu razgovarao je i s tadašnjom ministricom vanjskih poslova Tanjom Fajon. Dodikova administracija u Republici Srpskoj potom je odgovorila recipročnim mjerama protiv predsjednice Slovenije Nataše Pirc Musar i ministrice Fajon.
IFIMES navodi da Janković ima pravo na vlastite političke stavove i na održavanje odnosa s političarima iz regije, ali istovremeno ističe da njegova funkcija podrazumijeva poštivanje institucionalnih ograničenja. Institut zbog toga postavlja pitanje mogu li regionalne političke i poslovne veze utjecati na slovenačku vanjsku politiku i odluke državnih institucija.
U tom kontekstu u analizi se podsjeća da je Sud Bosne i Hercegovine osudio Dodika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Izrečena mu je kazna zatvora od jedne godine, kao i šestogodišnja zabrana obavljanja javnih funkcija koje se finansiraju iz budžeta.
Poslovni dio dokumenta odnosi se na Grad Ljubljana i Kompaniju KPL, kojom upravlja bosanskohercegovački biznismen Mladen Milanović Kaja, vlasnik poslovne grupacije MG Mind. Prema navodima IFIMES-a, KPL od 2006. godine ima koncesiju za redovno i zimsko održavanje gradskih saobraćajnica u Ljubljani.
U julu 2026. godine potpisan je novi dvadesetogodišnji koncesioni ugovor s Gradom Ljubljanom. Njegova vrijednost procjenjuje se na približno 288 miliona eura bez PDV-a, odnosno 14,4 miliona eura godišnje. IFIMES se, kada je riječ o ranijim poslovima, poziva na pisanje slovenačkog lista „Dnevnik“, prema kojem je KPL od 2015. godine zaključio 38 ugovora s Gradom Ljubljanom ukupne vrijednosti od približno 52 miliona eura bez PDV-a.
O novoj koncesiji i njenom dugoročnom finansijskom obimu u septembru 2026. godine izvještavao je i list „Delo“. U analizi se dalje navodi da su mediji Mladena Milanovića Kaju često povezivali s političkim krugovima u Republici Srpskoj, uključujući Milorada Dodika.
IFIMES naglašava da navedene činjenice same po sebi ne dokazuju nepravilnosti niti politički utjecaj. Ipak, Institut smatra da obim javnih sredstava i dugoročna priroda ugovora opravdavaju detaljnu provjeru vlasničkih, poslovnih i političkih veza, kao i transparentnosti postupka dodjele koncesije. Potrebno je, kako se navodi, ispitati porijeklo kapitala, prekogranične finansijske tokove i eventualne nepravilnosti, dok se nezakonite aktivnosti mogu utvrđivati isključivo na osnovu provjerljivih dokaza.
Analiza se bavi i procjenama o imovini političkih i poslovnih krugova iz Republike Srpske u Sloveniji. Prema procjenama koje IFIMES navodi, Dodik i krugovi povezani s njim kontroliraju imovinu u Sloveniji vrijednu više od tri milijarde eura. Institut istovremeno naglašava da te tvrdnje zahtijevaju nezavisnu provjeru i jasno utvrđivanje vlasničkih veza.
Poseban dio dokumenta posvećen je sigurnosnim izazovima u Ljubljani, uključujući organizovani kriminal, trgovinu narkoticima i pranje novca. Slovenačka policija je u oktobru 2026. godine predstavila rezultate gotovo četverogodišnje međunarodne istrage, tokom koje je identificirano šest kriminalnih organizacija koje su djelovale u Sloveniji i drugim evropskim zemljama.
Procijenjena tržišna vrijednost zaplijenjenih ilegalnih droga premašila je 37 miliona eura. U istrazi su učestvovale policijske snage iz 22 zemlje Evropske unije i Zapadnog Balkana, kao i Europol. IFIMES se poziva i na podatke međunarodnog projekta SCORE, prema kojima su mjerenja otpadnih voda tokom 2025. godine pokazala da je Ljubljana imala najveće opterećenje kokainom među slovenačkim gradovima, s vrijednošću od 658 miligrama na 1.000 stanovnika dnevno.
Prema podacima koje Institut navodi, Policijska uprava Ljubljana je tokom 2023. godine zabilježila porast broja krivičnih djela od 14,2 posto na područjima koja pokrivaju općinske policijske stanice, u odnosu na isti period prethodne godine. Podaci za 2025. godinu pokazuju rast nasilnih krivičnih djela za gotovo 30 posto, dok je broj krivičnih djela povezanih s drogama povećan sa 259 na 319.
IFIMES ocjenjuje da takvi pokazatelji zahtijevaju snažniji institucionalni nadzor, bolju saradnju sigurnosnih struktura i veću transparentnost finansijskih tokova.
Jedno od pitanja koje analiza otvara jeste izmjena slovenačkog izbornog zakonodavstva. Tom promjenom ukinuto je pravo glasa na lokalnim izborima državljanima trećih zemalja sa stalnim boravkom u Sloveniji, iako su to pravo imali od 2002. godine. Izmjena je obuhvatila oko 104.000 punoljetnih stanovnika, među kojima su najbrojniji državljani Bosne i Hercegovine i Srbije.
U Ljubljani je, prema podacima iz juna 2026. godine, bilo 21.938 potencijalnih birača iz te kategorije. IFIMES navodi da je riječ o promjeni političkog učešća dugogodišnjih stanovnika Slovenije, dok Ustavni sud Slovenije razmatra ustavnost zakonske odredbe.
Ukidanje prava glasa podržala je i stranka Resnica, koju predvodi Zoran Stevanović, aktuelni predsjednik Skupštine Republike Slovenije. Institut ukazuje i na izostanak javne reakcije Milorada Dodika na oduzimanje biračkog prava državljanima Bosne i Hercegovine koji žive u Sloveniji. U analizi se navodi da je takvih građana 58.350.
IFIMES razmatra i političko djelovanje Zorana Stevanovića, lidera stranke Resnica, posebno njegove stavove o Dodiku. Stevanović je u izjavi za novinsku agenciju SRNA mjere koje je Slovenija poduzela protiv Dodika ocijenio štetnim i kritikovao slovenačku vladu zbog njihove primjene.
Institut smatra da treba razmotriti političke, organizacijske i komunikacijske veze između pojedinih političkih aktera u Sloveniji i struktura u Republici Srpskoj i Srbiji. Istovremeno naglašava da Stevanovićevi javno izneseni stavovi o Dodiku sami po sebi nisu dokaz da djeluje kao politički posrednik ili zastupnik stranih interesa. Za takve zaključke bili bi potrebni konkretni dokazi o koordinaciji političkih aktivnosti, mehanizmima kontrole ili finansijskoj zavisnosti.
U završnici IFIMES razmatra političku odgovornost dugogodišnjeg gradonačelnika Ljubljane i njegove odnose s regionalnim političkim liderima. Institut priznaje Jankovićeve rezultate u urbanom, infrastrukturnom, kulturnom i sportskom razvoju Ljubljane, ali navodi da razvojni projekti ne mogu zamijeniti institucionalnu odgovornost i transparentnost upravljanja javnim sredstvima.
Analiza posebno problematizira podršku koju Janković uživa među dijelom građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine, uključujući Bošnjake, imajući u vidu njegov odnos s Dodikom. „Paradoks nastaje u činjenici da se od Bošnjaka u Ljubljani očekuje da podrže Zorana Jankovića, iako on djeluje kao zagovornik interesa Milorada Dodika“, navodi se u analizi IFIMES-a.
Institut zato postavlja pitanje da li bi podrška Jankoviću mogla predstavljati i indirektnu podršku političkim interesima Dodika i krugova povezanih s njim. U zaključku se ocjenjuje da lokalni izbori nisu samo izbor između kandidata, već i između različitih modela upravljanja Ljubljanom: modela snažne koncentracije političke moći ili sistema veće transparentnosti, institucionalnog nadzora i odgovornosti prema građanima.
