Porodice 18 poginulih i stanovnici Donje Jablanice još čekaju završetak istrage o tragediji koja se dogodila u noći između 3. i 4. oktobra 2024. godine u Donjoj Jablanici. Tada su odron kamenja i vodena bujica usmrtili 18 stanovnika, potpuno uništili više od 20 kuća i oštetili oko 50 objekata.
Jedno od ključnih pitanja jeste da li je na području kamenoloma Šupljika, iznad naselja Donja Jablanica, nelegalno ili nestručno odlagan crni granit i drugi otpad nastao preradom kamena. Istraga treba utvrditi i da li je taj materijal, nakon obilnih padavina, mogao biti pomjeren prema naselju i doprinijeti tragediji. Konačna krivična odgovornost za ono što se dogodilo još nije utvrđena.
Predmet prešao u nadležnost Federalnog tužilaštva
Istragu od prije oko pola godine vodi Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva. Prije toga, predmet je oko 18 mjeseci bio u nadležnosti Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Žurnal navodi da se nakon preuzimanja predmeta pokazalo kako dio ranije prikupljenih dokaza i saslušanja nije proveden u skladu sa zakonskom procedurom. Zbog toga su ponovljeni pretresi, izuzimanje dokumentacije i saslušanja svjedoka, kao i drugih osoba koje bi mogle imati informacije važne za istragu.
Glasnogovornica Federalnog tužilaštva Nina Hadžihajdarević rekla je za Žurnal da tužioci razumiju značaj predmeta, posebno za porodice žrtava, ali i interes javnosti za odgovore.
„Mi smo svjesni važnosti ovog predmeta, posebno za porodice žrtava. Svjesni smo interesa javnosti u ovom predmetu i očekivanja odgovora. Međutim, ono što nam je jako važno jeste da se ta istraga obavi temeljito i kvalitetno i da ta tužilačka odluka bude donesena na temelju zakonski prikupljenih činjenica i dokaza“, rekla je Hadžihajdarević.
Dodala je da je još rano govoriti o tome kada bi tužilačka odluka mogla biti donesena.
Šta je utvrđeno o kamenolomu
Kamenolom iznad naselja bio je povezan s firmom SANI iz Jablanice, čiji je vlasnik Dženan Honđo. Prema navodima Žurnala, firma je bila registrovana za obradu kamena, ali nije imala koncesiju niti okolišnu dozvolu za kamenolom Šupljika.
Firma je posjedovala urbanističku saglasnost koju je Općinsko vijeće Jablanice izdalo 2011. godine. Ta saglasnost odnosila se na geološka istraživanja, a ne na eksploataciju kamena.
Damir Šabanović, bivši načelnik Jablanice, tokom javne debate Žurnala objasnio je da urbanistička saglasnost nije predstavljala dozvolu za eksploataciju.
„Urbanistička saglasnost ne znači dozvolu za eksploataciju. Oni koji su imali odobrenje za istražne radnje nisu imali dozvolu za eksploataciju. Pod krinkom tih istražnih radova onoliko brdo se iskoristilo“, rekao je Šabanović.
Mještani Donje Jablanice ranije su iznosili tvrdnje da se kamen eksploatisao miniranjem. Jasmin Maslo kazao je da su se tokom prvih nekoliko godina rada kamenoloma čule snažne eksplozije, od kojih je podrhtavalo tlo, dok je kamenje padalo i na krovove obližnjih kuća.
U javnosti se kao mogući faktor nestabilnosti terena spominjala i intenzivna sječa šume iznad naselja. Dženan Imamović, mještanin Donje Jablanice, ranije je tvrdio da je šuma godinama sječena na području korištenom za eksploataciju kamena. Prema njegovim riječima, za to su znali brojni ljudi u lokalnoj zajednici.
Inspekcijski nadzor i navodi o otpadu
Podaci o prestanku eksploatacije nisu bili jednaki. Inspekcijskim nadzorom iz augusta 2021. godine utvrđeno je da na lokaciji nema mašina ni radnika, a ležište je bilo obraslo vegetacijom. Inspektori su zaključili da se radovi tada ne izvode.
Anonimni izvor Žurnala tvrdi da je dokumentacija o nepravilnostima u radu kamenoloma na području Jablanice i Konjica proslijeđena Federalnoj upravi policije. Prema njegovim saznanjima, kamenolom firme SANI nije bio aktivan tokom posljednje dvije godine prije tragedije.
Isti izvor, međutim, tvrdi da je na tom području odlagan otpad nastao preradom kamena. „Imam saznanje da je gospodin Honđo izdao objekat gdje se prerađuje kamen firmi koja je vozila crni granit na otpad gore gdje je bio njegov kamenolom i zato vidimo ostatke granita crne boje, a u kamenolomu je bijela boja kamena“, naveo je izvor.
Na tragove crnog granita ukazuje i preliminarni izvještaj Federalnog zavoda za geologiju. U njemu su duž zone odrona evidentirani tragovi takozvanog gabra. Da li je taj materijal, zajedno s drugim otpadom iz prerade kamena, bio nelegalno ili nestručno odlagan i da li je mogao biti pokrenut prema naselju, treba utvrditi istragom.
Pogon firme SANI za rezanje i obradu kamena bio je iznajmljen firmi ARIDAL. Đani Klaser, vlasnik firme ARIDAL, potvrdio je za Žurnal da je koristio pogon, ali je negirao korištenje prostora kamenoloma za odlaganje materijala.
„Mi smo samo iznajmili pogon za rezanje od firme SANI“, rekao je Klaser. Na pitanje da li su kamenolom Šupljika koristili za odlaganje otpada ili kamena, odgovorio je: „Ne, ništa nismo odlagali niti ga koristili.“
Žurnal navodi da su za aktivnosti u i oko kamenoloma morale znati ili su trebale znati nadležne institucije, među kojima policija, inspekcija i ministarstvo nadležno za koncesije. Porodice žrtava i stanovnici Donje Jablanice i dalje čekaju odgovore o krivičnoj odgovornosti. Na prvoj godišnjici tragedije iz Jablanice je poručeno da se očekuju optužnice i odgovornost, a slični zahtjevi čuli su se i godinu kasnije.
