Piše: Milan Blagojević (BN)
U svjetlu nedavne odluke Ustavnog suda BiH, koja je donesena 25. septembra 2026. godine, važno je osvrnuti se na dvije značajne štetne posljedice vladavine Milorada Dodika tokom izbornog mandata od 2022. do 2026. godine.
Prva posljedica proizašla je iz odluke Ustavnog suda, dok je druga, koja se dogodila u julu 2023. godine, nastala gotovo na početku njegovog mandata. Obje posljedice su štetne po Republiku Srpsku i ostaju na snazi.
Naime, u junu 2023. godine, Dodik je naložio svojim poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske da usvoje Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, što su oni odmah učinili. Ovaj zakon je u suprotnosti s Ustavom BiH, koji nalaže da odluke Ustavnog suda imaju obavezujuću snagu na cijeloj teritoriji BiH, uključujući i Republiku Srpsku.
Ova odluka je otvorila put Kristijanu Šmitu da u julu 2023. godine uvede krivično djelo neizvršenje odluka visokog predstavnika, što bi se možda i dogodilo bez Dodikove prethodne akcije. Iako ovo ne opravdava Šmitove postupke, postoji jasna veza između ova dva događaja.
Dodik pokušava skrenuti pažnju s te veze, tvrdeći da je Šmit planirao nametnuti zakon o državnoj imovini BiH. Međutim, to nije tačno, jer je Šmit već nametnuo krivično djelo neizvršenje odluka visokog predstavnika zahvaljujući Dodikovoj naredbi. Tokom tri godine nakon toga, Šmit nije nametnuo zakon o državnoj imovini, iako je imao mogućnost da to učini.
Dodik je 2007. godine, kada su njegovi poslanici bili većina u Parlamentu BiH, izglasao Zakon o usvajanju Zakona Pedija Ešdauna o državnoj imovini BiH, čime je stvorio pravni okvir za pojam "državna imovina BiH". Ova činjenica dodatno potkrepljuje neistinitost Dodikovih tvrdnji da je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda donesen da bi se spriječilo nametanje zakona o državnoj imovini.
U tom kontekstu, Dodikova naredba da se donese zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH poslužila je kao osnova za Šmitovo nametanje krivičnog djela, koje predstavlja prijetnju svima koji ne postupaju prema odlukama visokog predstavnika. Ova situacija ostavlja ozbiljne posljedice za Republiku Srpsku.
Nedavna odluka Ustavnog suda BiH, donesena 25. septembra 2026. godine, dodatno naglašava štetne posljedice Dodikove vladavine. Ova odluka zabranjuje isplate po lobističkom ugovoru koji je Dodikov režim sklopio u septembru 2025. godine, kao i budžetsko finansiranje budućih lobističkih ugovora koji su suprotni Ustavu BiH.
U ovoj situaciji, Ustavni sud BiH će odrediti šta je suprotno Ustavu i prethodnim odlukama. Dodikova odluka da zaključi lobistički ugovor omogućila je Ustavnom sudu da donese ovu presudu, slično kao što je njegova prethodna odluka o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda omogućila Šmitu da nametne svoje krivično djelo.
Na kraju, treba naglasiti da postupci Milorada Dodika i njegovog režima ne doprinose dobrobiti Republike Srpske.