Prva zimska oluja poplavila je oko 70.000 šatora raseljenih Palestinaca u Pojasu Gaze, a procijenjena šteta iznosi oko tri miliona dolara. Civilna zaštita Gaze primila je oko 1.500 poziva u pomoć: 1.500 poziva u roku od 10:00 sati nakon početka kiše, dok je voda na pojedinim lokacijama sa skloništima porasla za 30 do 40 centimetara.
Vladin ured za medije u Gazi saopćio je da su se srušili deseci zidova i da ima povrijeđenih. U saopćenju, koje prenosi Al Jazeera, navedeno je i da napukle zgrade kojima prijeti urušavanje predstavljaju sve veću opasnost. Ured je za katastrofu "u potpunosti odgovornim" smatrao Izrael, navodeći zatvorene granične prelaze i blokadu materijala za skloništa i obnovu, te je pozvao međunarodnu zajednicu i agencije UN-a da hitno reaguju i zaštite raseljene.
"Desilo se ono čega smo se bojali. Nekoliko centara za smještaj potpuno je poplavljeno i svi koji su bili unutra sada su istjerani u neizvjesnost", rekao je glasnogovornik civilne zaštite Mahmoud Basal. Dodao je da su najugroženiji nedonoščad, stari i bolesni.
Oluja je dodatno oštetila zgrade koje su već stradale u ratu koji je počeo u oktobru 2023. godine. Spasioci su evakuisali stanare zgrade u Nuseiratu nakon njenog djelimičnog urušavanja zbog jakog vjetra i kiše. Na sjeveru Gaze srušio se zid druge zgrade, pri čemu su povrijeđene dvije osobe, prenosi palestinska agencija Wafa.
Snimci iz kampova u gradu Gazi, Khan Younisu i Deir el-Balahu prikazuju porodice koje prolaze kroz vodu do gležnjeva, natopljene dušeke i deke, kao i djecu koja bosa stoje u blatu i kanalizaciji.
U al-Mawasiju, priobalnom području na jugu Gaze u kojem je smješteno više od 900.000 raseljenih, kiša pada od petka u 22 sata po lokalnom vremenu. Novinar Al Jazeere Rami Abu Taima javio je da je više od 125.000 porodica uz obalu u opasnosti da im more odnese šatore. Za subotu u 12:00 navedeno je da su uslovi i dalje teški.
Hitni komitet Gaze saopćio je da više od milion raseljenih čeka tešku zimu, zbog čega su Gazi hitno potrebni oko 200.000 šatora i sredstva za grijanje.
Direktor civilne zaštite Raed al-Dahshan rekao je da ekipe na terenu mogu malo pomoći poplavljenim porodicama. "Civilna zaštita nema nijednu ceradu ni nijedan šator. Bavimo se samo spašavanjem života, a to nije dovoljno", rekao je.
Mohammed Abu Salmiya, direktor medicinskog kompleksa al-Shifa u gradu Gazi, kazao je da je hitni prijem bolnice bio poplavljen i van funkcije oko četiri sata. Upozorio je na porast crijevnih, respiratornih i kožnih infekcija jer se u šatorima kanalizacija miješa s kišnicom. "Vidjet ćemo mnogo smrti, desetine, a možda i stotine, među novorođenčadi kojoj je u šatorima potrebna toplina", kazao je.
Mnogi šatori postavljeni su u prvoj godini raseljavanja, a sada su u četvrtoj godini i više puta su krpljeni. Prema humanitarnom protokolu primirja trebali su biti zamijenjeni kontejnerima, ali Izrael nije dozvolio njihov ulazak. Mohammed Salha, direktor Mreže palestinskih nevladinih organizacija, rekao je da u Gazu dnevno ulazi samo 180 do 200 kamiona, umjesto 600 dogovorenih humanitarnim protokolom, te da samo oko 40 njih prevozi humanitarnu pomoć. Na egipatskoj strani granice, naveo je, čeka 50.000 šatora. "Ne želimo reagovati nakon što šatori poplave. Moramo reagovati prije nego što se katastrofa dogodi", poručio je Salha.