Promjena vlasti nakon parlamentarnih izbora u Srbiji održanih 25. oktobra 2026. godine mogla bi otvoriti pitanje porijekla imovine političara iz Bosne i Hercegovine koji posjeduju nekretnine u toj zemlji. Studentska lista – Studenti pobeđuju osvojila je više od 2,3 miliona glasova i obezbijedila ubjedljivu većinu u državnom parlamentu, čime je okončana 14-godišnja vlast Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke (SNS).
Predstavnici Studentske liste među prioritetima nove Vlade u prvih 100 dana navode provjeru porijekla imovine i oduzimanje one koja je nezakonito stečena. Kažu da za takav postupak već postoje zakonski okviri, ali najavljuju njihovu dosljedniju primjenu, kao i utvrđivanje imovine političara i njihovih finansijera.
„Sva nezakonito stečena imovina bit će oduzeta“
Radomir Saičić, predstavnik Studentske liste, rekao je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) da će „Sva nezakonito stečena imovina bit će oduzeta“, bez obzira na to da li pripada domaćim ili stranim političarima.
Ako nova vlast sprovede ono što najavljuje, i političari i funkcioneri iz Bosne i Hercegovine koji imaju nekretnine u Srbiji morali bi dokazivati na koji način su ih stekli. Novinari CIN-a godinama prikupljaju podatke o imovini političara i objavljuju ih u bazi „Imovina političara“.
Prema tim istraživanjima, nekretnine u Srbiji najčešće posjeduju političari iz Republike Srpske (RS), kao i članovi njihovih užih porodica. Stanove i kuće uglavnom su kupovali u Beogradu i Novom Sadu.
Dodikova vila od 850.000 eura i istraga koja traje godinama
Podaci o imovini Milorada Dodika u Beogradu poznati su godinama. Novinari su 2009. godine otkrili da je tadašnji premijer RS-a kupio vilu u elitnom dijelu grada za 850.000 eura. Novac je, prema tim navodima, isplaćen, a Dodik se upisao kao vlasnik luksuzne nekretnine. Kredit za njenu kupovinu podigao je tek osam mjeseci kasnije.
Tužilaštvo BiH pokrenulo je istragu o kupovini vile 2015. godine. Iz te institucije su u proljeće 2026. godine saopštili da u predmetu nema većeg pomaka, navodeći da državni organi Srbije godinama ne odgovaraju na zahtjeve za dostavljanje ključne dokumentacije.
U Srbiji postoje propisi koji omogućavaju ispitivanje porijekla imovine i njeno oduzimanje ako se utvrdi da je stečena kriminalnim radnjama. Slični zakonski propisi postoje i u RS-u, kao i djelimično u Federaciji BiH, ali njihova primjena u praksi gotovo da nije zaživjela.
Politička analitičarka Tanja Topić očekuje da bi promjena vlasti u Srbiji mogla uticati na borbu protiv korupcije i zloupotrebe javnih resursa. „Mi sada očekujemo, da li naivno, da li smo neinformisani, da li ne znamo da ova promjena vlasti u Srbiji riješi korupciju, klijentelizam, zloupotrebu javnih resursa, javnih sredstava (kod nas, op. a), a vlast ovdje formiraju. Mi smo je potvrdili na izborima − isti ljudi koji su na vlasti zadnjih 20 godina“, kaže Topić.
Vladavina prava i iskorjenjivanje korupcije
Studentska lista u programu najavljuje uvođenje vladavine prava, uz posebno isticanje borbe protiv korupcije. Kao mjere navode oslobađanje pravosuđa, lustraciju javnih funkcionera i provjeru porijekla imovine. Tvrde da bi oduzimanje nezakonito stečenog bogatstva donijelo budžetu stotine miliona eura, koja bi bila usmjerena u javna ulaganja.
Program predviđa i jačanje Poreske uprave, uključujući njeno kadrovsko opremanje. Ta institucija ima važnu ulogu u primjeni Zakona o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu Republike Srbije.
Drugi propis koji u Srbiji uređuje ovu oblast jeste Zakon o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela. On javnim tužiocima daje posebna ovlaštenja da, u saradnji s drugim državnim organima, zatraže privremeno ili trajno oduzimanje imovine za koju se utvrdi da je nezakonito stečena.
Sarah El Sarag, advokatica i predstavnica Studentske liste, kaže da je primjena tih propisa godinama bila „nikakva“. Prema njenim riječima, kontrola ne bi obuhvatila samo fizička lica nego i firme povezane s njima.
„Javnost je upoznata sa tim da građani Republike Srpske imaju dvojno državljanstvo i samim tim da mogu i da posluju ovde i da budu naši državljani i biće podložni ispitivanju imovine kao i javni funkcioneri ovde i privatna preduzeća koja su poslovala, da li su tenderi ili šta je u pitanju, i na osnovu toga će oni, naravno, ukoliko postoji delo, biti procesuirani”, kaže El Sarag.
Nesrazmjer između primanja i imovine
El Sarag saradnju poreskih uprava vidi kao jedan od ključnih elemenata postupka. „Ako su vam primanja 2.000 evra, odakle vama stan, naprimer, u Beogradu na vodi od pola miliona evra?”
Poreska uprava može po službenoj dužnosti započeti provjeru kada utvrdi nesrazmjer između prihoda i imovine. Postupak može biti pokrenut i na prijavu drugog organa ili na inicijativu fizičkog odnosno pravnog lica.
Oba navedena zakona postoje i u RS-u, dok je u Federaciji BiH usvojen samo Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom. Ipak, efekti njihove primjene do sada nisu vidljivi.
Topić takvo stanje povezuje s pravosuđem koje su, kako kaže, godinama kontrolisale vladajuće političke strukture. „Strahujem od toga da je taj dio imovine koja postoji u Srbiji, da je to samo vrh ledenog brijega. Mislim da jako puno imovine naši zvaničnici imaju u zemljama Evropske unije − što u nekretninama, što u novcu.“
Za sada bi se promjene u ovoj oblasti mogle očekivati samo u Srbiji. U prvim danima nakon izbora uslijedila su hapšenja visokopozicioniranih funkcionera i kontrola rada pravosuđa. Zagorka Dolovac, vrhovna javna tužiteljica u Srbiji, naložila je kontrolu svih tužilaštava u državi, uključujući Javno tužilaštvo za organizovani kriminal.
Istraga o kupovini vile
Tužilaštvo BiH obratilo se 2016. godine Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal sa zahtjevom da ispita jednog svjedoka i da, putem međunarodne pravne pomoći, dostavi dokumentaciju povezanu s istragom o kupovini vile Milorada Dodika, bivšeg predsjednika RS-a i aktuelnog predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal ranije je novinarima CIN-a odgovorilo da je imalo poteškoće u pronalaženju svjedoka. Zatražena je pomoć Ministarstva pravde, ali ona nije pružena, pa je svjedok pronađen i saslušan tek 2022. godine.
Zapisnici sa saslušanja i druga tražena dokumentacija proslijeđeni su Ministarstvu pravde Srbije. Iz Tužilaštva BiH su naveli da to ministarstvo od tada ignoriše zahtjeve za dostavljanje materijala.
Novinari CIN-a pisali su još 2009. godine da je Dodik kupio vilu površine 342 kvadrata na Dedinju, elitnom beogradskom naselju. Da bi se 2007. godine upisao kao vlasnik trospratnice, morao je isplatiti 850.000 eura. Kredit za kupovinu dobio je, prema ranije objavljenim podacima, osam mjeseci poslije.
Dodik je u martu 2022. godine u Tužilaštvu BiH dao izjavu o kupovini nekretnine. Iz te institucije novinarima je odgovoreno da je predmet otvoren. Na pitanja da li će poslije promjene vlasti u Srbiji ponovo tražiti dostavljanje podataka nisu odgovorili.
Dodikov advokat tvrdi da nije bilo krivičnog djela
Goran Bubić, advokat Milorada Dodika, tvrdi da je kupovina vile bila regularna. Najprije nije želio govoriti jer je predmet u toku istrage, ali je kasnije pozvao novinarku i rekao da su finansijska vještačenja osporila tezu o pranju novca.
Bubić tvrdi da je Dodik kredit podigao 2007. godine za objekat koji je „tek trebao kupiti“, pa, prema njegovom objašnjenju, „nije bilo uslova da se ispostavi hipoteka“. Dodao je da je kreditom iz 2008. godine zatvoren prethodni kredit te da je slučaj potpuno rasvijetljen jer, kako tvrdi, nema krivičnog djela.
O nedostavljanju dokumentacije iz Srbije Bubić je rekao: „Neće niko da podmetne leđa da obustavi istragu koja je davno trebala biti obustavljena“.
Dodik je godinama podržavao politiku Aleksandra Vučića, čija je Srpska napredna stranka (SNS) bila na vlasti od 2012. godine. Vučića je javno podržavao i tokom dvogodišnjih građanskih protesta koji su počeli krajem 2024. godine. Nezadovoljstvo građana Srbije uslijedilo je nakon pada betonske nadstrešnice na renoviranoj zgradi željezničke stanice u Novom Sadu, kada je poginulo 16 osoba.
Protesti su doveli do prijevremenih parlamentarnih izbora, održanih 25. oktobra 2026. godine. U izbornoj noći Dodik je stajao uz Vučića kada je on proglasio poraz i kraj svoje četrnaestogodišnje vladavine. Nakon izbora Dodik je danima predstavnicima Studentske liste, koja je osvojila pobjedu, poručivao da se nada dobroj saradnji.
Političari godinama prećutkuju imovinu
Provjera imovine mogla bi obuhvatiti i nekretnine Nenada Nešića, bivšeg državnog ministra bezbjednosti i predsjednika DNS-a. On prilikom preuzimanja funkcije 2023. godine nije prijavio da je sa suprugom suvlasnik stana od 98 kvadrata i kuće od 176 kvadrata u Novom Sadu.
Nešić je novinarima CIN-a rekao da nije znao da treba prijaviti i imovinu supružnika. Objasnio je da mu je u Savjetu ministara tako rečeno, a nakon toga je odbio dalje razgovarati o toj temi.
Nekoliko dana kasnije Nešić je, gostujući na N1 televiziji, govorio o načinu na koji je stekao nekretnine.
„Platio bez kredita, kupio regularno, kupio od primanja. Imam platu. Sve sam platio regularno preko banke gdje primam platu.”
U narednim godinama nastavio je trgovati nekretninama u Novom Sadu. Kuća više nije u vlasništvu supružnika, dok je Nešić postao vlasnik još dvije nekretnine. Prema katastarskim podacima, trenutno u tom gradu ima dva stana i garažu.
Vrijednu imovinu Nešić i članovi njegove porodice imaju i u Crnoj Gori. Državno tužilaštvo te zemlje stavilo je ukupno pet njihovih nekretnina u Budvi i Tivtu pod mjeru zabrane raspolaganja.
Tužilaštvo BiH šestu godinu vodi predmet protiv Nešića zbog sumnje da je, dok je bio direktor Javnog preduzeća „Autoputevi Republike Srpske“, počinio krivična djela pranje novca, primanje mita i zloupotreba položaja. Sumnja se da je na taj način ostvario finansijsku korist od oko milion maraka.
Njegov mandat državnog ministra prekinut je početkom 2025. godine, ubrzo nakon što je završio u pritvoru. U pritvoru je proveo oko šest mjeseci, a na slobodu je izašao u maju te godine nakon što je platio kauciju od 1,37 miliona maraka. Kao garanciju je založio jednu od nekretnina.
Nešić nije odgovorio na poziv novinara.