Evropska komesarka za proširenje Marta Kos danas će predstaviti novi set pravno obavezujućih zaštitnih mjera kojima Evropska unija želi spriječiti da buduće članice nakon pristupanja iznutra oslabe Uniju.
Nova pravila posebno su važna za zemlje koje čekaju članstvo. Među njima je i Bosna i Hercegovina. Prema najavama, mogla bi uključivati sankcije za demokratsko nazadovanje, pa čak i mogućnost privremenog suspendovanja prava veta.
Ideja se u evropskim krugovima opisuje jednostavnom porukom: „Bez trojanskih konja“.
Iskustvo s Mađarskom i Poljskom
Brisel još osjeća posljedice višegodišnjih sporova s Mađarskom i Poljskom, koje su se Evropskoj uniji pridružile u velikom talasu proširenja 2004. godine, posebno oko pitanja nezavisnosti pravosuđa i medija.
Nove zaštitne mjere trebale bi omogućiti EU da reaguje ukoliko buduća članica nakon pristupanja počne nazadovati u oblastima demokratije i vladavine prava.
Prema ranijim informacijama Rapporteur Intelligencea, mjere bi mogle uključivati sankcionisanje demokratskog nazadovanja, ali i privremenu suspenziju pojedinih prava novih članica, uključujući pravo veta.
Međutim, cilj novih pravila nije samo zaštita funkcionisanja EU. Njima se pokušava pridobiti i podrška skeptične javnosti u državama članicama za novo proširenje Unije.
To pitanje posebno dobija na značaju uoči izbora u nekoliko evropskih zemalja i jačanja stranaka koje se protive ili su skeptične prema daljnjem proširenju.
Francuska i Njemačka traže čvrste garancije
Francuska, Njemačka, Nizozemska i Belgija među državama su koje zagovaraju snažne zaštitne mehanizme kako bi njihove vlade mogle lakše opravdati novo proširenje pred domaćom javnošću.
Za pristupanje nove države EU potrebna je saglasnost svih država članica u skladu s njihovim ustavnim procedurama.
U Francuskoj postoje i posebna ustavna pravila koja se odnose na ratifikaciju budućih proširenja EU.
„Uz uspon Nacionalnog okupljanja (Rassemblement National), potrebni su nam argumenti“, rekao je jedan diplomata.
Dio članica protiv novih ograničenja
Međutim, unutar same EU nema saglasnosti o predloženom pristupu.
Grupa zemalja, među kojima su Italija i Austrija, a kojima je prioritet integracija Zapadnog Balkana, već je izrazila nezadovoljstvo mogućnošću uvođenja dodatnih zaštitnih mjera.
„Politički gledano, to je neprihvatljivo za značajan broj država članica“, izjavio je Steven Blockmans, stručnjak za pitanja proširenja.
Stroga pravila mogla bi izazvati nezadovoljstvo i među državama kandidatima. Posebno među onima koje smatraju da su posljednjih godina ostvarile značajan napredak u reformama.
Jedno od upozorenja jeste da nova pravila ne bi smjela stvoriti kategoriju članica EU „drugog reda“.
Šta nova pravila znače za zemlje kandidate
Predstojeća rasprava zato će biti važna i za zemlje Zapadnog Balkana koje godinama čekaju napredak prema članstvu.
Bosna i Hercegovina ima status kandidata za članstvo u EU. Konačni oblik novih zaštitnih mehanizama mogao bi biti relevantan i za njen budući proces pristupanja.
Pred Martom Kos sada je zadatak da pronađe ravnotežu između dva cilja: ubrzavanja proširenja EU i uvjeravanja postojećih članica da buduće proširenje neće ugroziti funkcionisanje Unije.
