Demokratska kontrola Predstavničkog doma i Senata mogla bi otvoriti prostor za snažniji angažman američkog Kongresa prema Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu. Među mogućim potezima su saslušanja o secesionizmu u BiH, razmatranje izbora nasljednika visokog predstavnika, podrška demokratskim institucijama i pritisak na provođenje sankcija protiv onih koji destabiliziraju region.
Amanda Thorpe, viša saradnica Centra za Evropu pri Atlantskom vijeću, u izjavi za Fenu kazala je da novi odnos političkih snaga omogućava aktivniji kongresni nadzor američke politike prema regionu. Istovremeno, ključne vanjskopolitičke odluke i dalje će donositi izvršna vlast SAD.
Saslušanja o secesionizmu i novom visokom predstavniku
Thorpe očekuje da bi Kongres mogao razmatrati secesionističke politike u Bosni i Hercegovini, kao i pitanje izbora nasljednika visokog predstavnika. Prema njenim riječima, moguće je i donošenje budžetskih odredbi te finansiranje programa usmjerenih na zaštitu i jačanje demokratije i vladavine prava.
„Očekujem veći angažman Kongresa, uključujući saslušanja o secesionizmu i izboru nasljednika visokog predstavnika, budžetske odredbe i finansiranje programa za zaštitu i jačanje demokratije i vladavine prava, kao i pritisak na administraciju da provede obavezne sankcije predviđene Zakonom o demokratiji i prosperitetu zapadnog Balkana protiv onih koji destabiliziraju region, uključujući mreže povezane sa secesionističkim politikama“, kazala je Thorpe.
Ona je podsjetila da Kongres tradicionalno ima važnu ulogu u oblikovanju američkog odnosa prema zapadnom Balkanu, iako izvršna vlast određuje tempo politike.
„Izvršna vlast i dalje će određivati tempo politike, ali Kongres je uvijek imao snažan stav prema Balkanu i na mnogo načina predvodio izvršnu vlast. Kongres će nastojati zaštititi teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine“, istaknula je.
Južna interkonekcija pod mogućim kongresnim nadzorom
Mogući intenzivniji nadzor mogao bi obuhvatiti i odluke administracije predsjednika SAD Donalda Trumpa u BiH, među kojima su postupci povezani s projektom Južne interkonekcije. Thorpe je kao primjer navela izvještaj demokratskog kongresmena Billa Keatinga „Pay for Play in the Balkans“.
„Istraživački plan demokrata već je vidljiv u Keatingovom izvještaju, koji dovodi u pitanje proces odobravanja projekta Južne interkonekcije. Keating će u novom Kongresu predsjedavati Pododborom za Evropu, uz ovlaštenja za izdavanje obavezujućih poziva za dostavljanje dokumentacije i svjedočenje“, navela je Thorpe.
Bill Keating je trenutno najviše rangirani demokratski član Pododbora za Evropu pri Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma, a u novom Kongresu predsjedavat će Pododborom za Evropu.
U izvještaju objavljenom u septembru ove godine preispituju se odluke o Južnoj interkonekciji i ukidanje sankcija Miloradu Dodiku i osobama povezanim s njim. Dokument sadrži optužbe o pogodovanju političkim saveznicima predsjednika Trumpa i zahtjev za detaljnijim kongresnim nadzorom tih odluka.
Izborni rezultat i odnos prema Trumpu
Demokrati su na američkim međuizborima osvojili kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom. Thorpe je za Fenu ocijenila da rezultat predstavlja jasnu poruku birača nezadovoljnih politikom predsjednika Trumpa.
U tom kontekstu izdvojila je pobjedu Roya Coopera u Sjevernoj Karolini nad Michaelom Whatleyjem, protukandidatom kojeg je podržavao Trump. Demokrati su u toj saveznoj državi prvi put od 2008. godine osvojili senatorsko mjesto. Thorpe je navela i uvjerljivu pobjedu Jona Ossoffa u Georgiji.
„Pobjeda Roya Coopera u Sjevernoj Karolini nad Michaelom Whatleyjem, kojeg je podržavao Trump, kao i uvjerljiva pobjeda Jona Ossoffa u Georgiji, pokazuju da su se birači iz predgrađa i politički neopredijeljeni birači udaljili od administracije“, kazala je.
Uz pobjede demokrata u utrkama za senatorska mjesta koja su republikanci držali decenijama, Thorpe taj ishod vidi kao odbacivanje predsjednikove političke agende.
„Potaknuti visokim cijenama, ratom u Iranu i zabrinutošću zbog korupcije, republikanci su doživjeli težak izborni poraz. Demokrati bi ove rezultate trebali shvatiti kao mandat da ostvare konkretne rezultate, a ne kao podršku samoj stranci, koja je i dalje nepopularna zbog povezanosti s političkim establišmentom“, ocijenila je Thorpe.
Trump pred snažnijim ograničenjima
Prema ocjeni Thorpe, Trump se prvi put suočava s demokratskom kontrolom oba doma Kongresa i s ograničenjima u provođenju zakonodavne agende. Predsjednik je već najavio korištenje predsjedničkog veta.
„Trump se nikada ranije nije suočio s time da demokrati kontroliraju oba doma Kongresa. Već je najavio korištenje predsjedničkog veta, a sada se suočava s činjenicom da je izgubio kontrolu nad zakonodavnom agendom, budžetskim odlukama, mogućnošću upravljanja bez kongresnih istraga te, što je posebno važno, potvrđivanjem sudskih i ambasadorskih imenovanja“, pojasnila je.
Ipak, izvršna vlast zadržava pravo veta, koje Kongres može nadjačati, mogućnost donošenja izvršnih uredbi, izuzeća od sankcija i ovlaštenja vrhovnog komandanta oružanih snaga.
„Izvršna vlast zadržava pravo veta, koje Kongres može nadjačati, mogućnost donošenja izvršnih uredbi, izuzeća od sankcija i ovlaštenja vrhovnog komandanta oružanih snaga. Demokrati će vjerovatno najprije nastojati ograničiti predsjedničke poteze, a zatim preispitati i obnoviti pojedine politike“, kazala je Thorpe.
Ona smatra da bi se Trump, suočen s preprekama u provođenju unutrašnje političke agende, mogao dodatno usmjeriti na vanjsku politiku, gdje predsjednik ima širi prostor za djelovanje.
Podrška NATO-u, Evropi i Ukrajini
Thorpe očekuje da će demokratski članovi Kongresa snažnije govoriti o transatlantskom partnerstvu, NATO-u i pomoći Ukrajini.
„Demokratski članovi Kongresa snažno će govoriti o vrijednosti transatlantskih veza, značaju NATO-a i važnosti pomoći Ukrajini da odbrani svoju zemlju i suverenitet“, istaknula je.
Demokratski Kongres, prema njenim riječima, može ojačati zaštitne mehanizme transatlantskog partnerstva. To bi uključivalo donju granicu od 76.000 američkih vojnika u Evropi, kao i uvjete ili odobrenja povezana s revizijom rasporeda snaga Pentagona.
„Demokratski Kongres može ojačati zaštitne mehanizme transatlantskog partnerstva, uključujući donju granicu od 76.000 američkih vojnika u Evropi, kao i uvjete ili odobrenja povezana s revizijom rasporeda snaga Pentagona. Također može obnoviti ulogu Kongresa kao najpouzdanijeg evropskog sagovornika u Washingtonu“, pojasnila je Thorpe za Fenu.
Istovremeno, različite poruke iz Bijele kuće i Kongresa prema evropskim saveznicima mogle bi, kako je upozorila, otežati razumijevanje američke vanjske politike.
Podrška reformama u Srbiji i pritisak zbog ruskog utjecaja
Kada je riječ o Srbiji, Thorpe očekuje da bi demokratska većina mogla podržati reformski orijentiranu vlast u Beogradu, ali i pojačati pritisak zbog ruskog utjecaja na zapadnom Balkanu.
„Demokratski Kongres, uz nastavak aktivnosti političara koji snažno zagovaraju angažman na Balkanu, poput republikanca Joea Wilsona, vjerovatno će podržati reformsku vlast u Beogradu, istovremeno vršeći snažniji pritisak zbog ruskog utjecaja, uključujući veze Republike Srpske s Moskvom“, navela je.
Dodala je da će američka uloga ostati odlučujuća dok novo rukovodstvo Srbije bude definiralo vanjskopolitičke prioritete.
Na pitanje da li međuizborni rezultati označavaju početak dugoročne promjene političkih odnosa u SAD-u, Thorpe je odgovorila da je riječ prvenstveno o reakciji na aktuelnog predsjednika.
„Zasad je ovo prvenstveno reakcija na Trumpa. On je biračima poručio da glasaju kao da se njegovo ime nalazi na glasačkom listiću i oni su upravo tako postupili“, istaknula je.
Dugoročniji učinak izbora, prema njenoj procjeni, zavisit će od rezultata koje demokrati ostvare u naredne dvije godine.
„Hoće li se ovo pretvoriti u trajnu promjenu političkih odnosa zavisi od toga hoće li demokrati u naredne dvije godine uspjeti postići rezultate u pogledu pristupačnosti životnih troškova u zemlji i obnoviti kredibilitet američkih savezništava u inostranstvu“, zaključila je Thorpe.
