Iran i Rusija pregovaraju o isporuci naprednog sistema protivzračne odbrane S-400, a iranski vrhovni vođa Mojtaba Khamenei poslao je u četvrtak svog šefa sigurnosti Mohsena Rezaeija u Kremlj s ličnim pismom. Prema navodima zvaničnika, zahtjev za isporuku tog sistema bio je ključan dio pisma.
Rezaei je nakon sastanka izjavio: "Rezaei je nakon sastanka izjavio da se s Putinom razgovaralo o važnim regionalnim pitanjima." Dodao je da su teme razgovora bili poslijeratni period, regionalni sigurnosni aranžmani i izgradnja novog gasovoda između Rusije i Irana.
Zahtjev za S-400 dolazi nakon napada SAD-a i Izraela koji su, prema navodima u izvještaju, uništili iransku protivzračnu odbranu. U istom kontekstu navodi se da Iran nije mogao zaštititi svoje nebo, nuklearna postrojenja i komandante, među kojima je bio i ubijeni bivši vrhovni vođa Ali Khamenei.
Jedan visoki iranski zvaničnik rekao je da je Teheran 'optimističan' da će Vladimir Putin konačno isporučiti sisteme. Istovremeno, prema navodima analitičara i regionalnih zvaničnika, Moskva godinama nudi takve sisteme, ali ih ne isporučuje jer ne želi narušiti odnose s Izraelom i zemljama regiona.
Analitičari su naveli i da Rusija možda neće željeti isporučiti sisteme zbog vlastitih potreba. Njena protivzračna odbrana pod stalnim je pritiskom ukrajinskih napada dronovima i raketama dugog dometa na rafinerije, aerodrome i druge objekte.
Donald Trump, bivši predsjednik SAD-a, umanjivao je značaj odnosa Rusije i Irana dok je nastojao opravdati direktne razgovore SAD-a i Moskve o okončanju rata u Ukrajini. Upozorenja o ruskoj i kineskoj pomoći Iranu odbacio je 12. oktobra prošle godine, tvrdeći da Rusija Iranu "uopće" ne pomaže. Vladimir Putin je 21. oktobra američkom izaslaniku Steveu Witkoffu poručio da će Rusija rado pomoći ako može učiniti nešto za rješavanje krize.
The Telegraph je imao uvid u povjerljive dokumente prema kojima je tajni odbor iranskog parlamenta preporučio izgradnju "strateških odnosa, posebno vojnih, s nezavisnim svjetskim silama poput Kine i Rusije". Odbor je, prema dokumentima, preporučio i jačanje "protivzračne odbrane, raketa i dronova". Dokumenti su nastali prije nego što su SAD i Izrael u februaru započeli rat protiv Irana.
U dokumentu se navodi da otpor iranskog naroda vanjskom pritisku u posljednje četiri decenije pokazuje kako strategija "kolapsa iznutra" ne može lako uspjeti. Također se ocjenjuje da nove svjetske sile poput Kine i Rusije, koje odbijaju slijediti američku agendu, Iranu daju više prostora za manevar.
Među predloženim mjerama su jačanje "ekonomije otpora" i smanjenje ovisnosti o prihodima od nafte. Dokument preporučuje javnu i medijsku diplomatiju kojom bi se razotkrile kontradikcije u ponašanju SAD-a i Izraela, kao i širenje odnosa sa susjedima radi sprečavanja stvaranja jedinstvenog antiiranskog fronta. Iran bi, prema dokumentu, trebao imati veću ulogu u organizacijama poput Šangajske organizacije za saradnju.
Dokument podsjeća da se na Bliskom istoku nalazi oko 60 posto svjetskih rezervi nafte i 40 posto rezervi gasa. U toj regiji nalaze se i tri strateška prolaza: Hormuški moreuz, Bab el-Mandeb i Suecki kanal. Kroz njih prolazi približno trećina pomorske trgovine naftom i kontejnerskog prometa, dok je Iran Hormuški moreuz zatvorio krajem februara.
O sankcijama se u dokumentu navodi da su usporile razvoj odbrambenih tehnologija i gotovo onemogućile kupovinu borbenih aviona i dijelova. Istovremeno, prema istom dokumentu, sankcije su Iran usmjerile prema samodovoljnosti i domaćim sistemima, uključujući protivzračni sistem Bavar-373 te dronove Shahed-136 i Ababil.