Izraelski list Haaretz objavio je opsežnu reportažu o položaju Jevreja u Bosni i Hercegovini i o diskriminaciji građana koji nisu članovi konstitutivnih naroda, uz napomenu da politički sistem nije izmijenjen 17 godina nakon presude u predmetu „Sejdić i Finci“.
U tekstu se podsjeća da će građani Bosne i Hercegovine 4. oktobra birati tročlano Predsjedništvo, ali da članovi jevrejske, romske i drugih manjinskih zajednica i dalje ne mogu biti kandidati za tu funkciju zbog ustavnih ograničenja.
Haaretz prenosi procjenu da bi takva ustavna ograničenja mogla pogađati više od 100.000 građana BiH, među kojima su i približno 1.000 preostalih pripadnika jevrejske zajednice.
Sejdić i Finci: presuda i neprovedena izmjena Ustava
Prije 17 godina Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine, i Dervo Sejdić, predstavnik romske zajednice, podnijeli su Evropskom sudu za ljudska prava tužbu zbog diskriminatornih odredbi Ustava BiH.
Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio je u njihovu korist i utvrdio da je diskriminirajuće to što se osobe koje se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati ne mogu kandidirati za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Međutim, presuda Suda u Strasbourgu ni nakon gotovo dvije decenije nije provedena.
Finci je za izraelski list rekao da ga mnogi pitaju bi li se kandidirao ako bi Ustav bio izmijenjen. "Ako mi donesete vijest da je moja kandidatura omogućena i da je Ustav promijenjen, naravno da sam spreman biti kandidat. Ipak, samo sam malo mlađi nego što je Biden bio kada je odustao, pa je možda vrijeme da i ja odustanem," izjavio je Finci.
On je naglasio da je postupak pred Sudom pokrenut ne zbog vlastitih političkih ambicija, nego zbog svih građana koji postojeći sistem isključuje iz mogućnosti obavljanja najviših državnih funkcija.
Ocjene Rahele Džidić
Rahela Džidić, predsjednica Jevrejske općine Sarajevo, u razgovoru za Haaretz opisala je stanje u zemlji riječima: "Nemamo rat, ali nemamo ni pravi mir."
Po njenom mišljenju, tri najveće etničke grupe u poslijeratnom periodu više su pažnje posvetile izgradnji vlastitih nacionalnih projekata nego izgradnji Bosne i Hercegovine kao zajedničke države. "Gradile su bošnjačku, srpsku i hrvatsku naciju, ali niko nije dovoljno brinuo o izgradnji Bosne i Hercegovine kao države i zajedničke zemlje", rekla je Džidić.
Džidić je ukazala i na kontrast u historiji: prije dva stoljeća Jevreji su mogli biti imenovani na odgovorne položaje u državnoj službi i obrazovanju, dok ih današnji ustavni sistem onemogućava da konkurišu za najviše državne funkcije.
Ona je dodala i pitanje funkcionalnosti politike: "Ako politički akteri ne mogu sarađivati kako bi promijenili Dejton, onda se postavlja pitanje kako mogu sarađivati da bi upravljali ovom zemljom."
Procjena La Benevolencije i etnonacionalne podjele
Vladimir Andrle, rukovodilac Jevrejskog kulturnog, obrazovnog i humanitarnog društva La Benevolencija, ocijenio je za Haaretz da političke stranke koriste postojeći sistem za jačanje etnonacionalnih podjela.
"Pred izbore na površinu izlazi ono najgore od nacionalizma", rekao je Andrle.
Haaretz u tekstu opisuje politički sistem Bosne i Hercegovine kao jedan od najsloženijih u Evropi i navodi da država s približno 3,1 milion stanovnika ima dva entiteta, tročlano Predsjedništvo, veliki broj ministara i međunarodno imenovanog visokog predstavnika.
Podjele i historija Sarajeva
Reportaža također ukazuje na obnovljene političke i društvene podjele koje su posebno vidljive nakon smrti pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića; Haaretz navodi da je njegova smrt u Sarajevu i sredinama s bošnjačkom većinom dočekana bez žaljenja, dok su u dijelovima Republike Srpske i Srbije organizirana javna okupljanja i sahrana uz počasti.
Jevrejska zajednica prisutna je u Sarajevu više od 500 godina: Sefardski Jevreji stigli su nakon progona iz Španije krajem 15. stoljeća, a Aškenazi su se doseljavali nakon dolaska Austro-Ugarske 1878. godine.
Prije Drugog svjetskog rata Jevreji su činili približno petinu stanovništva Sarajeva; od tadašnjih približno 12.000 sarajevskih Jevreja, više od 10.000 je ubijeno tokom holokausta.
U reportaži je posebno spomenut i Emerik Blum, sarajevski Jevrej, preživjeli holokausta i nekadašnji gradonačelnik, kojeg Haaretz navodi kao jednu od istaknutih ličnosti u historiji grada.
