Dokumenti koji su se pojavili nakon hakerskog napada i analiza njemačkih javnih servisa NDR i WDR ponovno su pokrenuli pitanje uloge Alice Weidel u primanju ilegalne donacije od 132.000 eura za predizbornu kampanju njenog okružnog odbora u Bodenseekreisu u ljeto 2017. godine.
Alice Weidel je čelnica njemačke krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja je danas druga najjača stranka u Bundestagu. U ljeto 2017. na račun za predizbornu kampanju u okružnom odboru u Bodenseekreisu stiglo je ukupno 132.000 eura, uplaćeno u 18 dijelova, navodno od jedne švicarske farmaceutske kompanije.
Godinu nakon tih uplata istražitelji su zaključili da su donacije bile ilegalne: plaćeno je u više manjih tranši, preko posrednika koji je prikrivao stvarnog donatora i iz države izvan Evropske unije, što prema njemačkom zakonu o političkim strankama čini takvu podršku zabranjenom.
U javnost su 2018. detalje o aferi iznijeli NDR, WDR i list Süddeutsche Zeitung; tada je Alice Weidel tvrdila da nije bila upoznata s tim uplatama i da nije bila uključena u svakodnevno finansiranje kampanje. Prema njenim navodima iz 2018. godine, saznala je za uplate sedmicama nakon što su stigle i iznenadile su je.
Međutim, e-mailovi iz jula 2017. koje su analizirali NDR i WDR dovode u pitanje taj iskaz. U jednom od dokumenata poslanih s adrese Alice Weidel dvojici saradnika iz okružnog odbora stoji tačna rečenica: "Najavljene su mi donacije kojima moram finansirati svoju kampanju na društvenim mrežama".
U istom nizu poruka Weidel je zatražila da njena tadašnja stranačka kolegica prati račun "možda dva puta sedmično" zbog mogućih uplata i predložila kratku pismenu potvrdu o svakoj uplati kako bi znali koliko mogu potrošiti. U drugom e-mailu iz istog mjeseca, također poslanom s njene adrese, navedeno je da će menadžer za društvene mreže donacije upućene njoj trošiti isključivo na Facebooku i da bi saradnici trebali otvoriti poseban račun kojem bi Weidel lično imala pristup.
Tačno četiri dana nakon najave u e-mailu, počele su stizati uplate iz Švicarske s naznakom namjene: "Donacija za kampanju Alice Weidel društvene mreže". Prema NDR-u i WDR-u, to su bile jedine veće uplate za njenu kampanju na računima okružnog odbora i jedine eksplicitno namijenjene za društvene mreže; dio tih sredstava je zaista potrošen na rad menadžera za društvene mreže.
Portparol Alice Weidel izjavio je za NDR i WDR da ona ne mijenja nijednu svoju raniju izjavu o ovom slučaju. Prema portparolu, Weidel je tada razgovarala s mnogo potencijalnih podržavalaca i zato je otvoren poseban račun; on je rekao i da nije očekivala konkretne iznose niti da će iko zaista donirati, te da uplate iz Švicarske nije očekivala.
Tužilaštvo u Konstanzu pokrenulo je istragu ubrzo nakon otkrića afere, ali je u septembru 2021. obustavilo postupak protiv Weidel i ostalih osumnjičenih iz okružnog odbora zbog nedostatka dokaza. Istražioci nisu uspjeli dokazati da su se s pravim donatorom dogovarali o novcu.
Kasnije je utvrđeno da je stvarni donator švicarski milioner i vlasnik nekretnina Henning Conle mlađi. Prema NDR-u i WDR-u, novi e-mailovi ne dovode jasno do pravno upotrebljivih dokaza da je postojao dogovor s njim.
Iako je istraga obustavljena, Administracija Bundestaga izrekla je kaznu AfD-u od gotovo 400.000 eura (780.000 KM) jer je ilegalnu donaciju primila i prekasno je vratila. Stranka tada nije smatrala da je Weidel lično odgovorna, jer joj krivica nije dokazana.
Nije jasno da li objavljeni e-mailovi sadrže nove dokaze koji bi imali krivičnopravni značaj. Postupak se može ponovo otvoriti, ali eventualna krivična djela u ovom slučaju vjerovatno su zastarjela. Dodatni pravni problem predstavlja porijeklo e-mailova: kako su dokumenti došli iz ilegalnog hakerskog napada, istražioci ih možda neće smjeti koristiti kao dokaz.
Afera s donacijama AfD-u obuhvata više slučajeva i funkcionera i nije završena; tužilaštva u više evropskih država bavila su se različitim sumnjama na nepropisne prilive. Ujedno, u septembru je AfD bio meta hakerskog napada nakon kojeg su u javnost dospjeli više od 400.000 e-mailova i dokumentata, među kojima su spiskovi članova, brojevi računa, zapisnici sa sjednica Saveznog predsjedništva stranke te e-mailovi vodećih funkcionera, među kojima su Alexander Gauland i Alice Weidel.
Novinari NDR-a i WDR-a sistematski analiziraju te podatke. AfD je priznao da su podaci procurili zbog hakerskog napada, ali nije potvrdio autentičnost svih dokumenata i podnio je krivičnu prijavu, prenosi dnevnik Tagesschau.
