Milorad Dodik planira prisustvovati Konferenciji konzervativne političke akcije, odnosno CPAC-u, koji će biti održan na imanju Donalda Trumpa Mar-a-Lago na Floridi od 4. do 7. novembra. Najavu da bi političar iz RS mogao doći na skup objavio je američki The Atlantic, dok podaci iz agende konferencije pokazuju da bi ulaznica za susrete i fotografisanje s američkim senatorima koštala 95.000 dolara, odnosno oko 174.000 KM.
Ta cijena odnosi se na paket nazvan Backstage. On omogućava pristup dijelu programa iza kulisa, uključujući razgovore s američkim senatorima i drugim političarima, kao i fotografisanje s njima. U agendi CPAC-a uz ponudu od 95.000 dolara stoji: "Naša najekskluzivnija ponuda, Backstage, predstavlja sam vrhunac iskustva na ovom CPAC skupu i gala večeri. Kontaktirajte nas za detalje."
Ostali paketi ulaznica kreću se od 2.500 do 25.000 dolara. Oni podrazumijevaju različite nivoe prisustva događajima od srijede do subote ujutro naredne sedmice, ali ne uključuju razgovore s američkim političarima ni fotografisanje s njima. Za te pakete predviđeno je prisustvo skupu i praćenje predavanja.
Za dio konferencije koji omogućava direktne razgovore s američkim senatorima u takozvanoj backstage zoni i iza kulisa ovog skupa potrebno je izdvojiti upravo 95.000 dolara i ako se Dodikovo učešće na ovoj konferenciji potvrdi, jasno je da je to za njega format konferencije koji ga najviše zanima.
Milioni za lobiranje u SAD
Ulaznica je, prema tekstu, samo jedan dio šireg finansijskog angažmana. Prema podacima iz američkog javnog registra stranih agenata FARA, lobističke kuće angažovane iz Republike Srpske ove godine fakturisale su usluge u iznosu od 4,2 miliona dolara, što je oko 7,3 miliona KM.
Novac iz budžeta RS trošen je na privatne posrednike čiji je zadatak bio da Miloradu Dodiku i drugim zvaničnicima Saveza nezavisnih socijaldemokrata, odnosno SNSD-a, omoguće susrete sa zvaničnicima američke administracije. Ti podaci, prema registru FARA, odnose se na lobiranje u SAD preko angažovanih lobističkih kuća.
CPAC je formalno privatna, nevladina organizacija koja decenijama okuplja američke konzervativce naklonjene Republikanskoj stranci. Nakon izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD, posebno tokom njegovog drugog, aktuelnog mandata, organizacija je u tekstu opisana kao ideološko i operativno jezgro Make America Great Again pokreta, odnosno MAGA pokreta, pod Trumpovom kontrolom. MAGA djeluje pod motom „Učinimo Ameriku ponovo velikom“ i „Amerika na prvom mjestu“.
U tekstu se postavlja pitanje koliki bi stvarni uticaj Dodikovo prisustvo na takvoj konferenciji moglo imati na zvaničnu američku administraciju. Nije, međutim, jasno koliki je stvarni uticaj njegovog eventualnog prisustva.
Skup poslije američkih međuizbora
CPAC skup na Floridi zakazan je za period od 4. do 7. novembra, odnosno dan nakon američkih međuizbora za Kongres koji se održavaju 3. novembra. Uoči tih izbora Dodik je u američkim medijima označen kao ključni proruski čovjek na Balkanu. U tim medijskim navodima novac koji njegova administracija usmjerava kroz lobističke kanale u Washingtonu označen je kao kapital ruskog porijekla i uticaja.
U tekstu se navodi i afera u vezi s Jamesom Blairom i Chrisom LaCivitom, dvojicom glavnih izbornih savjetnika i operativaca Donalda Trumpa. Prema tim navodima, oni su tajno boravili u RS tokom izbora u BiH kako bi savjetovali Dodika, i to u vrijeme američke kampanje.
Trump se, prema navodima u tekstu, javno ogradio od aranžmana svojih savjetnika zbog pritiska javnosti i optužbi za sukob interesa. Nakon što je dio novca koji su primili njegovi savjetnici doniran njegovoj biblioteci, predsjednik SAD taj je slučaj označio završenom pričom.
Prema ranijim primjerima učesnika MAGA skupova, strani desničari kroz plaćene aranžmane jesu dobijali direktan fizički pristup Donaldu Trumpu i njegovim saradnicima. U tom kontekstu tekst razmatra i Dodikovu mogućnost da kroz konferenciju dođe do kontakta s američkom političkom elitom.
Orban nedavno posjetio Dodika u Laktašima
Viktor Orban, bivši premijer Mađarske, ovih je dana posjetio Milorada Dodika u Laktašima. Prema analizi u tekstu, ta posjeta mogla bi biti u funkciji pomoći Dodikovom odlasku u SAD, iako nije potvrđeno da je direktno povezana s njegovim planom za CPAC.
U tekstu se podsjeća da je Orban tokom svoje vladavine imao određene ustupke i podršku Donalda Trumpa, uprkos saradnji i podršci koju je pružao Rusiji. Također se navodi da je Orban imao Trumpovu podršku na izborima u Mađarskoj, ali da je izgubio izbore, te da se Trump danas zalaže da Orban bude izabran za budućeg generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.
U završnom dijelu teksta Dodik se opisuje kao političar koji je u Srbiji ostao bez saveznika Aleksandra Vučića, za kojeg se navodi da je izgubio izbore, dok ne može uspostaviti odnose s čelnicima „Studentske liste“. Prema ocjeni iz teksta, fotografija s Trumpom ili uticajnim senatorom Dodiku bi mogla poslužiti za demonstriranje povratka na političku scenu nakon napada na ustavni poredak BiH i izolacije u odnosima s američkim i evropskim zvaničnicima.
U toj ocjeni navodi se da bi Dodik za fotografiju s Trumpom platio milione, ali ne iz svog džepa, nego novcem iz budžeta RS koji je izdvojen za lobiranje.
Među najavljenim učesnicima CPAC skupa su Eduardo Bolsonaro, brazilski političar u egzilu, i Liz Truss, bivša britanska premijerka. Eduardo Bolsonaro je sin bivšeg brazilskog predsjednika i brat nedavnog kandidata za predsjednika Brazila Flavia Bolsonara, koji je izgubio izbore i, prema tekstu, nakon optužbi u svojoj zemlji otišao u SAD. U tekstu se također navodi da se porodica Bolsonaro godinama suočava s teškim optužbama za korupciju i finansijske malverzacije.
Liz Truss je, prema tekstu, izgubila vlast nakon 49 dana. Prije toga je u Velikoj Britaniji željela ukinuti porez na dohodak najbogatijih Britanaca i smanjiti porez na profit za velike korporacije. Nakon smjene potpuno se okrenula MAGA pokretu.
