Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović održali su u subotu u Tuzli sastanak s Predsjedništvom Županijskog odbora HDZ-a BiH Soli, predvođenim predsjednikom Matom Matijevićem.
U središtu sastanka bili su aktualna politička situacija u Bosni i Hercegovini, pripremne aktivnosti za Opće izbore 2026. godine te položaj i obveze organizacije u okviru predstojećega izbornog procesa, s posebnim osvrtom na političke okolnosti na području djelovanja ove županijske organizacije, saopćeno je iz HDZ-a BiH.
Tom prilikom izražena je potpora daljnjem političkom i organizacijskom djelovanju Županijskog odbora HDZ-a BiH Soli, uz naglasak na važnost zajedništva, odgovornog rada i usklađenog djelovanja svih razina stranke.
Istaknuta je i važnost kontinuiranog političkog angažmana s ciljem zaštite prava i položaja hrvatskoga naroda na području Tuzle i Tuzlanske županije
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan ČoviÄ i dopredsjednica stranke Darijana FilipoviÄ održ ali su u subotu u Tuzli sastanak s Predsjedništvom Županijskog odbora HDZ-a BiH Soli, koje je predvodio predsjednik Mato MatijeviÄ. U fokusu razgovora bili su aktuelna politička situacija u Bosni i Hercegovini i pripreme za OpÄe izbore 2026. godine, uz razmatranje obaveza stranačke organizacije u predstojeÄem izbornom procesu. Političke prilike i izbori Na sastanku je poseban ak cenat stavljen na političke okolnosti na području djelovanja ove županijske organizacije. Razmatrane su i pripremne aktivnosti za izbore 2026. godine, kao i uloga organizacije u okviru predstojeÄih izbornih aktivnosti. Podrška radu odbora
Kako je saopÄeno iz HDZ-a BiH, iskazana je podrška daljnjem političkom i organizacijskom djelovanju Županijskog odbora HDZ-a BiH Soli. Pri tome je naglašena važnost zajedništva, odgovornog rada i usklađenog djelovanja svih nivoa stranke.p> Položaj Hrvata u Tuzli
Tokom sastanka istaknuta je i potreba kontinuiranog političkog angažmana s ciljem zaštite prava i položaja hrvatskog naroda na području Tuzle i Tuzlanskog kantona. Ove teme izdvojene su kao važan dio djelovanja stranke na tom prostoru.
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović održali su u subotu u Tuzli sastanak s Predsjedništvom Županijskog odbora HDZ-a BiH Soli, predvođenim predsjednikom Matom Matijevićem.
U središtu sastanka bili su aktualna politička situacija u Bosni i Hercegovini, pripremne aktivnosti za Opće izbore 2026. godine te položaj i obveze organizacije u okviru predstojećega izbornog procesa, s posebnim osvrtom na političke okolnosti na području djelovanja ove županijske organizacije, saopćeno je iz HDZ-a BiH.
Tom prilikom izražena je potpora daljnjem političkom i organizacijskom djelovanju Županijskog odbora HDZ-a BiH Soli, uz naglasak na važnost zajedništva, odgovornog rada i usklađenog djelovanja svih razina stranke.
Istaknuta je i važnost kontinuiranog političkog angažmana s ciljem zaštite prava i položaja hrvatskoga naroda na području Tuzle i Tuzlanske županije
Zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Sanel Kajan uputio je zvanična zastupnička pitanja povodom sramotnih događaja u Mostaru i naselju Ortiješ od jučer, kada je okupljena grupa spriječila uklanjanje murala ratnom zločincu Slobodanu Praljku, piše Faktor.
- Neću šutjeti (kao što mnogi šute) dok se zakoni države Bosne i Hercegovine otvoreno krše, a pravna država kapitulira pred grupom izgrednika! Zatražio sam konkretne odgovore od MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, JP Komunalno Mostar, Službe za inspekcijske poslove Grada Mostara - naveo je Kajan u saopćenju.
Grafiti mržnje
Dodaje da je policija kapitulirala.
- Zašto MUP HNK nije identifikovao i priveo one koji su spriječili službenu radnju i omogućio radnicima da uklone mural? Ko je donio odluku da se policija povuče pred "šačicom izgrednika" - upitao je.
Kad je riječ o javnim funkcijama postavio je pitanje kako je moguće da na čelu gradskog preduzeća i dalje sjedi osoba koja je javno veličala ratnog zločinca.
Osvrnuo se i na grafite mržnje.
- Tražim evidenciju svih lokacija u Mostaru gdje se promovišu fašističke, nacističke i ustaške ideologije. Privatni posjed ne može biti izgovor za kršenje zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja zločinaca!
Moja poruka je jasna: Član 145a Krivičnog zakona BiH propisuje kaznu zatvora od najmanje tri godine za veličanje presuđenih ratnih zločinaca. To važi za sve - i za one na ulici, i za one u foteljama - istakao je.
Dodao je da je jučer, ovim povodom, podnio krivične prijave u Tužilaštvo Federacije BiH i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine.
- Ako želimo graditi evropski Mostar, u našem javnom prostoru ne smije biti mjesta mračnim ideologijama. Red i zakon moraju biti isti za sve!
Odgovore koje dobijem javno ću objaviti. Borba za civilizacijske vrijednosti se nastavlja!
Objavio je i dopis poslan navedenim adresama, službeno, preko Parlamenta:
Parlament FBiH
Zastupnički dom
Predmet: Zastupnička pitanja
Na osnovu članova 11 i 116 Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a u okviru vršenja svojih zastupničkih dužnosti, upućujem sljedeća zastupnička pitanja nadležnim institucijama i tražim konkretne, jasne i zakonom utemeljene odgovore.
Za JP Komunalno Mostar
Da li izvršna direktorica JP Komunalno Mostar, Jadranka Senkić, još uvijek stoji iza svojih riječi javno izrečenih u decembru 2020. godine: "Poštovani građani grada Mostara... budite hrabri kao što je bio naš general Slobodan Praljak. A što se tiče doktora Kordića, on nas u ovom sveme gura naprijed!"?
Kako osoba koja je javno podržavala presuđenog ratnog zločinca može obavljati javnu funkciju i nalaziti se na čelu gradskog javnog preduzeća?
Zašto nalog za uklanjanje murala ratnom zločincu u naselju Ortiješ nije izvršen odmah po njegovom primitku? Ko je nalog "držao u ladici" i ko je obavijestio "grupu građana" o tačnom terminu uklanjanja (petak, 10.04.2026., u prijepodnevnim satima)?
Kada će JP Komunalno ukloniti predmetni mural, kao i sve ostale murale ratnim zločincima te grafite mržnje i pozive na nasilje na teritoriji Grada Mostara?
Koji su konkretni razlozi nepostupanja po naloženim mjerama na lokacijama koje su već ranije identifikovane?
Koliko je vremena tehnički potrebno za uklanjanje jednog murala i šta je konkretna zapreka da se taj proces završi u roku od 24 ili 48 sati od izdavanja naloga?
Za MUP HNK
Zašto policija nije identifikovala i privela osobe koje su se aktivno usprotivile uklanjanju murala presuđenom ratnom zločincu s javne površine, 10.4.2026. u naselju Ortiješ, Mostar?
Na osnovu koje sigurnosne procjene je MUP HNK dozvolio da grupa izgrednika spriječi izvršenje službene radnje i primora policijske snage na povlačenje bez obavljenog zadatka?
Da li je MUP HNK pokrenuo istražne radnje povodom osnovane sumnje o "curenju" informacija iz nadležnih službi, s obzirom na to da je "grupa građana" imala precizne informacije o terminu akcije?
Koje su konkretne mjere poduzete protiv osoba koje krše Član 145a Krivičnog zakona BiH (dopune o zabrani veličanja ratnih zločinaca) u konkretnom slučaju iz Ortiješa 10.04.2026. godine?
Za Službu za inspekcijske poslove Grada Mostara
Na osnovu kojeg pravnog akta ili interne procedure se proces uklanjanja nelegalnih sadržaja koji veličaju ratne zločince (poput murala Slobodanu Praljku) odugovlači?
Da li je Služba izvršila kompletan obilazak teritorije Grada Mostara radi evidencije svih grafita i murala koji šire govor mržnje i veličaju fašističke, nacističke ili ustaške ideologije, i koliko je zebilježila ovakvih murala i grafita?
Ukoliko se sporni sadržaji nalaze na privatnim objektima, da li je Služba o tome službeno obavijestila nadležne pravosudne organe i zatražila asistenciju policije (asistencija u provođenju zakona)?
Da li ste, u skladu sa službenom dužnošću, ove slučajeve prijavili Tužilaštvu BiH zbog kršenja Člana 145a Krivičnog zakona BiH? Ako niste, zbog čega? Ako jeste, tražim broj predmeta i datum podnošenja prijave.
S obzirom na postojanje murala ratnom zločincu Praljku u naselju Podhum (k.č. 5118/1 k.o. Mostar II) i uz objekt "Europrofil" d.o.o. (k.č. 2622 k.o Rodoč), pozivam vas da odmah informišete FUP/SIPA-u/Tužilaštvo o postojanju krivičnog djela, bez obzira na vrstu vlasništva nad objektom.
Obrazloženje
Krivični zakon Bosne i Hercegovine je nedvosmislen: država ne smije ustuknuti pred veličanjem ratnih zločinaca. Član 145a Krivičnog zakona BiH propisuje kaznu zatvora od najmanje tri godine za bilo koga ko veliča osobu osuđenu pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin. Ova odredba se direktno odnosi i na dužnosnike u institucijama vlasti.
Događaji u Ortiješu od 10.04.2026. godine, gdje je "grupa građana" spriječila uklanjanje murala Slobodanu Praljku, predstavljaju direktan napad na integritet institucija. Činjenica da je grupa raspolagala internim informacijama ukazuje na sabotažu i krivično djelo unutar nadležnih službi.
Naglašavam da je Slobodan Praljak pravosnažno osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom u Haagu. Čin samoubistva ne poništava presudu; on je trajno upisan kao ratni zločinac. Opravdanja o "privatnom posjedu" su pravno neutemeljena kada je u pitanju javna promocija ratnih zločina. Pravna država ne smije kapitulirati pred grupom demonstranata. Tražim hitnu istragu, identifikaciju odgovornih i uklanjanje svih simbola mržnje s ulica Mostara.
Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Sanel Kajan uputio je zvanična zastupnička pitanja
MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona, JP Komunalno Mostar i Službi za inspekcijske poslove Grada Mostara nakon događaja u Mostaru i naselju Ortiješ, gdje je grupa okupljenih spriječila uklanjanje murala Slobodanu Praljku. Istovremeno je, kako je naveo, podnio i krivične prijave Tužilaštvu Federacije BiH i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Pitanja nadležnim službama Kajan je sa opÄio da traži konkretne odgovore o tome zašto policija nije identifikovala i privela osobe koje su spriječile službenu radnju, te ko je donio odluku da se policija povuče. Naveo je i da neÄe šutjeti dok se, prema njegovim riječima, zakoni Bosne i Hercegovine otvoreno krše, a pravna država uzmiče pred izgrednicima.
U dopisu upuÄenom preko Parlamenta FBiH, pozivajuÄi se na članove 11 i 116 Poslovnika Predstavničkog doma, od JP Komunalno Mostar zatražio je odgovore o tome zašto nalog za uklanjanje murala u Ortiješu nije izvršen odmah po primitku, ko je eventualno zadržao nalog i ko je obavijestio grupu građana o terminu uklanjanja, navedenom kao petak, 10.04.2026. godine, u prijepodnevnim satima. Tražio je i pojašnjenje kada Äe biti uklonjen taj mural, kao i drugi murali ratnim zločincima te grafiti mržnje i pozivi na nasilje na području Mostara. Upit o odgov ornosti
Posebno je otvorio i pitanje javnih funkcija, tražeÄi odgovor da li izvršna direktor ica JP Komunalno Mostar Jadranka SenkiÄ i dalje stoji iza riječi koje je, prema navodima iz dopisa, javno izrekla u decembru 2020. godine o Slobodanu Praljku i Dariju KordiÄu. U tom kontekstu upitao je kako osoba koja je javno podržavala presuđenog ratnog zločinca može biti na čelu gradskog javnog preduzeÄa.
Od MUP-a HNK zatražio je i odgovor na osnovu koje sigurnosne procjene je dopu šteno da grupa, kako navodi, spriječi izvršenje službene radnje i dovede do povlačenja policije bez obavljenog zadatka. Također je pitao da li su pokrenute istražne radnje zbog sumnje na curenje informacija iz nadležnih službi, s obzirom na to da je okupljena grupa, prema njegovim navodima, raspolagala preciznim informacijama o terminu akcije. Grafiti i murali mržnje Kajan je od gradske inspekcije zatražio podatke o tome da li je izvršen kompletan obilazak Mostara radi evidentiranja svih grafita i murala koji šire govor mržnje i veličaju fašističke, nacističke ili ustaške ideologije, te koliko je takvih sadržaja zabilježeno. Zatražio je i informaciju da li su u slučajevima kada se sporni sadržaji nalaze na privatnim objektima o tome obaviješteni nadležni pravosudni organi i zatražena policijska asistencija.
U dopisu je naveo i lokacije murala ratnom zloč incu Praljku u naselju Podhum i uz objekt "Europrofil" d.o.o. te pozvao da se o njihovom postojanju odmah informišu FUP, SIPA i Tužilaštvo, bez obzira na vrstu vlasništva nad objektom. Poručio je i da član 145a Krivičnog zakona BiH propisuje kaznu zatvora od najmanje tri godine za veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, naglašavajuÄi da to, kako je rekao, važi i za one na ulici i za one u institucijama.
Najavio je da Äe odgovore koje dobije javno objaviti. Dodao je da, uk oliko se želi graditi evropski Mostar, u javnom prostoru ne smije biti mjesta za, kako je naveo, mračne ideologije te da zakon mora važiti jednako za sve.
Zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Sanel Kajan uputio je zvanična zastupnička pitanja povodom sramotnih događaja u Mostaru i naselju Ortiješ od jučer, kada je okupljena grupa spriječila uklanjanje murala ratnom zločincu Slobodanu Praljku, piše Faktor.
- Neću šutjeti (kao što mnogi šute) dok se zakoni države Bosne i Hercegovine otvoreno krše, a pravna država kapitulira pred grupom izgrednika! Zatražio sam konkretne odgovore od MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, JP Komunalno Mostar, Službe za inspekcijske poslove Grada Mostara - naveo je Kajan u saopćenju.
Grafiti mržnje
Dodaje da je policija kapitulirala.
- Zašto MUP HNK nije identifikovao i priveo one koji su spriječili službenu radnju i omogućio radnicima da uklone mural? Ko je donio odluku da se policija povuče pred "šačicom izgrednika" - upitao je.
Kad je riječ o javnim funkcijama postavio je pitanje kako je moguće da na čelu gradskog preduzeća i dalje sjedi osoba koja je javno veličala ratnog zločinca.
Osvrnuo se i na grafite mržnje.
- Tražim evidenciju svih lokacija u Mostaru gdje se promovišu fašističke, nacističke i ustaške ideologije. Privatni posjed ne može biti izgovor za kršenje zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja zločinaca!
Moja poruka je jasna: Član 145a Krivičnog zakona BiH propisuje kaznu zatvora od najmanje tri godine za veličanje presuđenih ratnih zločinaca. To važi za sve - i za one na ulici, i za one u foteljama - istakao je.
Dodao je da je jučer, ovim povodom, podnio krivične prijave u Tužilaštvo Federacije BiH i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine.
- Ako želimo graditi evropski Mostar, u našem javnom prostoru ne smije biti mjesta mračnim ideologijama. Red i zakon moraju biti isti za sve!
Odgovore koje dobijem javno ću objaviti. Borba za civilizacijske vrijednosti se nastavlja!
Objavio je i dopis poslan navedenim adresama, službeno, preko Parlamenta:
Parlament FBiH
Zastupnički dom
Predmet: Zastupnička pitanja
Na osnovu članova 11 i 116 Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a u okviru vršenja svojih zastupničkih dužnosti, upućujem sljedeća zastupnička pitanja nadležnim institucijama i tražim konkretne, jasne i zakonom utemeljene odgovore.
Za JP Komunalno Mostar
Da li izvršna direktorica JP Komunalno Mostar, Jadranka Senkić, još uvijek stoji iza svojih riječi javno izrečenih u decembru 2020. godine: "Poštovani građani grada Mostara... budite hrabri kao što je bio naš general Slobodan Praljak. A što se tiče doktora Kordića, on nas u ovom sveme gura naprijed!"?
Kako osoba koja je javno podržavala presuđenog ratnog zločinca može obavljati javnu funkciju i nalaziti se na čelu gradskog javnog preduzeća?
Zašto nalog za uklanjanje murala ratnom zločincu u naselju Ortiješ nije izvršen odmah po njegovom primitku? Ko je nalog "držao u ladici" i ko je obavijestio "grupu građana" o tačnom terminu uklanjanja (petak, 10.04.2026., u prijepodnevnim satima)?
Kada će JP Komunalno ukloniti predmetni mural, kao i sve ostale murale ratnim zločincima te grafite mržnje i pozive na nasilje na teritoriji Grada Mostara?
Koji su konkretni razlozi nepostupanja po naloženim mjerama na lokacijama koje su već ranije identifikovane?
Koliko je vremena tehnički potrebno za uklanjanje jednog murala i šta je konkretna zapreka da se taj proces završi u roku od 24 ili 48 sati od izdavanja naloga?
Za MUP HNK
Zašto policija nije identifikovala i privela osobe koje su se aktivno usprotivile uklanjanju murala presuđenom ratnom zločincu s javne površine, 10.4.2026. u naselju Ortiješ, Mostar?
Na osnovu koje sigurnosne procjene je MUP HNK dozvolio da grupa izgrednika spriječi izvršenje službene radnje i primora policijske snage na povlačenje bez obavljenog zadatka?
Da li je MUP HNK pokrenuo istražne radnje povodom osnovane sumnje o "curenju" informacija iz nadležnih službi, s obzirom na to da je "grupa građana" imala precizne informacije o terminu akcije?
Koje su konkretne mjere poduzete protiv osoba koje krše Član 145a Krivičnog zakona BiH (dopune o zabrani veličanja ratnih zločinaca) u konkretnom slučaju iz Ortiješa 10.04.2026. godine?
Za Službu za inspekcijske poslove Grada Mostara
Na osnovu kojeg pravnog akta ili interne procedure se proces uklanjanja nelegalnih sadržaja koji veličaju ratne zločince (poput murala Slobodanu Praljku) odugovlači?
Da li je Služba izvršila kompletan obilazak teritorije Grada Mostara radi evidencije svih grafita i murala koji šire govor mržnje i veličaju fašističke, nacističke ili ustaške ideologije, i koliko je zebilježila ovakvih murala i grafita?
Ukoliko se sporni sadržaji nalaze na privatnim objektima, da li je Služba o tome službeno obavijestila nadležne pravosudne organe i zatražila asistenciju policije (asistencija u provođenju zakona)?
Da li ste, u skladu sa službenom dužnošću, ove slučajeve prijavili Tužilaštvu BiH zbog kršenja Člana 145a Krivičnog zakona BiH? Ako niste, zbog čega? Ako jeste, tražim broj predmeta i datum podnošenja prijave.
S obzirom na postojanje murala ratnom zločincu Praljku u naselju Podhum (k.č. 5118/1 k.o. Mostar II) i uz objekt "Europrofil" d.o.o. (k.č. 2622 k.o Rodoč), pozivam vas da odmah informišete FUP/SIPA-u/Tužilaštvo o postojanju krivičnog djela, bez obzira na vrstu vlasništva nad objektom.
Obrazloženje
Krivični zakon Bosne i Hercegovine je nedvosmislen: država ne smije ustuknuti pred veličanjem ratnih zločinaca. Član 145a Krivičnog zakona BiH propisuje kaznu zatvora od najmanje tri godine za bilo koga ko veliča osobu osuđenu pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin. Ova odredba se direktno odnosi i na dužnosnike u institucijama vlasti.
Događaji u Ortiješu od 10.04.2026. godine, gdje je "grupa građana" spriječila uklanjanje murala Slobodanu Praljku, predstavljaju direktan napad na integritet institucija. Činjenica da je grupa raspolagala internim informacijama ukazuje na sabotažu i krivično djelo unutar nadležnih službi.
Naglašavam da je Slobodan Praljak pravosnažno osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom u Haagu. Čin samoubistva ne poništava presudu; on je trajno upisan kao ratni zločinac. Opravdanja o "privatnom posjedu" su pravno neutemeljena kada je u pitanju javna promocija ratnih zločina. Pravna država ne smije kapitulirati pred grupom demonstranata. Tražim hitnu istragu, identifikaciju odgovornih i uklanjanje svih simbola mržnje s ulica Mostara.
Već duže od mjesec dana Vlada Kantona Sarajevo (KS) funkcioniše u "tehničkom mandatu". I uopšte nije realan scenarij da bi se to u neko dogledno vrijeme moglo promijeniti.
Premijer Nihad Uk (Naša stranka) ostavku je podnio 15. februara (samim time pala je i kompletna Vlada), predstavljajući to činom političke i moralne odgovornosti nakon tragične tramvajske nesreće koja se dogodila tri dana ranije, ali i brojnih protesta mladih koji su u glavnom gradu Bosne i Hercegovine uslijedili nakon nje.
No, uprkos činjenici da je Skupština KS na sjednici u večernjim satima 6. marta razriješila Uka i njegove ministre, Vlada KS nastavila je funkcionisati kao da se apsolutno ništa nije dogodilo. Jače od mjesec kasnije ispostavlja se da je to ipak bila tipična predstava za javnost.
Opozicija u Skupštini KS je složna: Vlada u "tehničkom mandatu" treba obavljati samo tekuće i nužne poslove, bez donošenja velikih i dugoročnih ili političkih i socijalno osjetljivih odluka.
A naročito ne bi smjela podizati cijene komunalnih usluga, kao što je to uradila prije nekoliko dana. Ili čak planirati i novo zaduženje od skoro 100 miliona konvertibilnih maraka.
Zastupnica Marijela Hašimbegović (DF) smatra da aktuelna politička situacija u Kantonu Sarajevo, u kojoj Vlada nastavlja s radom u punom kapacitetu unatoč najavljenim ostavkama i smjeni, ne predstavlja samo politički apsurd, već direktan nasrtaj na principe vladavine prava i institucionalnog integriteta.
- Status "tehničkog mandata" u razvijenim političkim sistemima podrazumijeva isključivo vršenje nužnih poslova radi kontinuiteta, dok trenutna Vlada taj status koristi za nastavak upitnih procesa, ignorišući činjenicu da je njihov politički legitimitet prestao postojati - kaže Hašimbegović za Novinsku agenciju Patria (NAP).
Naglašava kako posebno zabrinjava kontinuitet u donošenju odluka koje imaju dugoročne implikacije na budžet i potrebe građana.
- Ova administracija će sigurno ostati upamćena po iznimno netransparentnom trošenju javnog novca. Realizacija kapitalnih projekata putem tajnih ugovora direktno krši principe javnosti i nadzora - ističe naša sagovornica.
Prema njenim riječima, trasiranje puta ka "dužničkom ropstvu" bez transparentnih projekata i jasne ekonomske opravdanosti predstavlja neodgovorno upravljanje resursima koje će decenijama opterećivati buduće generacije.
- Sa stajališta političke nauke i javne uprave, svjedočimo stanju institucionalne anomije. Vlada Kantona Sarajevo, za koju se tvrdi da je najlošija u historiji, umjesto dostojanstvenog povlačenja odabrala je uzurpaciju javnog prostora i funkcija - upozorava Hašimbegović.
Ovakva praksa, nastavlja zastupnica DF-a, degradira dignitet institucija i šalje opasnu poruku da su lični i partikularni interesi iznad opšteg dobra.
- Pitanje koje se nameće nije samo kada će ova Vlada otići, već kolike će biti razmjere štete koju ostavlja iza sebe. Sanacija posljedica njene vladavine zahtijevat će radikalan zaokret ka transparentnosti i rigoroznu reviziju svih ugovora potpisanih u sjeni "tehničkog mandata".
Naposljetku, najmračnija refleksija ovakvog sistema nije sadržana u brojevima i dugovima, već u tragičnom gubitku ljudskog života koji je postao tačka pucanja društvenog strpljenja. Kada institucije zakažu u svojoj primarnoj obavezi - zaštiti građana - one gube svaki smisao postojanja.
Opravdani revolt mladih ljudi kojem svjedočimo nije samo politički protest, to je civilizacijski odgovor na vlast kojoj je birokratsko preživljavanje i očuvanje tehničkog mandata važnije od sigurnosti i dostojanstva pojedinca.
Tragedija koja je odnijela mladi život ogolila je surovu istinu: u sistemu vođenom netransparentnošću i neodgovornošću, ljudski život postaje statistička greška u kalkulacijama moći.
Ova Vlada više ne duguje samo ostavku, ona duguje odgovor na pitanje - kolika je cijena njene institucionalne ignorancije plaćene životom onih koje su bili dužni štititi - zaključila je Hašimbegović.