Zahtjev za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) ponovo su iznijeli zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine Aleksandar Goganović i ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov. Oni su se 10. novembra sastali u Istočnom Sarajevu, gdje su razgovarali o budućnosti OHR-a, političkim i sigurnosnim prilikama u Bosni i Hercegovini i regionu.
Kako je u saopćenju, koje je prenijela novinska agencija Srna, navedeno, Goganović i Kalabuhov ocijenili su da su sazreli uslovi za zatvaranje OHR-a. Istovremeno su naveli da bi puna odgovornost za budućnost Bosne i Hercegovine trebala biti prenesena na domaće institucije i demokratski izabrane predstavnike. Riječ je o političkoj ocjeni učesnika sastanka, a ne o odluci nadležnih međunarodnih tijela o okončanju mandata OHR-a.
Sagovornici su, prema saopćenju, istakli važnost očuvanja mira i stabilnosti. Ocijenili su i da dosljedno poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma treba ostati osnova dugoročne stabilnosti BiH. Politička neslaganja, kako su poručili, treba rješavati dijalogom, bez nametanja rješenja i jednostranih poteza koji, prema njihovom mišljenju, mogu produbiti postojeće podjele.
Goganović je na sastanku posebno govorio o tradicionalnim odnosima srpskog i ruskog naroda. Kao potvrdu kontinuiteta dobrih odnosa između Republike Srpske i Rusije naveo je susrete predsjednika SNSD-a Milorada Dodika s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Za zatvaranje OHR-a, međutim, postoji međunarodni okvir koji je usvojio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC). U februaru 2008. godine taj odbor usvojio je program „5+2“, sastavljen od pet ciljeva i dva dodatna uslova.
Program među ciljevima predviđa održivo rješavanje pitanja državne imovine i vojne imovine, završetak provođenja Konačne arbitražne odluke za Brčko, fiskalnu održivost i jačanje vladavine prava. Dodatna uslova su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom te pozitivna procjena političke situacije u BiH koju donosi Upravni odbor PIC-a, na osnovu punog poštovanja Dejtonskog sporazuma.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan je 2008. godine, ali to samo po sebi ne znači da su ispunjeni svi uslovi za zatvaranje OHR-a. Prema zvaničnom objašnjenju OHR-a, provođenje programa „5+2“ godinama je usporeno zbog političkih neslaganja.
Vlada RS-a je u izvještaju upućenom Vijeću sigurnosti UN-a krajem oktobra 2026. osporila pravni osnov programa „5+2“. U tom izvještaju tvrdila je da Vijeće za provedbu mira nema ovlaštenje da postavlja uslove za zatvaranje OHR-a. OHR, nasuprot tome, navodi da su kriteriji usvojeni na nivou Upravnog odbora PIC-a i da predstavljaju važeći okvir za završetak međunarodnog nadzora.
Različita tumačenja uloge OHR-a traju već duže vrijeme. Ruske vlasti i politički predstavnici Republike Srpske zagovaraju završetak međunarodnog nadzora i prenošenje odgovornosti na domaće institucije, dok spor obuhvata i pitanje međunarodnih mehanizama uspostavljenih nakon rata.
Goganović i Kalabuhov o zatvaranju OHR-a govorili su i ranije. Nakon njihovog susreta u Istočnom Sarajevu u julu 2026. godine, Srna je prenijela gotovo identičnu ocjenu da je vrijeme da odluke u Bosni i Hercegovini donose demokratski izabrani predstavnici. Kalabuhov je i u septembru javno tvrdio da bi zatvaranje OHR-a doprinijelo stabilizaciji političkih prilika.
Ipak, nije objavljena odluka Upravnog odbora PIC-a o zatvaranju OHR-a, niti je saopćeno da su svi predviđeni kriteriji ispunjeni. Najnovija poruka dvojice sagovornika tako potvrđuje kontinuitet njihovog političkog stava, dok pitanje mogućeg dogovora o budućnosti međunarodnog nadzora u Bosni i Hercegovini ostaje otvoreno.