U Bosni i Hercegovini se bilježi značajan priliv novca iz dijaspore, koji je u prošloj godini dostigao rekordnih 4,46 milijardi maraka (oko 2,28 milijardi eura). Ovaj trend se nastavlja i u 2023. godini, kada su samo u prvom kvartalu doznake premašile pola milijarde eura, uz rast od 13 miliona eura u odnosu na prethodnu godinu.
Jovan Vasilić iz Bijeljine ističe da su doznake od djece koja žive i rade u inostranstvu od suštinskog značaja za penzionere u zemlji. “Da nije tih doznaka iz inostranstva, vjerovatno bismo jedva sastavljali kraj s krajem”, rekao je Vasilić za Radio Slobodna Evropa.
Ovaj novac, koji pretežno stiže iz zemalja poput Njemačke, Austrije i Švicarske, predstavlja jedan od najvažnijih izvora stranog novca u BiH, čineći više od 10 posto BDP-a zemlje. Ekonomski analitičari ističu da doznake često služe kao pomoć porodicama u BiH, ali i ukazuju na duboku zavisnost zemlje od tih sredstava.
Prazne kuće, pomoć iz dijaspore
Prema podacima, sve više kuća širom BiH ostaje prazno, dok se stanovništvo masovno iseljava. Vasilić, koji je i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono”, navodi da između 6.000 i 7.000 vodomjera ne registruje potrošnju, što ukazuje na to da u tim kućama niko ne živi.
On dodaje da je sve više porodica koje trajno napuštaju zemlju, dok se sve manje njih vraća nakon privremenog boravka u inostranstvu. “Ranije su se ljudi vraćali, sada odlaze čitave porodice, a djeca i unuci se ne planiraju vratiti”, ističe Vasilić.
Rekordne doznake, a bez komentara Centralne banke
Podaci Centralne banke BiH pokazuju kontinuirani rast novčanih doznaka iz inostranstva. U 2021. godini zabilježeno je 3,04 milijarde maraka (oko 1,55 milijardi eura), dok je 2022. godine taj iznos porastao na 3,58 milijardi maraka (1,83 milijarde eura). U 2023. godini doznake su dostigle 3,79 milijardi maraka (1,94 milijarde eura), a u 2024. godini očekuje se porast na 4,16 milijardi maraka (2,13 milijardi eura).
U prvom kvartalu ove godine, ukupni tekući transferi iz inostranstva dostigli su 1,33 milijarde maraka (oko 680 miliona eura). Centralna banka BiH nije komentarisala uzroke rasta doznaka niti njihov uticaj na ekonomiju.
Doznake održavaju standard, ali ne rješavaju problem
Ekonomski stručnjak Admir Čavalić napominje da se doznake ne mogu posmatrati kao investicija, već kao socijalna pomoć. “Održavaju socijalni mir i standard mnogih građana s niskim primanjima”, rekao je Čavalić, dodajući da su troškovi života, uključujući hranu i energente, značajno porasli.
Svetlana Cenić, ekonomistkinja, također ističe zavisnost BiH od doznaka, naglašavajući da one pomažu u očuvanju standarda, ali postavljaju pitanje šta će se dogoditi kada više ne bude roditelja koji šalju novac.
Između odlaska i povratka
Procjene sugeriraju da van BiH živi oko 1,6 miliona osoba rođenih u zemlji, dok je ukupan broj ljudi bh. porijekla veći od dva miliona. Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH, smatra da rast doznaka ne može biti objašnjen isključivo iseljavanjem, jer dio dijaspore nastoji održati vezu sa domovinom.
Prema podacima njemačke agencije za statistiku, tokom 2025. godine iz BiH u Njemačku se doselilo 13.707 osoba, dok se 10.474 ljudi iz Njemačke vratilo ili doselilo u BiH. Iako saldo ostaje pozitivan za Njemačku, razlika se smanjuje, što sugeriše moguće signale povratka dijela dijaspore.
