Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Davor Ivo Stier izjavio je da "pridruženo članstvo" Kanade u Evropskoj uniji predstavlja izraz političke volje za jačim povezivanjem i odgovor na globalnu fragmentaciju. On je naglasio da ova inicijativa nije usmjerena protiv Sjedinjenih Američkih Država, već odražava potrebu za jačanjem partnerstava među državama koje dijele iste interese.
Trenutno, "pridruženo članstvo" nije formalna kategorija u ugovorima Evropske unije, pa su prava i obaveze koje bi proizašle iz ovog statusa još uvijek neodređene.
Ideja o ovom aranžmanu prvi put je iznesena 16. septembra, kada je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predložila Kanadu kao potencijalnog prvog "pridruženog člana" EU tokom svog obraćanja Evropskom parlamentu u Strasbourgu.
U razgovoru za portal FENA EU, Stier je istakao da termin "pridruženo članstvo" odražava političku opredijeljenost Kanade i EU da dodatno prodube svoje odnose.
On je dodao da je ovo odgovor na sve izraženije prijetnje i fragmentaciju u svijetu, gdje je neophodno jačati suradnju među državama koje dijele iste vrijednosti i vizije budućeg međunarodnog poretka.
Stier je naveo da je Evropski parlament pozitivno ocijenio ovu inicijativu, ali da će konkretni rezultati biti jasni tek kada se definišu pravni i institucionalni okviri.
- Politička volja je jedna stvar, ali kada dođu konkretni ugovori sa pravnim obavezama, stvari mogu postati složenije. Ipak, ovo je vrijeme kada Europa i Kanada moraju jačati suradnju, i u tom smislu, ovo je pozitivan korak, rekao je Stier.
Govoreći o potencijalnim koristima za EU i Kanadu, on je istakao da bi "pridruženo članstvo" moglo dovesti do produbljivanja saradnje u trgovini, kao i u strateškim oblastima poput pristupa rijetkim mineralima, kojih Kanada ima značajne količine.
- Također bi otvorilo prostor za usklađivanje normi i regulatornih okvira u oblasti umjetne inteligencije, naglasio je.
Stier je dodao da bi jačanje veza između EU i Kanade značilo i zajedničko zalaganje za međunarodni poredak zasnovan na normama, a ne na principu "prava jačega".
Kanada već ima razvijene institucionalne i trgovinske odnose s EU-om, uključujući Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (CETA).
On je pojasnio da bi "pridruženo članstvo" omogućilo Kanadi pristup određenim segmentima jedinstvenog evropskog tržišta, čime bi se dodatno unaprijedila integracija ekonomija i društava.
Na pitanje o mogućem presedanu za druge zemlje koje nisu članice EU, Stier je naglasio da bi realizacija ovog aranžmana mogla otvoriti vrata i drugim državama koje dijele slične vrijednosti.
- Zemlje na europskom kontinentu imaju pravo tražiti punopravno članstvo, dok bi "pridruženo članstvo" moglo biti opcija za one koje nisu geografski vezane za Evropu, dodao je.
On nije isključio mogućnost da bi se sličan model mogao primijeniti i na zemlje poput Australije, ali je upozorio da je prerano donijeti takve zaključke.
Stier je također ukazao na to da je približavanje Kanade EU djelimično potaknuto trgovinskim napetostima sa SAD-om, slično kao što su okolnosti u međunarodnoj trgovini ubrzale završetak pregovora između EU i zemalja Mercosura.
- U svijetu gdje postoje nesuglasice s glavnim transatlantskim partnerom, normalno je tražiti nova tržišta i oblike savezništva. Međutim, ovo "pridruženo članstvo" nije usmjereno protiv SAD-a, naglasio je.
Naprotiv, cilj Europe nije udaljavanje od SAD-a, već očuvanje partnerstva zasnovanog na zajedničkim vrijednostima, koje su bile osnova uspješne ekonomske saradnje decenijama.
Odnosi između EU i Kanade su se posljednjih godina proširili van trgovinske saradnje, obuhvatajući sve veći broj strateških oblasti. Na samitu EU-Kanada u junu 2025. potpisano je Partnerstvo za sigurnost i odbranu, čime je uspostavljen okvir za produbljivanje saradnje u oblastima odbrane, vojne mobilnosti, pomorske i svemirske sigurnosti, kibernetičkih pitanja i suprotstavljanja hibridnim prijetnjama.
Osim toga, Kanada je postala prva neeuropska država koja je pristupila instrumentu SAFE, koji omogućava državama članicama EU do 150 milijardi eura zajmova za zajedničku nabavku naoružanja.
Kanadski premijer Mark Carney je tokom svog obraćanja Evropskom parlamentu 17. septembra pozdravio ideju o "pridruženom članstvu", naglašavajući da Kanada ne traži punopravno članstvo, već novu vrstu partnerstva koje bi poštovalo njen suverenitet.
On je također govorio o "Savezu za budućnost" između Kanade i Evrope, naglašavajući potrebu za jačim povezivanjem u promijenjenim geopolitičkim okolnostima.
Predloženi model saradnje, u kojem bi Kanada postala prvi "pridruženi član" EU, dolazi u vrijeme pojačanih trgovinskih i političkih tenzija između Kanade i SAD-a. Američki predsjednik Donald Trump je kritizirao ovaj prijedlog i zaprijetio uvođenjem visokih carina ili ograničavanjem trgovine sa EU, ukoliko bi SAD ocijenile ovaj potez kao "neprijateljski čin".
