U Bosni i Hercegovini se ponovo raspravlja o stanju diplomatske mreže, koja se suočava s ozbiljnim problemima. Darijana Filipović, kandidatkinja za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, najavila je planove za obnovu Ureda hrvatskog člana Predsjedništva u Mostaru, ukoliko bude izabrana.
Filipović je istakla da će jedan od njenih prvih poteza biti vraćanje ravnoteže u diplomatsko-konzularnu mrežu. "Kada dođem na mjesto hrvatske članice Predsjedništva, jedna od prvih aktivnosti je vratiti ravnotežu u diplomatsko-konzularnu mrežu", izjavila je.
Ona je potvrdila da bi to uključivalo imenovanje novih ambasadora iz 'hrvatske kvote' i opoziv ranije imenovanih. Važno je napomenuti da Predsjedništvo BiH ima ključnu ulogu u kreiranju vanjske politike i imenovanju ambasadora, ali se u posljednjim mandatima rijetko sastajalo po ovom pitanju.
Većina ambasadora u Bosni i Hercegovini ima istečene mandate, a neki su već istekli, što postavlja pitanje kako će novi članovi Predsjedništva upravljati ovim procesom. U praksi, povratak diplomata iz inostranstva često se dešava tokom ljeta, kako bi se djeca diplomata mogla upisati u škole.
U Evropi, karijerni diplomati dominiraju diplomatskim pozicijama, a ambasadori su najčešće iskusni državni službenici. Filipović i ostali kandidati ne spominju imovinu koju je Bosna i Hercegovina naslijedila u Budimpešti, Beču i Madridu, a koja propada.
Na kraju, kritike na račun Filipovićinih izjava o brzinskim smjenama ambasadora ukazuju na populizam i nepoznavanje složenih procedura unutar diplomatske službe. Politolog Davor Gjenero komentirao je da se u ozbiljnim diplomacijama mandati službenika planiraju unaprijed, obično na tri godine, s mogućnošću produženja.
"Rotacije se obavljaju od 1. srpnja do 1. rujna, a zbog logističkih razloga se planiraju najmanje šest mjeseci unaprijed. Kada se dogodi nagla promjena, to može značiti ozbiljno narušavanje odnosa između zemalja", rekao je Gjenero.
