Christian Schmidt, bivši visoki predstavnik, ocijenio je da su promjene vlasti u Srbiji smanjile izglede za ostvarivanje secesionističkih ciljeva u Republici Srpskoj, ali je upozorio da pitanje mogućeg otcjepljenja nije u potpunosti zatvoreno. Tokom diskusije u Berlinu rekao je i da je Bosna i Hercegovina daleko od ozbiljnog napretka prema članstvu u Evropskoj uniji.

Schmidt je naveo da je postojao ozbiljan rizik da referendum o otcjepljenju RS-a bude održan 2027. godine. Ipak, izrazio je uvjerenje da stanovnici tog entiteta ne bi podržali takvu odluku. „Pitanje secesije nije u potpunosti skinuto s dnevnog reda. Ipak, smatram da su se smanjile mogućnosti za ostvarivanje političkih ciljeva putem teme secesije“, rekao je Schmidt za DW.

Diskusija je održana u Evropskoj kući, predstavništvu evropskih institucija u blizini Brandenburške kapije, povodom godišnjice parafiranja Dejtonskog sporazuma. Skup pod nazivom „Dejton i njegove posljedice: Evropski mirovni ustroj na Zapadnom Balkanu“ organizovala je Evropska akademija u Berlinu, piše Deutsche Welle (DW). Učesnici su razgovarali o stanju u BiH nakon nedavnih izbora, kao i o mogućem utjecaju političkih promjena u Beogradu na odnose Sarajeva i Banje Luke.

Schmidt je pitanje secesije RS-a izdvojio kao jednu od najvećih opasnosti za budućnost BiH. Funkciju visokog predstavnika napustio je ovog ljeta uslijed američkog pritiska. Na pitanje o mogućnosti da se u BiH dogodi politička promjena slična onoj u Srbiji, bio je uzdržan, ukazujući na razlike u snazi civilnog društva i povezanosti građana.

„Srbija ima znatno snažnije civilno društvo. Bosna i Hercegovina u tom pogledu nije homogena, a čak ni mladi nisu ujedinjeni; ipak, vidim određene mogućnosti“, izjavio je Schmidt.

Govoreći o evropskom putu BiH, Schmidt se pozvao na najnoviji izvještaj Evropske komisije, za koji je rekao da daje vrlo nepovoljnu sliku stanja u zemlji. Posebno je spomenuo izvještaj Ujedinjenih nacija povezan s produženjem misije EUFOR Althea, navodeći da se u njemu prisustvo međunarodnih vojnih snaga i dalje smatra neophodnim za očuvanje mira.

„Nijedna zemlja ne može postati članica Evropske unije ako Ujedinjene nacije utvrde da ona predstavlja prijetnju po međunarodni mir“, kazao je Schmidt.

O položaju BiH u procesu proširenja govorio je i Niels von Redecker, šef odjeljenja za Zapadni Balkan u njemačkom Saveznom ministarstvu vanjskih poslova. On je rekao da je BiH među kandidatima koji su najudaljeniji od članstva u EU, odnosno da se nalazi u trećoj fioci procesa proširenja.

„Imamo zemlje koje se nalaze u prvoj fioci procesa proširenja, kao što je Crna Gora. Bosna i Hercegovina nije čak ni u drugoj fioci, ona je u trećoj“, rekao je von Redecker.

Damir Arnaut, ambasador BiH u Njemačkoj, među razlozima za izostanak reformi i neusaglašavanje domaćih zakona s evropskim standardima naveo je interese političara. „Mnogi od njih ne žele EU, jer bi se u tom scenariju morali suočiti s istragama, a možda bi čak završili i u zatvoru“, izjavio je Arnaut.

U završnom dijelu skupa prisutni su najviše pitanja i interesa pokazali za saobraćajno povezivanje BiH s ostatkom Evrope te za projekte koji bi mogli doprinijeti trajnom pomirenju u zemlji.