Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) pripremio je analizu političkih i poslovnih odnosa uoči lokalnih izbora u Sloveniji, zakazanih za 15. novembar 2026. godine. U središtu analize pod naslovom „Glas za Jankovića – glas za Dodika?

Ljubljana usred političkih i poslovnih mreža, organizovanog kriminala i evropskih demokratskih standarda” nalaze se gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković, Milorad Dodik i regionalne političke i poslovne veze koje, prema IFIMES-u, otvaraju pitanja transparentnosti javnih finansija, organizovanog kriminala, vanjskih uticaja i poštivanja evropskih demokratskih standarda u Republici Sloveniji. Institut navodi da redovno prati ključna događanja na Bliskom istoku, Balkanu i u svijetu, a u analizi posebnu pažnju posvećuje Ljubljani kao političkom, finansijskom i diplomatskom centru Evropske unije.

Izbori i promjena biračkog prava

Redovni lokalni izbori održat će se 15. novembra 2026. godine u 212 općina Republike Slovenije. Građani će birati gradonačelnike i članove općinskih vijeća, kao i predstavnike mjesnih, seoskih i četvrti u pojedinim općinama. Drugi krug izbora za gradonačelnike predviđen je za 29. novembra 2026. godine.

Ovogodišnje izbore obilježava izmjena izbornog zakonodavstva. Državljani trećih zemalja sa stalnim boravkom u Sloveniji više nemaju pravo glasa na lokalnim izborima, iako su to pravo imali od 2002. godine. Odluka se odnosi na približno 104.000 punoljetnih državljana trećih zemalja koji bi prema ranijim propisima ispunjavali uslove za učešće na izborima.

Među njima su najbrojniji državljani Bosne i Hercegovine i Srbije. Prema podacima iz juna 2026. godine, u Ljubljani je bilo oko 21.938 potencijalnih birača obuhvaćenih ovom promjenom. IFIMES navodi da je riječ o značajnoj izmjeni dosadašnjeg sistema lokalnog političkog učešća za osobe koje dugo žive u Sloveniji. Ustavni sud Republike Slovenije trenutno razmatra ustavnost zakonske odredbe kojom je to biračko pravo ograničeno.

Odluku je podržala stranka Resnica, koju predvodi Zoran Stevanović, trenutni predsjednik Skupštine Republike Slovenije. IFIMES ocjenjuje da je podrška posebno značajna zbog brojne zajednice građana Bosne i Hercegovine i Srbije u Sloveniji. Istovremeno, u analizi se navodi da Milorad Dodik nije javno zauzeo stav o oduzimanju prava glasa građanima Bosne i Hercegovine, konkretno Srbima, koji borave u Sloveniji. Riječ je o 58.350 građana Bosne i Hercegovine.

Prema analizi, promjena otvara pitanja političke inkluzije, ravnopravnosti stanovnika, integracije i odnosa političkih predstavnika prema zajednicama čije interese često ističu u javnom djelovanju.

Jankovićeva dugogodišnja vlast u Ljubljani

U Ljubljani se za mjesto gradonačelnika nadmeće 15 kandidata. IFIMES izborni proces posmatra kroz političku i ekonomsku moć dugogodišnjeg gradonačelnika Zorana Jankovića, njegove regionalne političko-poslovne veze, upravljanje javnim sredstvima i uticaj domaćih i stranih političkih centara na slovenačku političku scenu.

Janković vodi Ljubljanu od 2006. godine, uz kratak prekid tokom 2011. i 2012. godine. Za to vrijeme izgrađen je model upravljanja koji, prema analizi, karakterišu snažna pozicija gradonačelnika, veliki infrastrukturni projekti, kontrola političkih prioriteta i dugotrajan uticaj na gradske institucije.

IFIMES navodi da se ne mogu zanemariti Jankovićeva postignuća u urbanom, infrastrukturnom, kulturnom i sportskom razvoju. Ljubljana je tokom prethodnih nekoliko decenija doživjela značajne promjene, a gradska uprava naglašavala je ulaganja u javne prostore, saobraćaj, zelenu infrastrukturu i kvalitet života. Istovremeno, u analizi se navodi da Ljubljana posljednjih godina postaje sve zagađeniji grad.

Uspjeh razvojnih projekata, međutim, ne može zamijeniti institucionalnu odgovornost, ocjenjuje IFIMES. Zbog činjenice da isto političko rukovodstvo gotovo dvije decenije upravlja gradom, analiza postavlja pitanje da li su osigurani dovoljna transparentnost, nezavisan nadzor i odgovornost prema građanima. Posebno se ističe potreba provjere odnosa između gradonačelnika, gradskog vijeća, javnih preduzeća, izvođača radova i drugih poslovnih subjekata uključenih u velike gradske investicije.

Jedno od mogućih sistemskih rješenja bilo bi ograničavanje broja mandata gradonačelnika. IFIMES istovremeno smatra da bi trebalo preispitati i pravni okvir za prijevremeno razrješenje gradonačelnika. Gradonačelnici se biraju neposredno i zbog toga imaju snažan politički mandat, pa ih je teško smijeniti tokom mandata. Zakonski osnovi za prijevremeni prestanak funkcije strogo su ograničeni i vezani za određene razloge i procedure.

Zbog toga se, prema analizi, postavlja pitanje da li postojeći mehanizmi pružaju adekvatan nivo političke i institucionalne odgovornosti te mogu li se uspostaviti efikasniji oblici nadzora, bez narušavanja legitimiteta neposrednih izbora. Takav sistem, navodi IFIMES, može omogućiti da gradonačelnici postanu lokalni politički „šerifi“ koji nakon dolaska na vlast teško gube političku moć.

Analiza zato poziva na raspravu o sistemskim promjenama koje bi ojačale nadzor nad radom gradonačelnika, povećale odgovornost prema građanima i omogućile realne mehanizme smjene u slučaju ozbiljnih kršenja, zloupotrebe položaja ili gubitka povjerenja. Javna sredstva, naglašava IFIMES, nisu privatni politički resurs. Ugovori, postupci javnih nabavki, koncesije, donacije i investicije moraju biti pod nezavisnim nadzorom i javnom kontrolom.

KPL i gradske koncesije

Posebnu pažnju IFIMES posvećuje poslovnom odnosu između Grada Ljubljana (MOL) i kompanije KPL, kojom upravlja bosanskohercegovački biznismen Mladen Milanović Kaja, vlasnik poslovne grupacije MG Mind. KPL od 2006. godine ima koncesiju za redovno i zimsko održavanje gradskih saobraćajnica u Ljubljani.

U julu 2026. godine kompanija je sa Gradom Ljubljana zaključila novi dvadesetogodišnji koncesioni ugovor. Procijenjena vrijednost ugovora iznosi približno 288 miliona eura bez PDV-a, odnosno 14,4 miliona eura godišnje. Prema pisanju dnevnog lista „Dnevnik“, KPL je od 2015. godine zaključio 38 ugovora sa Gradom Ljubljana, ukupne vrijednosti približno 52 miliona eura bez PDV-a. Dnevni list „Delo“ izvijestio je o novoj koncesiji i njenom dugoročnom finansijskom obimu u septembru 2026. godine.

Mediji su Milanovića često povezivali s političkim krugovima u Republici Srpskoj, uključujući Milorada Dodika. IFIMES naglašava da navedene činjenice same po sebi ne dokazuju nepravilnosti ili politički uticaj. Ipak, obim javnog novca i dugoročnost ugovornog odnosa, prema analizi, opravdavaju detaljnu provjeru vlasničkih, poslovnih i političkih veza, transparentnosti dodjele koncesije i nadzora nad trošenjem javnih sredstava.

Veze Jankovića i Dodika

Politički odnosi Zorana Jankovića s regionalnim liderima, naročito s Miloradom Dodikom, predstavljaju zaseban dio analize. Obojicu je odlikovao ruski predsjednik Vladimir Putin, što IFIMES smješta u širi međunarodni i geopolitički kontekst.

Janković je javno govorio o dugogodišnjoj saradnji s Dodikom, koja datira iz vremena kada je bio na čelu trgovačke kompanije Mercator. Uoči općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine javno je izrazio podršku Dodiku i pozitivno govorio o njegovom dotadašnjem političkom djelovanju. Takav stav iznosio je i u kasnijim javnim istupima.

Posebno se navodi Jankovićeva reakcija na odluku Vlade Slovenije od 11. septembra 2025. godine, kojom je Miloradu Dodiku zabranjen ulazak u Sloveniju. Janković je izrazio neslaganje s tom mjerom i naveo da je on lično ne bi podržao. O svom stavu razgovarao je i s tadašnjom ministricom vanjskih poslova Tanjom Fajon.

Dodikova administracija u Republici Srpskoj odgovorila je recipročnim mjerama protiv predsjednice Slovenije Nataše Pirc Musar i ministrice Tanje Fajon. IFIMES u tom kontekstu postavlja pitanje gdje završava legitimna međunarodna politička saradnja, a gdje počinje zastupanje interesa stranih političkih aktera u domaćoj političkoj sferi.

Janković ima pravo na vlastite političke stavove i odnose s političarima iz regije, navodi se u analizi. Međutim, kao gradonačelnik glavnog grada države članice Evropske unije, mora poštovati institucionalne odgovornosti i ograničenja koja proizlaze iz javne funkcije i položaja u slovenačkom institucionalnom okviru. Njegove nadležnosti pripadaju lokalnoj samoupravi i ne obuhvataju kreiranje ili provođenje državne vanjske politike.

Zbog toga IFIMES smatra legitimnim pitanje mogu li regionalne političke i poslovne veze poslužiti za pokušaj neprimjerenog uticaja na slovenačku vanjsku politiku ili odluke najviših državnih institucija. Slovenija, prema stavu iz analize, mora voditi suverenu vanjsku politiku zasnovanu na institucijama, a ne na ličnim prijateljstvima, poslovnim vezama ili stranačkoj pripadnosti pojedinaca.

Stevanović i mjere protiv Dodika

Zoran Stevanović, lider stranke Resnica, u analizi se opisuje kao još jedan akter važan za razmatranje regionalne političke dimenzije. Njegove javne izjave o Dodiku i restriktivnim mjerama u Sloveniji IFIMES smatra relevantnim za političku analizu. U izjavi za novinsku agenciju SRNA Stevanović je mjere koje je Slovenija poduzela protiv Milorada Dodika ocijenio štetnim i kritizirao slovensku vladu zbog njihove primjene.

IFIMES navodi da je riječ o legitimnom političkom stavu, ali smatra da širi regionalni odnosi zahtijevaju ispitivanje političkih, organizacijskih i komunikacijskih veza između određenih aktera u Sloveniji i političkih i poslovnih struktura u Republici Srpskoj i Srbiji. Prema analizi, važno je utvrditi postoji li koordinirano djelovanje radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva, formiranja interesnih mreža, uspostavljanja finansijskih veza ili drugih oblika uticaja koji bi mogli ugroziti transparentnost političkog odlučivanja i integritet slovenskih institucija.

Istovremeno, potrebno je razlikovati političku naklonost od djelovanja po uputama ili pod uticajem stranog političkog centra. Tvrdnja da Stevanović djeluje kao politički posrednik (proxy) ili zastupnik interesa druge strane morala bi biti potkrijepljena konkretnim dokazima, poput mehanizama kontrole, koordinacije političkih aktivnosti ili finansijske zavisnosti. Njegovi javni stavovi o Dodiku sami po sebi nisu dovoljan osnov za takav zaključak. Pitanje, zaključuje IFIMES, ima širi značaj za otpornost slovenskih demokratskih institucija na vanjski politički i sigurnosni uticaj.

Zabrana ulaska i presuda Dodiku

Odluka Vlade Slovenije da Miloradu Dodiku zabrani ulazak u zemlju, prema IFIMES-u, predstavlja test dosljednosti slovenačke vanjske politike. Sud Bosne i Hercegovine osudio je Dodika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Izrečena mu je kazna zatvora od godinu dana i šestogodišnja zabrana obavljanja javnih funkcija koje se finansiraju iz budžeta. Nakon toga Slovenija je donijela odluku o zabrani njegovog ulaska na svoju teritoriju.

Protivljenje toj odluci koje su izrazili Janković i Stevanović otvara pitanje uticaja regionalnih odnosa na državnu politiku Slovenije. Dodikovi politički i poslovni interesi u regiji, kao i veze s političkim liderima u Srbiji, Mađarskoj i drugim zemljama, daju ovom pitanju međunarodnu dimenziju.

Slovenske institucije, prema analizi, trebale bi jasno razdvojiti legitimnu političku raspravu o restriktivnim mjerama od mogućih pokušaja njihovog ukidanja koji bi mogli biti motivisani konkretnim političkim ili poslovnim interesima. IFIMES navodi da Slovenija ne bi smjela postati prostor u kojem se preko lokalnih političkih i poslovnih mreža provode vanjske političke agende.

Sigurnosni izazovi i navodi o kriminalnim mrežama

Analiza pitanje da li Ljubljana postaje regionalna „prijestolnica“ organizovanog kriminala povezuje s prisustvom međunarodnih kriminalnih mreža, sumnjivim finansijskim tokovima i rizicima pranja novca. Zbog geografskog položaja, Slovenija se nalazi na glavnim evropskim transportnim i finansijskim koridorima, koje međunarodne kriminalne organizacije mogu koristiti za prekogranično krijumčarenje droge, ljudi i oružja, kao i druge nezakonite aktivnosti.

Posebno se razmatraju finansijski interesi političkih i poslovnih krugova iz Republike Srpske u Sloveniji. Prema nekim procjenama, Milorad Dodik i s njim povezani krugovi kontrolišu imovinu u Sloveniji vrijednu više od tri milijarde eura. IFIMES naglašava da takve tvrdnje zahtijevaju nezavisnu provjeru i jasno razgraničenje vlasničkih veza.

U analizi se to pitanje dovodi u vezu s procjenama da u Bosni i Hercegovini svake godine nestaju milijarde eura javnih sredstava zbog korupcije i nepravilnosti u javnim nabavkama, uz gotovo tri decenije političkog uticaja i vladavine Milorada Dodika. Zbog toga se postavljaju pitanja o obimu, porijeklu i transparentnosti prekograničnih tokova kapitala. IFIMES ističe da se eventualne nezakonitosti moraju utvrditi provjerljivim dokazima, a nadležne institucije trebaju osigurati transparentnost finansijskih i vlasničkih odnosa.

„U oktobru 2026. godine, slovenačka policija predstavila je rezultate međunarodne kriminalističke istrage koja je trajala gotovo četiri godine, tokom koje je identifikovano šest kriminalnih organizacija koje su djelovale u Sloveniji i nekoliko drugih evropskih zemalja. Procijenjena tržišna vrijednost zaplijenjenih nezakonitih droga premašila je 37 miliona eura. U istrazi su učestvovale policijske snage iz 22 zemlje Evropske unije i Zapadnog Balkana, kao i Europol.“

„Prema podacima međunarodnog projekta SCORE, koji prati upotrebu ilegalnih droga kroz analizu otpadnih voda, Ljubljana se svrstava među slovenačke gradove s najvećom percipiranom potrošnjom određenih ilegalnih droga. Mjerenja provedena tokom 2025. godine pokazala su da je Ljubljana zabilježila najveće opterećenje otpadnih voda kokainom, s izmjerenom vrijednošću od 658 mg na 1.000 stanovnika dnevno. Ovi podaci ukazuju na izražen problem upotrebe ilegalnih droga u glavnom gradu Slovenije te naglašavaju potrebu za jačanjem preventivnih aktivnosti i djelotvornijih mjera u suzbijanju organiziranog kriminala i trgovine narkoticima.“

Prema podacima navedenim u analizi, Ljubljana se posljednjih godina suočava s uličnim kriminalom, nasilnim krivičnim djelima i nezakonitim drogama. Policijska uprava Ljubljana zabilježila je porast krivičnih djela od 14,2 posto u 2023. godini na područjima koja pokrivaju općinske policijske stanice, u odnosu na isti period prethodne godine. Zbog toga je uveden pojačan policijski nadzor.

Podaci za 2025. godinu ukazuju i na rast pojedinih vrsta kriminala. Broj nasilnih krivičnih djela povećan je za gotovo 30 posto, dok je broj krivičnih djela povezanih s drogama porastao sa 259 na 319. Policija je pojačala prisustvo u centru grada zbog uličnog kriminala i sigurnosnih rizika. IFIMES zbog toga postavlja pitanja o efikasnosti sigurnosne politike Grada Ljubljana i saradnji općinskih vlasti s državnim sigurnosnim institucijama.

Razmjere prekograničnog organizovanog kriminala i pitanje statusa Ljubljane kao „prijestolnice“ regionalnih kriminalnih mreža, navodi se u analizi, zahtijevaju ozbiljno razmatranje. Posebno treba ispitati moguće preplitanje legitimnog poslovanja, javnih nabavki, tržišta nekretnina i tokova kapitala, pri čemu porijeklo novca i vlasničke veze moraju biti transparentni. IFIMES smatra da istragu zahtijevaju i poslovne i političke veze Milorada Dodika i s njim povezanih krugova s predstavnicima slovenačkog političkog spektra.

Među pitanjima koja treba detaljno provjeriti jesu vlasnička struktura kompanija angažovanih na velikim gradskim projektima, porijeklo kapitala korištenog za velika ulaganja u nekretnine, transparentnost javnih nabavki i dodjele gradskih ugovora, mogući sukobi interesa javnih funkcionera, nadzor nad javnim preduzećima i saradnja slovenskih institucija s regionalnim tijelima za sprečavanje pranja novca.

IFIMES upozorava da se politička odgovornost ne može zasnivati samo na pretpostavkama. Istovremeno, istrage koje su u toku i zabrinutost institucija ne bi smjele biti razlog za izbjegavanje javne rasprave i provjera.

Petnaest kandidata za gradonačelnika

Za gradonačelnika Ljubljane kandiduje se 15 osoba. Među njima su aktuelni gradonačelnik Zoran Janković, Luka Mjesec, Anton Rop, Klemen Boštjančič, Aleš Primc, Marko Koprivc, Apolonija Simon, Jasmin Feratović, Gregor Novak i drugi kandidati različitih političkih i programskih orijentacija.

Veliki broj kandidata govori o političkom pluralizmu, ali istovremeno može otvoriti pitanje fragmentacije alternative. Kandidati se razlikuju po stavovima o stanovanju, javnom prevozu, urbanističkom planiranju, troškovima života, transparentnosti i upravljanju gradskim finansijama.

Prema IFIMES-u, građani ne biraju samo između različitih razvojnih planova za Ljubljanu, nego i između različitih modela političke odgovornosti. Ključno pitanje jeste može li grad nakon gotovo dvadeset godina uspostaviti sistem u kojem institucije imaju veću ulogu od pojedinaca, a javni interes prednost nad političkim i poslovnim mrežama.

Evropski standardi i regionalne veze

Slovenija je članica Evropske unije i NATO-a, ali njene geografske, ekonomske i historijske veze sa Zapadnim Balkanom čine je izloženom regionalnim političkim uticajima i sigurnosnim rizicima. Sama regionalna saradnja nije nužno negativna. Slovenija ima legitiman interes za političku, ekonomsku i kulturnu saradnju sa zemljama regije.

Problem, prema analizi, nastaje kada saradnja preraste u netransparentne političke i poslovne odnose, kada se državni interesi podrede interesima pojedinaca ili kada vanjski politički centri pokušaju uticati na unutrašnjopolitičko odlučivanje. Zato je važno pratiti odnose političkih struktura u Sloveniji, Srbiji i Republici Srpskoj, kao i širu mrežu regionalnih i međunarodnih veza.

Slovenija bi, zaključuje IFIMES, trebala ostati otvorena za saradnju sa susjedima i zemljama Zapadnog Balkana, uz istovremenu zaštitu vlastitih institucija, pravnog poretka i evropskih demokratskih standarda.

Izbor između modela upravljanja

Lokalni izbori 15. novembra 2026. godine predstavljaju važan trenutak za političku budućnost Ljubljane i Slovenije. Petnaest kandidata nudi širok raspon političkih izbora, ali demokratski značaj procesa ne zavisi samo od njihovog broja. Odlučujuća je sposobnost institucija da osiguraju transparentnost, odgovornost i ravnopravnost učesnika u političkom i ekonomskom životu.

Zoran Janković u izborni proces ulazi s dugogodišnjim političkim iskustvom i rezultatima u razvoju Ljubljane, ali i s pitanjima o transparentnosti njegovog rukovođenja, tekućim sudskim postupcima i regionalnim političko-poslovnim vezama. Njegov odnos s Miloradom Dodikom, kao i s drugim regionalnim ličnostima, te javno protivljenje mjerama koje je Slovenija poduzela protiv Dodika, IFIMES smatra legitimnim predmetom javne i političke kontrole.

Na državnom nivou, Zoran Stevanović pokušava se etablirati kao politički nasljednik i preuzeti ulogu koju je Janković imao u slovenačkoj političkoj sceni tokom posljednjih dvadeset godina. U tom procesu IFIMES prepoznaje nadmetanje za politički uticaj i primat, uz važnost poslovnih interesa. Aktivnosti predsjednika Skupštine Slovenije Zorana Stevanovića i drugih političkih aktera, prema analizi, trebaju biti jednako transparentne kada je riječ o regionalnim političkim vezama i stavovima o vanjskim uticajima.

IFIMES navodi da politička lojalnost stranim regionalnim liderima ne bi smjela imati prednost nad institucionalnim interesima Slovenije. Ljubljana bi trebala ostati evropska prijestolnica, a ne regionalna „prijestolnica“ kriminala, uz javno korištenje javnih sredstava, nezavisno djelovanje institucija i političku odgovornost koja nije podređena privatnim, stranačkim ili regionalnim interesima.

U analizi se navodi i paradoks prema kojem se od Bošnjaka u Ljubljani očekuje podrška Zoranu Jankoviću, iako ga IFIMES opisuje kao zagovornika interesa Milorada Dodika, čija politika, prema ocjeni autora analize, sistematski potkopava državne institucije i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Iz toga proizlazi pitanje političke konzistentnosti: da li bi podrška Jankoviću podrazumijevala i indirektnu podršku političkim interesima Milorada Dodika i njegove oligarhije?

Osnovno pitanje lokalnih izbora, prema IFIMES-u, nije samo ko će postati sljedeći gradonačelnik Ljubljane. Riječ je i o izboru modela upravljanja gradom i državom: modela velike koncentracije političke moći ili javne uprave zasnovane na transparentnosti, odgovornosti i institucionalnom nadzoru.