Arnhild Spence, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, istaknula je povodom Međunarodnog dana mira da mir nije nešto što se podrazumijeva, već zahtijeva svakodnevne odluke cijelog društva. U tom kontekstu, naglasila je posljedice koje su nastale kao odgovor na smrt pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Ovogodišnja tema Međunarodnog dana mira, koji se obilježava 21. septembra, je “Ulažimo u mir: za sve, posvuda, svakoga dana”, dok je tema UN-a za 2026. godinu “Invest in Peace: For Everyone, Everywhere, Every Day”.
Spence je u svom tekstu “Izaberimo mir” podsjetila da mirna društva svjesno odlučuju šta će štititi i prihvatiti kao društvene norme.
U nastavku prenosimo tekst Arnhild Spence u cijelosti:
“Svi koji žive u Bosni i Hercegovini, već tri decenije u miru koji je teško postignut, veoma dobro znaju koliko su takve odluke važne.
Mir svakodnevno grade ljudi širom BiH
Preživjeli, prosvjetni radnici, novinari, žene, mladi i organizacije civilnog društva širom zemlje svakodnevno doprinose izgradnji mira. Njihova uloga u zajednicama, kao i povjerenje koje uživaju, može oblikovati ponašanja i narative kroz generacije, smanjiti tenzije i spriječiti nove sukobe.
Ulaganje u mir podrazumijeva i suočavanje s neriješenim pitanjima.
Reakcije nakon Mladićeve smrti
Nedavne reakcije na smrt Ratka Mladića nanijele su štetu preživjelima i porodicama žrtava, kao i procesu društvenog iscjeljenja. Takve reakcije otežavaju tranziciju Bosne i Hercegovine od postkonfliktne traume ka održivom miru.
Ratko Mladić je osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju za zločine, uključujući genocid u Srebrenici, a ta presuda je potvrđena u žalbenom postupku.
“Sudovi ne mogu odrediti kako će se društvo odnositi prema činjenicama”
Međutim, način na koji se društvo odnosi prema tim činjenicama odlučuje se u učionicama, redakcijama, na porodičnim okupljanjima, u parlamentima i na društvenim mrežama. U zemlji koja teži miru, odgovorno se uči o utvrđenim činjenicama, prema žrtvama se odnosi s dostojanstvom, a prošlost pomaže razumijevanju identiteta.
Suočavanje s prošlošću ne znači živjeti u njoj, već štititi budućnost od zloupotrebe prošlih događaja. U toj odgovornosti učestvuje cijelo društvo, ali politički lideri imaju posebnu ulogu. Njihove riječi oblikuju društvene norme, a posebno u izbornoj kampanji, gdje je važno izbjegavati dehumanizaciju i govor mržnje.
Poruka mladima i političkim liderima
Nova generacija sluša i oblikuje svoje političke stavove. Mladi trebaju imati pristup činjenicama i priliku za dijalog. Oni su građani ove zemlje već danas i imaju svoje ideje o njenoj budućnosti.
Većina mladih želi odgovorne institucije, život bez diskriminacije, prilike za rad i napredak, te stvaran glas u odlukama koje ih se tiču. Mlade žene moraju imati taj glas, ne samo mjesto za stolom, već i stvarni uticaj na odluke o miru i sigurnosti.
Ulaganje u mir stoga podrazumijeva više od finansiranja projekata; mir mora biti ukorijenjen u društvu i među građanima, a inkluzivne institucije trebaju graditi temelje na kojima mir počiva.
Ujedinjene nacije će nastaviti podržavati ljude, institucije i zajednice koje se zalažu za mir. Na Međunarodni dan mira, pozivam sve da naprave isti izbor.
Izaberimo dijalog umjesto podjela. Činjenice umjesto manipulacija. Učešće umjesto isključivanja. Izaberimo mir.
Obavezujem se da ću slušati ove glasove i djelovati. A vi?”, napisala je Arnhild Spence u autorskom tekstu.
