Član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) Željko Bakalar rekao je da preliminarni rezultati nedavnih Općih izbora neće doživjeti značajne promjene, iako je ostalo oko dva posto neobrađenih ili neprenesenih rezultata, te je upozorio na pitanje vjerodostojnosti biračkog spiska.
Bakalar je tokom obraćanja javnosti govorio o tijeku obrade rezultata za FTV, mogućim ponovnim brojanjima, uočenim nepravilnostima i prigovorima, navodeći da izmjene u raspodjeli pojedinih mandata nisu isključene, ali da se preliminarni rezultati neće značajnije promijeniti.
Koliko je ostalo neobrađenih rezultata i koji su rokovi
Prema riječima Željka Bakalara, u sistemu je približno dva posto rezultata koji još nisu obrađeni ili preneseni.
„Preliminarni rezultati sigurno se neće promijeniti u značajnoj mjeri, s obzirom na to da imamo možda do ovog momenta nekih dva posto neobrađenih, neprenesenih rezultata“, kazao je Bakalar.
Objasnio je da nadležne izborne komisije i službe trenutno provjeravaju preostale podatke, uključujući provjere mogućih matematičkih nelogičnosti između skeniranih podataka i podataka unesenih u obrasce, te da se rezultati moraju utvrditi najkasnije 20 dana nakon održavanja izbora. Zakonski rok za potvrđivanje rezultata iznosi 30 dana, a u izuzetnim slučajevima složenijih žalbenih postupaka može se produžiti do 45 dana.
Na napomenu da li žalbe i ponovno brojanje mogu promijeniti raspodjelu mandata, Bakalar je odgovorio: „Teoretski je moguće, ali ne možemo prejudicirati hoće li do toga doći.“
Uvođenje tehnologije opisao kao historijski iskorak
Bakalar je uvođenje novih izbornih tehnologija ocijenio „historijskom revolucijom“ u demokratskim izborima Bosne i Hercegovine, naglašavajući da je takav iskorak napravljen uprkos tome što nije ispunjen ključan preduvjet vezan za jačanje kapaciteta CIK-a.
„Ovo je prvi put u historiji demokratskih izbora Bosne i Hercegovine da je napravljena ovakva historijska revolucija vezana za izborni proces“, rekao je.
Podsjetio je da je Vijeće ministara odbilo zahtjev CIK-a za usvajanje novog pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, pa su rezultati postignuti uprkos ograničenim ljudskim kapacitetima. Kako je naveo, već na konferenciji za medije održanoj nešto nakon 20 sati imali su preliminarne rezultate s više od 82 posto biračkih mjesta, a do završetka te konferencije taj procenat porastao je na 91,8 posto.
Tehnologija smanjila mogućnosti tradicionalnih manipulacija
Bakalar je pojasnio da nove tehnologije znatno otežavaju prakse poput glasanja u ime druge osobe i ubacivanja dodatnih listića, jer sustav sada omogućava tačno utvrđivanje stvarne izlaznosti i identifikaciju fizički prisutnih birača s važećim identifikacijskim dokumentom i biometrijskom autentifikacijom.
„One su onemogućile neke tradicionalne i poznate izborne manipulacije. To je glasanje u ime druge osobe. Sad imamo mogućnost da imamo stvarnu izlaznost, da znamo koliko se ljudi zaista fizički pojavilo, koji imaju važeći identifikacijski dokument i koji imaju biometrijsku autentifikaciju“, objasnio je Bakalar.
Ocijenio je da su nove tehnologije oduzele više od 90 posto prostora za tradicionalne izborne manipulacije.
Pitanje prenapuhanosti biračkog spiska
U kontekstu izlaznosti Bakalar je naveo konkretan broj identificiranih birača na izborima: 1.427.796. Ipak je otvorio pitanje vjerodostojnosti ukupnog broja upisanih u birački spisak.
„Pitanje je da li je naš birački spisak prenapuhan i da li zaista u BiH živi 3.414.000 birača ili je taj broj manji“, rekao je Bakalar, ukazujući na dileme o stvarnoj veličini biračkog tijela.
Promjene u udjelu nevažećih listića po utrkama
Analizirajući broj nevažećih glasačkih listića, Bakalar je istaknuo smanjenje u pojedinim izbornim utrkama u usporedbi s prethodnim izborima. U odnosu na prethodne cikluse, udio nevažećih listića na nivou Predsjedništva BiH pao je s 6,63 posto 2018. i 6,65 posto 2022. na 4,38 posto na ovim izborima.
Za izbore predsjednika Republike Srpske zabilježeno je smanjenje udjela nevažećih listića na 4,73 posto, dok je za Parlamentarnu skupštinu BiH zabilježen blagi porast, s 8,38 na 8,68 posto. Bakalar je naveo da bi dio povećanja mogao biti posljedica promjene načina glasanja i prilagođavanja birača novim glasačkim listićima.
„Moje lično razmišljanje je da je to možda rezultat promjene navika birača“, rekao je, napomenuvši da će detaljnija analiza biti moguća nakon povratka izbornog materijala i opreme.
Uslovi za ponovno brojanje glasova
Bakalar je objasnio da CIK može postupati na osnovu zahtjeva političkih subjekata i drugih ovlaštenih podnosilaca, ali i po službenoj dužnosti ukoliko utvrdi okolnosti koje mogu utjecati na rezultate. Posebno je naglasio situacije u kojima nepravilnosti mogu biti presudne za prelazak izbornog praga od tri posto, raspodjelu mandata među političkim subjektima ili redoslijed kandidata unutar stranačkih lista.
„Možemo naložiti po službenoj dužnosti ponovno prebrojavanje i utvrđivati ove detalje. Moraju materijalne dokaze priložiti, reći na kojim biračkim mjestima se to desilo“, istakao je.
Na pitanje o tvrdnjama Slavena Kovačevića u vezi s brojem glasova koje je osvojila Darijana Filipović, Bakalar je rekao da do kraja tadašnjeg radnog dana nije imao informaciju da je formalno zaprimljen takav prigovor.
Pritisci na članove CIK-a i cyber-sigurnost
Bakalar je potvrdio da su članovi CIK-a godinama izloženi političkim pritiscima, napominjući da sam osobno nije doživio direktne prijetnje ili ih bar nije tako doživio, ali da je poznato iz kojih su izvora dolazili pritisci i da jedna kolegica ima 24-satnu policijsku pratnju.
U vezi sa zaštitom novih tehnologija od mogućih cybernapada, istakao je da tokom izbornog dana nisu zabilježeni pokazatelji takvih napada te da su uloženi maksimalni napori u testiranje cybersigurnosti i simulacije mogućih incidenata na testnim izborima.
Objasnio je tehničke detalje: skeneri nisu bili povezani na internet tokom glasanja, već su aktivirani za prijenos rezultata tek nakon zatvaranja birališta, dok su biometrijski uređaji tokom dana slali podatke o izlaznosti. „To su uređaji koji imaju vrlo jaku enkripciju, odnosno zaštitu pristupa. Na biometrijski uređaj ne može stići bilo kakva informacija, može samo slati informaciju“, rekao je Bakalar.
Prijedlozi za buduće izbore i stav o izbornom pragu
Kao moguće unapređenje nastupajućih izbora Bakalar je predložio proširenje upotrebe biometrijske identifikacije i na glasanje putem mobilnih timova te u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, uz napomenu: „Mislim da bih možda uveo još neke dodatne tehnologije.”
Naglasio je i potrebu za boljom obukom biračkih odbora te ujednačavanjem i povećanjem naknada članovima općinskih i gradskih izbornih komisija, ocijenivši da su neke naknade „vrlo mizerne“, dok ti ljudi dugo rade predano.
Na kraju je iznio i lični stav o promjeni izbornog praga: „Kada govorimo o izbornom sistemu, moje mišljenje je da radi smanjenja političke korupcije, izborni prag treba podići na pet posto.“
