Njemačko društvo za vanjsku politiku (DGAP) u novoj analizi ocjenjuje da Bosna i Hercegovina ulazi u opće izbore 4. oktobra u uslovima u kojima je „zapadni konsenzus o zemlji praktično slomljen“ i upozorava na rizik ozbiljne postizborne krize ukoliko međunarodni pristup ne bude prilagođen, navodi se u dokumentu objavljenom pred izbore.
Autori analize Milan Nič i Nikola Xaviereff u tekstu ističu da se izbori održavaju „usred produžene institucionalne krize i bez stalnog međunarodnog izaslanika“, podsjećajući da je Christian Schmidt otišao s mjesta Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Kao privremeno rješenje, DGAP navodi da je Louis Crishock imenovan za zamjenika visokog predstavnika i vršioca dužnosti visokog predstavnika, ali da dogovor o trajnom nasljedniku nije postignut.
U analizi se tvrdi da je diplomatski zastoj između evropskih i američkih partnera doveo do slabljenja zapadnog konsenzusa koji je decenijama bio osnova međunarodnog nadzora nad provođenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. DGAP dodatno napominje promjenu američke politike prema zapadnom Balkanu „tokom drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa“, ocjenjujući da je američki angažman sve više usmjeren na ekonomske i investicijske interese, dok su podrška izgradnji institucija i proces evropskih integracija izgubili raniji značaj.
Autori smatraju da period poslije izbora predstavlja „ozbiljan test međunarodnog pristupa BiH“. Među ključnim pitanjima koja izdvajaju nalaze se sposobnost dejtonskog ustavnog okvira da sačuva svoju funkciju u slučaju novih blokada i mogućnost Evropske unije da razvije vlastiti pristup u okolnostima promijenjene američke politike.
DGAP upozorava i na rizike prilikom formiranja vlasti nakon izbora. U analizi se navodi da bi eventualna dugotrajna postizborna blokada nastupila u drugačijim međunarodnim okolnostima, sa neizvjesnošću u vezi s budućom ulogom Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini i mogućnošću korištenja bonskih ovlaštenja.
Analiza posebnu pažnju posvećuje evropskom putu zemlje: DGAP podsjeća da Bosna i Hercegovina još mora sprovesti reforme koje se odnose na pravosuđe na državnom nivou i da treba imenovati glavnog pregovarača s Evropska unija, te smatra da će za te poteze biti potreban kontinuiran diplomatski pritisak evropskih prijestolnica.
Među preporukama, DGAP navodi da Njemačka treba pokrenuti ubrzanu inicijativu u Briselu za novi diplomatski pristup prema BiH i da EU i države članice moraju posvetiti više političke pažnje pripremama za period nakon 4. oktobra. Autori također predlažu razmatranje ciljanih sankcija Evropske unije za političke aktere koji blokiraju institucije ili doprinose destabilizaciji zemlje.
U analizi se ističe i uloga novih izbornim tehnologija: DGAP navodi da elektronska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića mogu smanjiti prostor za izborne prevare i omogućiti transparentnije brojanje glasova.
„Uoči općih izbora 4. oktobra ozbiljni unutrašnji izazovi dejtonskom ustavnom okviru se gomilaju, dok je zapadni konsenzus koji stoji iza njegovog provođenja oslabljen“, stoji u analizi. Autori zaključuju: "Niko ne bi trebao zaboraviti da BiH ostaje ključna tačka regionalne stabilnosti i evropske sigurnosti te da je njen dejtonski okvir jedan od centralnih stubova postjugoslavenskog poretka na zapadnom Balkanu".
